DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 63 <-- 63 --> PDF |
na prinos meda utječu sastav tla i nadmorska visina. Tako bagrem na kršu rijetko kad dobro medi. Svi ti činioci utječu na to da bagrem u zapadnoj i srednjoj Hrvatskoj češće podbaci nego u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, Vojvodini i Srbiji. Izuzetak su jedino pijesci u Podravini, gdje je prinos gotovo uvijek dobar. Usamljena starija stabla i drveće u drvoredima intenzivnije luče nektar nego drveće u sastojinama. Pri povoljnim uvjetima jače pčelinje zajednice mogu sabrati na bagremu do 50 kilograma nektara ,a dosta su česti prinosi od 8 do 12 kg meda na dan. Prinosi po 1 ha kreću se i do 100 kg meda, u Mađarskoj 300 do 800 kg/ha. U toku jedne paše vrca se najčešće u prosjeku 20 kilograma meda po košnici. Samo u izuzetno povoljnim vremenskim uvjetima mogu biti po dva vrcanja s 30—40 kg meda po košnici. Bagremov nektar sadrži oko 55 posto šećera. Cisti bagremov med, bez drugih primjesa, vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan. Slabog »je mirisa. (Po okusu podsjeća na sok od bagrema. Vrlo je Wag i ugodan. Zreli bagremov med je gust. Od invertnog šećera sadrži više voćnog nego grožđanog, pa se zato vrlo dugo drži nekristaliziran. Tako zna ostati po godinu dana tekući. Kako se sporo kristalizira, pogodan je za popravljanje slabijih vrsta meda. Pri niskoj temperaturi ljepljiv je i isteže se poput tijesta. Pčele na njemu odlično zimuju. S poljsko-šumskih područja bagrema stiže najčišći med, a s tamošnjeg se cvijeća pčele vraćaju zdrave i vesele. Bagremu se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj obraća posebna pažnja, pa će i pčelari moći sakupiti dovoljno zdravog i kvalitetnog meda od bagrema. Temelj pčelarstva je pčelarska ispaša. Unutar toga sve više raste značenje šume. Temelj domaćeg pčelarstva daju bagremove šume. POJAM PČELARSKOG PAŠNJAKA Iz aspekta uspješnosti pčelarstva od osnovne je važnosti dobar pašnjak u blizini pčelarenja. Pčelarski pašnjak sastoji se od primjeraka onih biljnih vrsta koje cvjetaju od proljeća do jeseni i pčelama osiguravaju mogućnost za nalaženje nektara i cvjetnog praha. Jedan pčelarski pašnjak je vredniji što ima veći broj biljnih vrsta koje pčelama odgovaraju. Iz pčelarskog aspekta najvredniji su pašnjaci na kojima postoji velik broj biljaka s bogatom produkcijom nektara, koji pri cvjetanju daju milijun cvjetova. Na takvu terenu dolazi do masovnog cvjetanja, a velik broj cvjetova pod povoljnim prilikama sadrži minogo nektara. Stoga se odnos nektara za vrijeme masovnog cvjetanja zove glavnim donošenjem. U tom razdoblju pčele očekuje najveći rad, te im je zato život tada najkraći. Na raznim terenima cvjetanja nektarosnih vrsta biljaka spada u razne vremenske periode, u razne faze vegetacijskog perioda. Dobar je onaj pčelinji pašnjak koji za vrijeme jednoga vegetacijskog perioda može osigurati cvjetanje što većeg broja biljnih vrsta IU masovnom cvjetanju. Međutim na mnogim predjelima zemlje postoji samo jedna medonosna vrsta, bagrem. Na taj način od udarnoga masovnog donosa nektara 357 |