DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UDK 631.466.1.2 Sum. list CXII (1988) 361 MIKROBIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NEKIH ŠUMSKIH TALA DIREKTNIM METODAMA Miroslav SOJAT* SAŽETAK: Dobiveno je mnogo raznih, još nepoznatih rodova i vrsta mikro-fungi šumskih tala. Proučavana su tla sa podnožja Zagrebačke gore, kao i šumska tla Maksimira. Uzeta su u obzir i poljoprivredna tla Maksimira. Nisu izostavljena niti tla u blizini laboratoriaja u Jastrebarskom. Ustanovili smo da je rendzina odlična za istraživanja aktinomiceta. Šumsko tlo Maksimira vrlo je zahvalno za istraživanja mikromiceta. Ako se uzima tlo blizu laboratorija, dobivaju se dobri rezultati i ljeti. Ipak izgledada ono što se dobije zimi, razlikuje se na zanimljiv način od onoga što se dobije u druge sezone godine. UVOD Poznato je, da se iz tla, dobivaju dosta teško fruktifikacije tnikromiceta. S druge strane, kod direktnih metoda, potrebne su fruktifikacije, kako bi determinacija nalaza bila barem aproksimativno moguća. Zanimljivo je, da su osim mikro-fungi, važni i aktinomiceti, i to ako radimo istraživanja sa rendzinom. U manjim iznosima aktinomiceti su zanimljivi i kod drugih tala. Kod kiselih tala i tamo gdje se pojavljuju kisele kiše izgleda da dominiraju mikro-fungi i to kada se radi o šumskim tlima. Kod poljoprivrednih tala Maksimira, opažali smo, dobivanje ekstremno oskudnih rezultata sa primjenjenim metodama. Upozoravamo da se iznesene tvrdnje odnose na metodu sedimentirane suspenzije. MATERIJAL I METODIKA Tlo uzimamo sa dubine 1 — 5 cm. U obzir uzeli smo rendzinu, pseudoglej naših šuma, te pseudoglej agrikulturnog tla. Radili smo još i sa tlom nepoznatog porijekla, kao i sa oraničnim pseudoglejom. Kao specifičnu metodu, koju smo opisali u šumarskom listu, služili smo se sa sedimentiranom suspenzijom. Nismo našli, da su je drugi upotrebljavali. Ta metoda vrlo je slična Jones-Mollison metodi (5). * Mr. Miroslav Sojat, dipl. inž., Šumarski institut, Jastrebarsko |