DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 81     <-- 81 -->        PDF

raspoređuju i raspodjeljuju u našem privredno-
financijskom sistemu.


Najspecifičnija je kalkulacija u pilanarstvu.
Pri njoj autor se zalaže, npr., za
raspoređivanje troškova piljenja upravo
proporcionalno piljenom oplošju drvnih
piljenih artikala umjesto uobičajenom »koefecijentu
teškoće obrade«. Taj se, naime,
temelji na uobičajenom, prosječnom asortimanu
koji redovno diferira od konkretnog
asortimana piljenih artikala. To predstavlja
veliko usavršavanje kalkulacije pilanarstva
koje danas omogućuju prisutna
elektronička računala. Zahvaljujući tom
ključu raspoređivanja troškova piljenja,
npr. daske samice, terete se znatno manjim
troškovima po m:! negoli sitniji piljeni
artikli,, kao popruge i si. prema načelu
»svakom artiklu. . . po zasluzi«.


Za kalkulacije u proizvodnji šper-ploča
autor je koristio i vrlo preciznu, a praktičnu,
metodu talijanskog podrijetla koju
je za ažurne dnevne kalkulacije po artiklima
šper-ploča nekoć koristila tvornica
»Rivolta« na Rijeci — razumljivo, prilagodivšj
je privredno-financijskom sistemu
u SFRJ. U njoj se osobito razrađuje raspoređivanje
troškova izrade šper-ploča po
pojedinim artiklima, s obzirom na vrstu
drva, dimenzije i kvalitete srednjače i
furnirskih listova. Pri tome se neki troškovi
raspoređuju upravno proporcionalno
m:i, a neki upravno proporcionalno mobrađene
površine — vodeći računa o dimenzijama,
kvalitetama, brojevima slojeva
i dr.


Kalkulacije proizvodnje drvenjače, f>a
i celuloze, s obzirom na relativno malen
asortiman artikala, znatno su jednostavnije.
Ali i pri tim kalkulacijama .autor je
naveo niz prijedloga njihova usavršavanja,
ne propustivši raspoređivanje troškova
i ovdje po pojedinim tehnološkim grupama
radnih operacija. Ove primarne prerade
drva manje su poznate šumarskim
stručnjacima, pa predstavljaju stanovitu
novost u odnosnoj našoj literaturi.


Pri svima obrađenim primarnim pre


radama drva autor je raspoređivanje troš


kova drvnih sirovina na pojedine artikle
prerade predložio da se vrši »upravno
proporcionalno količinama i ´razlikama
pojedinih cijena pojedinih artikala prerade
i svih njihovih troškova, osim troška
sirovine određene vrste drva´«.


U našim uvjetima prerađivači drva stalno
se žale na »previsoke«, pa i »monopolne
«, cijene drvnih sirovina, a šumarski
stručnjaci na njihove »preniske« cijene.
To se osobito zaoštrava u nekim reprodukcijskim
cjelinama SFRJ-e, gdje se često
šumarstvo eksploatira od strane nedovoljno
racionalne prerade drva. Da bi se olakšalo
međusobno sporazumijevanje partnera,
a po tome i uvažavanje tržišnih cijena,
autor ukratko navodi problematiku
uspoređivanja naših cijena s onima sa svjetskog
tržišta. Pri tome velike poteškoće
uzrokuju različiti standardi za proizvode
iskorišćavanja šuma, pa i prerade drva,
realni tečajevi deviznih sredstava i dr.
Zbog toga autor daje detaljnu obradu metodike
deduktivnog izračunavanja cijena
za pojedine proizvode, pa i artikle, drvnih
sirovina mehaničke i kemijske primarne
prerade drva. Pri tome opisuje upotrebu
dviju osnovnih metoda. Pri obim
metodama angažirani normalni troškovi
ne obuhvaćaju elemente koji bi se normalno
trebali financirati iz profita, odnosno
akumulacije i fondova (kamate, povrat
uzajmljenih sredstava, razlike tečajeva
i si.). Naime, ti su elementi, u normalnim
iznosima, već obuhvaćeni u normalnim
akumulacijama. Pri prvoj osnovnoj
metodi od tržišnih cijena proizvoda
(artikala) primarne prerade drva odbijaju
se »konkretno normalni« troškovi i
»konkretno normalna« akumulacija konkretnog
primarnog prerađivača drva. Tako
se dobijaju cijene drvne sirovine koje
su »ekonomski opravdane« sa stanovišta
interesa konkretnog primarnog prerađivača
drva i njegove općine. Te se cijene, međutim,
temelje na stupnju mehanizacije
i organizacije konkretnog prerađivača drva
i njegovu stupnju iskorištenja vlastitog
kapaciteta. Pri drugoj osnovnoj metodi


375