DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 82 <-- 82 --> PDF |
polazi se također od tržišnih cijena proizvoda (artikala) primarne prerade drva, ali se od njih odbijaju »prosječno normalni« troškovi i »prosječno normalna« akumulacija istovrsnih primarnih prerađivača drva SAP, Republike, odnosno SFRJ. Tako se dobiju cijene drvne sirovine koje su »ekonomski opravdane« sa stanovišta interesa istovrsnih primarnih prerađivača drva SAP, Republike, odnosno SFRJ, tj. odnosnih tržišta. Te se cijene temelje na »statistički« utvrđenom društveno-potreb" nom radu, prosječnoj mehanizaciji i organizaciji te prosječnom stupnju iskorištenja odnosnih kapaciteta. One su dakle, svrsishodnije od onih po prvoj osnovnoj metodici. Posebnu varijantu one predstavljaju kada se prethodno eliminiraju »neproduktivni troškovi« odnosnih primarnih prerađivača drva. Autor predviđa i treću kombiniranu metodu u istu svrhu, metodu induktivne kalkulacije vlastite »cijene proizvodnje (reprodukcije)« na temelju: a) faktičnih (obračunskih), b) »konkretno normalnih« i c) »prosječno normalnih« elemenata te utvrde njihove stope rentabilnosti. Te stope se tada uspoređuju sa statističkima za industriju, odnosno za konkretnu grupaciju primarne prerade drva, pa na temelju toga zaključuje se o ekonomski opravdanoj razini cijena drvne sirovine sa stanovišta prerade. Na temelju takvih metoda kalkuliranja i uspoređivanja s tržišnim cijenama drvnih sirovina, moguće je razmjerno lako dogovoriti »interne cijene razmjene« u šumarsko- drvnoprerađivačkim reprocjelinama u socijalističkim uvjetima. Te cijene odgovaraju interesima i šumarstva i primarne prerade drva, jer se temelje na tržišno- ekonomskim zakonitostima. Pri tom autor posebno obrađuje deduktivnu kalkulaciju cijene drvne sirovine u pilanarstvu u dva slučaja: a) kada se pili stanoviti asortiman pilanskih trupaca određene vrste drva, b) kada se tzv. pokusnim piljenjem pili jedan određeni sortiment pilanskih trupaca određene vrste drva. Za slučaj 376 pod a) prikazuje metodu dedukativne kalkulacije koja se može koristiti u našoj širokoj praksi a za slučaj pod b) prikazuje metodu deduktivne kalkulacije koja se može koristiti pri takvim posebnim istraživanjima. Zahvaljujući uspoređivanju sa svjetskim, pa i domaćim, tržišnim cijenama te sa izračunatim deduktivnim cijenama drvnih sirovina primarne prerade drva prema prvoj i drugoj metodici prikazanih računanja — autor opravdano smatra da će navedeni partneri unutar tih »koordinata « razmjerno lako samoupravno dogovoriti cijene međusobne razmjene drvnih sirovina. One će, u razumnim granicama, uvažiti interese obiju strana, eliminiravši gruba subjektivna pretjerivanja. U vezi sa svime naprijed navedenim, smatramo da se ovdje radi o metodološkim studijama koje su visoke znanstvene razine- a od velikog interesa i primjenljive za našu praksu šumarstva i primarne prerade drva. Dr Uroš Golubović Branislav Begovi« ŠUMSKA PRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE 1918—1941. Sarajevo 1985. Ovu monografiju B. Begovića, kojoj puni naslov glasi »Šumska privreda Bosne i Hercegovine za vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918—1941) s posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta«, izdao je Institut za istoriju u Sarajevu a financirali su SOUR ŠIPAD Sarajevo, SOUR KRIVAJA Zavidovići i Samoupravna interesna zajednica nauke Bosne i Hercegovine. Kao i prethodni svezak, Organizacija šumarstva u Bosni i Hercegovini 1878—1918*. I ova je monografija izdana posthumno, jer je autor umro 1984. godine. * Sum. list 1986., br. 9—10, str. 476—478. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Nakon Predgovora, iz pera Fazlija Alikalfića, i Uvoda zbivanja u šumarstvu {šumskoj privredi) i drvnoj industriji autor je temu obradio u devet poglavlja. To su: I Organizacija šumske privrede i šumarske službe, II Merematsko pravo drvarenja i paše i pitanje izlučivanja baltalika i mera, III Problemi oko zaštite šume (Katastrofalni napadi podkornjaka i njihovo suzbijanje, Bespravna sječa i krijumčarenje drveta iz državnih šuma). V Uzurpacije državnih išuma i akcija oko rješavanja unutrašnje kolonizacije, V Eksploatacija šuma (Velika šumsko- industrijska preduzeća i njihovo poslovanje, Prodaja i iskorišćavanje državnih šuma za snabdijevanje manjih domaćih šumsko-industrijskih preduzeća — posebno malopilanara i njihovih pilanskih kapaciteta, Iskorišćivanje šuma u vlastitoj režiji državnih šumskih uprava i njihovih režijskih poslovanja, Prodaja drveta iz državnih šuma na malo putem kratkoročnih ugovora, Prodaja drveta iz državnih šuma na malo putem cjenovnika, Besplatno izdavanje drveta iz državnih šuma), VI Trgovina i eksport drveta, VII Učešće srbijanskih šumsko-industrijskih preduzeća u iskorišćavanju bosanskih šuma u gravitaciji rijeke Drine, VIII Šumsko industrijska preduzeća i postrojenja za preradu drveta, IX Rekapitulacija sa zaključnim napomenama i posebnim osvrtom na šumarsku politiku. Slijede Zusammenfassung i Indeksi (Ličnih imena, Geografskih naziva i Šumsko- industrijski preduzeća i drugih ustanova i organizacija). Iza svakog poglavlja nalaze se »-Napomene « tj. popis korišćene literature i izvornih materijala raspoložive arhivske dokumentacije te dopune pojedinih dijelova teksta. U pojedinim napomenama broj jedinica kreće se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina s maksimumom od 654 (u osmom poglavlju). Kako proizlazi iz sadržaja, nije obuhvaćen uzgoj ni uređenje šuma te pošumljavanje (sječina, goleti i krša). Pretežni dio ove knjige, s oko 400 stranica teksta (bez Indeksa), obrađuje iskorišćivanje šuma i preradu drva. U VIII. poglavlju opisane su sve pilane koje su postojale između dva rata, od kojih su mnoge postojale i mnogo prije, pa i Poduzeće »VISTAD« a.d. u Višegradu, tada inače tvornica avionskih bombi, koje je za svoje potrebe ambalaže imala pilanu kapaciteta 5 000 m3 (to poduzeće kao pogonsko gorivo koristilo je upojni plin iz drva odnosno bukovine). Ukupan broj obrađenih pilana iznosi nešto preko 270 s godišnjim kapacitetima oblo vine između 230 m3 (npr. J. Durgatovića u Janji kod Bjeline i drugih vlasnika) do preko 150 000 m3 (»Ugar« u Turbetu i dr.). Brzo pronalaženje podataka omogućuju navedena tri Indeksa, koje je izradio sam autor, kako proizlazi iz bilješke Redakcije (na str. 18). Ova knjiga B. Begovića u neku ruku je i kronika događaja. Kronika, jer je od 1928. godine do rata autor radio u raznim šumskim upravama, a i prethodno mu razdoblje kao rođenom Bosancu nije bilo strano. To, međutim, ne znači, da je gdjegdje potrebna i korektura ili dopuna kojeg podatka, ali njih, po svoj prilici, ne će biti. Neće biti, jer je generacija koja je radila između dva rata na kraju svog životnog puta a ratni vihor mnoge je dokumente iza uvijek uništio. Ti su nedostaci mali i bez njih nije oštećena cjelina zbivanja i problematike šumsko-drvnog kompleksa u razdoblju između dva svjetska rata. što više, u knjizi se nalaze podaci, koji vrijede i za druge krajeve Jugoslavije, kao npr. djelovanje inflacije i deflacije početkom dvadesetih godina (str. 104) ili reguliranje trgovine drvom (str. 206). Završimo ovaj prikaz s riječima F. Alikalfića iz navedenog Predgovora da »ovo 377 |