DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 84 <-- 84 --> PDF |
djelo profesora Begovića znači više od prikaza i analize razvoja šumske privrede i drvne industrije. To je studija s brojnim zapažanjima o društvenim proturječnostima, socijalnim i političkim kretanjima tog vremena, posebno u odnosu na položaj sela i seljaka.« Oskar Piškorić ANALI ZA ŠUMARSTVO Vol. 12. Anali za šumarstvo od 1955. godine redovna su periodička izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Do tada se samo povremeno pojavljivali radovi nekih šumara kao npr. prof. dra A. Ugrenovića, akademika, ili prof. dra Žarka Miletića. Dvanaesta knjiga (volumen), koja je datirana s 1986-om godinom, sadrži: M. V i d a k o v i ć: Relation of self-fertilization and interspecific incompability by crossing Pinus nigra x P. s y1vestri s — Odnos između samooplodnje i međuvrsne inkopatibilnosti kod križanja Pinus nigra x P. sylvestris (tj. rad je na engleskom jeziku a na hrvatskom je samo sažetak), A. Kurir : Verzeichnis der Polyphagie des Bliitenbesuches und Antagonistenkomplex der Forleule P a n o 1 i s f 1 a m- ma e Denis & Schiffermuler 1775, (Hadeninae, Noctuidae), in Europa — Popis polifagije posjećivanja cvijeća i kompleks antagonista borove sovice. Panolis flammed Denis & Schiffermiiller 1775, — Hadeninae, Noctuide — u Evropi (tj. rad je objavljen na njemačkom jeziku, a na hrvatskom je sažetak). M. V i d a k o v i ć, 2. Borzan, N. Komlenović & A. Krstinić: Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvo´igličavih borova na kršu, i M. Vidaković, A. Krstinić, M. Halambek & 2. Borzan: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na Đurđevačkim pijescima. Različitost ponika i razvoja biljaka kako u rasadnicima tako i kod prirodnog naplođivanja poznata je činjenica. U prvom od navedenih radova M. Vidaković je utvrdio, da varijabilnost potomstva može nastupiti i kod samooplodnje. Također je utvrđeno, da je kod ovog stabla postojala i kompatibilnost za međuvrsno križanje s običnim borom (Pinu s sylvestris) a to je i bila svrha istraživanja tj. ustanoviti, da li postoji neki odnos između samooplodnje i stupnja međuvrsne inkopatibilnosti kod različitih tipova crnog bora. U drugom radu M. V i d a k o v i ć a (i suradnika) prikazani su rezultati sadnje nekoliko borova na erodiranom terenu u predjelu Kunovac na području izvorišta rijeke Une. dakle na nutrašnjem djelu Kraškog područja. Sađeni su Pinu s syl vestris, P. nigra x P. densiflor a, P. nigra x P. sylvestris, P. nigra i P. desinflora (japanski crveni bor). U deset godina najveću visinu postigao je obični bor (5,48 m), slijedi P nigrosylv a (4,30 m) jtd. Primjenjeno je i prihranjivanje s NPK gnojivom i o- no je pokazalo pozitivan efekt. U tlu je povećana količina fosfora i kalija, a u iglicama koncentracija dušika i smanjenja je kloroza. Prvo pošumljavanje na Đurđevačkim pijescima provedeno je u cilju stvaranja zaštitnog pojasa za osnovni loznjak (danas je to 4. odjel g.j. »Đurđevački pijesci«), a zatim je nastavljeno pošumljavanje površina koje su bile u vlasništvu Đurđevačke imovne općine. Prvi nasad bio je s običnim borom (Pinus sylvestris), koji je, napadnut od potkornjaka, posječen oko 1938. godine.* Kasnije je od četinjača sađen gotovo isključivo crni bor (P. n i g * Slike te sastojine nalaze se u zborniku »Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske resije«, str. 243. |