DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ra). Taj bor »zbog fizičke starosti i glivičnih oboljenja iglica«, kako piše u ovom radu M.V iđakovića i sur., »više ne udovoljava zahtjevima proizvodnje i zaštite tla. Zbog toga se javlja potreba rekonstrukcije pomenutih sastojina crnog bora, to više, što nema prirodne regeneraeije « (str. 72). Autori izvješćuju o rezultatima pokusnih sadnji izvedenih 1976. godine s različitim kombinacijama križanaca crnog, običnog i japanskog crvenog bora o bujnosti rasta i granatosti te otpornosti na gljivična oboljenja iglica. Prof. dr. Anton Kurir, naš zemljak ali s radom u Institutu za entomologiju i zaštitu šuma Univerziteta za kulturu tla u Beču, počeo je, kako piše u uvodu svog rada, prije 50 godina prva istraživanja Noctuidae-a a »prvi kontakti s Panolis flammea ima u Bosni«. Taj štetnik može biti i vrlo opasan, kako dokazuju od 1922. do 1924. godine poharanih 170 000 ha sastojina običnog bora istočno od Berlina. U Evropi napada i ostale borove pa atlaski cedar, smreku, jelu, ariš i dr. Na osnovu materijala 830 istraživača od unazad 250 godina do naših dana autor je opisao morfologiju leptira, gusjenica i kukuljica, ekskremente, naglasio već navedeno gospodarsko značenje, naveo područje rasprostranjenja, biotope, prikazao biologiju, ciklus gradacija, mogućnosti prognoza, profilakse, biološkog, mehaničkog i kemijskog suzbijanja. Uz prirodne regulatore razmnožavanja od bakterija do insekata, npr. osa, čovjek može koristiti u manjim, seljačkim šumicama, kokoši a u većim i svinje u vrijeme, kada se štetnik zakukuljio u šumskom tlu. Bibliografija o ovom štetniku po redoslijedu autora obuhvaća 24 stranice ove publikacije. Uz A. Kurira s dva rada od naših navedeni su od K.Opalički (Sum. list 1972) i Z. Vajde (Nauka o zaštiti šuma, Zagreb 1974, st. 484). Kao areal rasprostranjeni a kod nas navedena je samo Bosna i Hrvatska. Oskar Piškorić Iskustva hrvatskih šumara — dragocjeno usmjerenje za primjenu Zakona o šumama u SR Sloveniji Pod tim naslovom, iz pera Dr. Slavke Kavčić i dipl. oec. Toni Đukića, GOZDARSKE VESTNIK u br. 4. iz ove, 1988., godine donio je prikaz sastanka hrvatskih i slovenskih šumara koji je održan 30. i 31. ožujka o. g. u Zagrebu. Ovaj sastanak i razgovor organiziran je na inicijativu Rep. odbora sindikata delavcev in lesarstva i Splošnog združenja gozdarstva Slovenije. Sastanku su prisustovali predstavnici skoro svih šumskih gospodarstava Slovenije uz predstavnike republičkih ustanova, a iz Hrvatske predstavnici centralnih ustanova te Šumskog gospodarstva Zagreb. Razgovor se sastojao od dva dijela, Gospodarenje sa šumama u Šum. gosopdarstvu Zagreb te o ocjeni prednosti i nedostatka sadanjeg Zakona o šumama SRH u interrpretaciij predstavnika SlZ-a za šumarstvo Hrvatske. Autori ocjenujuju ovaj razgovr kao obostrano koristan i za hvaljuju se na gostoljubivosti i »priređenom bogatom kulturnom programu«. U ovom broju, nadalje, čak su tri članka s područja izvoza drva iz sječine: Učinci otpreme drva s traktorima i. žičara (E. Rebula), Troškovni i ekološki problem gradnja vlaka (F. Durlan) i Analiza nekih vidova otpreme na osnovu podataka drvosječno-izvoznog plana (konkretno na području TOZD Idrija i Podvelka, B. Kosir, E. Goričan i I. Koren). U rubrici »Naši nestori« čitamo kratke prikaze šumara Josipa Kollera (uz J. Ressela najznačajnija šumarska ličnost onog doba), Konrada Rubbia (pisac brojnih članaka i knjige »25 godina pošumljavanja Krasa u Kranjskoj) i Josipa Levičnika. Autor prikaza Cvetka Koller O. Piškorić |