DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ZAPISNIK 93. SKUPŠTINE SAVEZA DRUŠTAVA inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održane 26. svibnja 1988. godine u Zagrebu. Prisutni: Delegati Društava iz Bjelovara, Delnica, Karlovca, Koprivnice, Našica, Slav. Broda, Senja, Siska, Varaždina, Vinkovaca i Zagreba, te članovi iz organizacija udruženog rada naših djelatnosti i određenih institucija — ukupno 87 sudionika. DNEVNI RED I. dio 1. Otvaranje 93. Skupštine Saveza, donošenje Poslovnika o radu, izbor Radnog predsjedništva, Kandidacijske komisije, Zapisničara, dva Ovjerovitelja i Komisije za zaključke. 2. Izvještaji o radu za razdoblje između 92. i 93. Skupštine Saveza društava s osvrtom na rad od 1984—1987. godina: a) Izvještaj potpredsjednika — Dr. Đuro Kovačić; b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista — prof. dr. Branimir Prpić; c) Izvještaj o poslovanju — Završni račun 1987. g. i d) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole — dipl. inž. Adam Pavlović. 3. Rasprava, odluke o izvještajima i davanje razrješnice Predsjedništvu Saveza. 4. Izbor Predsjedništva i Odbora samoupravne kontrole. 5. Program rada za 1988. godinu. fi. Financijski plan za 1988. godinu. 7. Pravilnik o izboru počasnih i zaslužnih članova. 8. Savjetovanje na temu: »Propadanje šuma u SR Hrvatskoj« — uvodno izlaganje prof. dr. Baranimir Prpić. 9. Zaključci — prijedlog. Ađ. 1. Dr. Nikola Komlenović, pozdravlja delegate društava i sve prisutne članove i goste i predlaže početak rada 93. Skupštine Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Mniiutom šutnje odana je počast svim umrlim članovima i suradnicima, u vremenu između održanih Skupština Saveza društava. U {kraćem izlaganju o radu Saveza društava u vremenu od 89. Skupštine (1934) do ove 93. između ostalog naglašava: — U tom razdoblju najneposrednije se je primjenjivao novi Zakon o šumama, zbog čega je došlo do značajnih promjena u organiziranju osnovnih djelatnosti šumarstva. Uz pozitivne tendencije i rezultate, kod određenog broja OUR-a došlo je do neželjenih posljedica u odnosima između OOUR-a i problema, zbog kojih je pokrenuta inicijativa za promjene određenih odredbi u Zakonu o šumama. — Ovo razdoblje karakterizira vrlo velike smetnje u ostvarivanju planiranih tekućih zadataka i programima utvrđenih ciljeva. Naočito su izražene teškoće u proizvodnji prerade drva što se negativno odražava i na rezultate OUR šumarstva. — Prisutne su značajne aktivnosti u većem broju naših Društava i Saveza i potrebno ih je i dalje organizirano širiti i jačati. — Nakon donošenja Zakona o društvenim organizacijama (N. N. br. 7 1982.) obavljale su se pripreme za izradu Statuta Saveza DITŠDI Hrvatske i za registraciju Saveza. Na konstituirajućoj 89. Skupštini, održanoj 9. svibnja 1985. g. u Zagrebu usvojen je Statut i izabrano je Predsjedništvo i Odbor samoupravne kontrole Saveza. Izvještaji o radu Saveza društava redovno su se podnašali na godišnjim Skupštinama Saveza i to na: 90. Skupštini održanoj 27. veljače 1985. godine, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 90 <-- 90 --> PDF |
SI. 1. Radno Predsjedništvo: Dr. Nikola Komično vi ć. Adam Pavlović, dipl inž., Dr. Đuro Kovačić u Zagrebu; 91. Skupštini održanoj 24. travnja 1986. g. u Vinkovcima; 92. Skupštini, održanoj 7. svibnja 1987. g. u Umagu i svi su objavljeni u Šumarskom listu kao što će i ovaj bitli. U svim tim izvještajima o radu Saveza nalaze se osvrti na protekle aktivnosti po pojedinim područjima rada Saveza društava, članova i izvršnih organa a Stručne službe U pravilu svi naši članovi pretplatnici su na Šumarski list i mogli su se informirati o tim sadržajima. — Redovno su se održale sjednice Predsjedništva, najmanje jedamput za svako tromjesečje, na koju su redovno dolazili u visokom postotku svi članovi i aktivno su sudjelovali u rješavanju svih pitanja koja su bila na dnevnom redu sjednica. — U pripreme za održavanje SKUPŠTINA uključila su se naša Društva i zahvaljujući aktivnom odnosu članstva, a posebno delegata rad svih Skupština bio je uspješan. I dalje treba tražiti odgovore na pitanja kako intenzivirati suradnju između nosioca zajedničkih zadataka Saveza i Društava u području primjene suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja, novih tehnologija i tehnika u konkretnim uvjetima u šumarstvu i preradi drva. — Šumarski list kao znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza DITSDI Hrvatske redovno izlazi. Uredništvo s glavnim i odgovornim urednikom, zajedno sa značajnim brojem suradnika iz znanosti i prakse osiguravaju poseban kvallitet znanstvenih i stručnih članaka i drugih sadržaja. — Za pripremanje i tiskanje Šumarskog priručnika i nekih drugih stručnih publikacija nisu se osigurala sredstva i neposredni nosioci tih poslova i zadataka. Iz dosadašnjih susreta i razgovora sa većim brojem naših stručnjaka iz OUR- a, i naših institucija, može se zaključiti da je potrebno pristupiti realizaciji toga zadatka. — Zbog stvaranja povoljnijih uvjeta za tiskanje Šumarskog lista, stručnih publikacija, tiskanica i dr. uspostavljena je poslovno-tehnička suradnja sa Tiska384 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 91 <-- 91 --> PDF |
rom »A. G. Matoš« — Samobor. Time se otklanjaju smetnje za daljnje unapređenje poslovanja za izdavačku djelatnost Saveza. — U taku priprema za održavanje IUFRO Kongresa u Ljubljani (1986) veći broj naših znanstvenih radnika s Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta i stručnjaka iz OUR-a dali su veliki doprinos za uspješno održavanje te najveće manifestacije šumarske znanosti u svjetskim razmjerima. — Vrijedno je spomenuti da je tom prigodom i povodom 140 godina naše organiziranosti tiskan poseban broj Šumarskog lista, koji je uručen delegatima IUFRO Kongresa, koji su posjetili organizacije u Hrvatskoj. — Predstavljena je III knjiga Šumarske enciklopedije, kapitalno djelo naše struke na koje je ponosan svaki naš član. Obilježeno je 125 godina šumarske nastave u Hrvatskoj i 40 godina rada Šumarskog instituta. — U organizaciji Saveza i Društava i uz suradnju s drugim organizacijama organizirano je više predavanja, susreta na veliki broj tema, što je uglavnom registrirano u redovnim godišnjim izvještajima, odgovarajućoj dokumentaciji i uŠumarskom lastu. — U prvim godinama ovoga razdoblja u organizaciji Predsjedništva utvrđeni su zadaci i nosioci trasiranja i obilježavanja E7-YU. Početkom 1987. godine te poslove i zadatke preuzeo je Planinarski savez Hrvatske. — Predsjedništvo društava organiziralo je raspravu i dostavilo je konkretne primjedbe — prijedlog u vezi Amandmana XIII na Ustav SFRJ. Primjedbe na Ustav SR Hrvatske vjerovatno će uslijediti. — Naša delegacija sudjelovala je u radu Skupštine Saveza ITŠIPD Jugoslavije u Kuparima 1986. g. i na pripremnom sastanku za IUFRO Kongres. Naši delegati sudjeluju u radu Predsjedništva i na god. skupštinama Saveza IT Hrvatske. — Predsjedništvo Saveza IDITŠDI Hrvatske redovno razmatra rezultate poslovanja za svako tromjesečje i završni račun za svaku godinu, te donosi odgovarajuće odluke. U proteklom razdoblju uvijek su ostvarivani zadovoljavajući rezultati, što je posebno utvrđivano i redovnim izvještajima Odbora samoupravne kontrole. — U tom razdoblju izvršeni su veći zahvati na održavanju Šumarskog doma: — obnovljene su sve tri vanjske fasade, — uvedeno je centralno grijanje posebno u prostorije Saveza. — adaptiran je dio poslovnog prostora za SIZ šumarstva Hrvatske, — izrađeno je više projekata i druge dokumentacije zi daljnje aktivnosti na održavanju doma. — U izradi je dokumentacija za adaptaciju podrumskih prostorija, pokrova na krovištu i za druge radove na redovnom održavanju Šumarskog doma. — Postignuti su određeni dogovori sa Tebnoološkim fakultetom i Knjižnicom grada Zagreba o privremenom boravku u Šumarskom domu. — Očekujemo da će Savez i naša društva u narednom vremenu svojim stručnim i društvenim radom dati potreban doprinos za stvaranje uvjeta u kojima će se osigurati razvoj i unapređenje šumarstva i prerade drva i naše struke u ukupnim odnosima društva. — Obavljaju se pripreme za izradu koncepta (projektnog zadatka, kojim bi se određeni dio prostora u Šumarskom domu namijenio za populariziranje šumarstva i prerade drva i čovjekovog okoliša. U Radno predsjedništvo izabrani su: Dr. Nikola Komlenović, dipl. inž. Adam Pavlovdć i dr. Đuro Kovačić, u Kandidacijsku komisiju: Dipl. inž. Ivo Hajek, dipl. inž. Eduard Tomas i dipl. inž. Milan Ćelap, za zapisničara dipl. inž. Ivan Maričević, a za ovjerovitelje: Dipl. inž. Nadan Sirotić i dipl. inž. Srećko Vanjković. U komisiju za zaključke: Nikola Komlenović, Đuro Kovačić, Branimir Prpić. Adam Pavlović i Ivan Maričević. Usvojen je Poslovnik o radu Skupštine i njenih tijela. Ad. 2/a. Izvještaj o radu Saveza društava podnio je potpredsjednik dr. Đuro Kovačić. U vremenu od 92. Skupštine do danas održano je 5 sjednica Predsjedništva Saveza. Svakoj ovoj sjednici predhodilo je nekoliko sastanaka radnih grupa radi 385 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 92 <-- 92 --> PDF |
razmjene mišljenja o prioritetu i redoslijedu rješavanja aktualnih i prispjelih zadataka. Iz sadržaja rada u proteklom razdoblju, evidentnom u zapisnicima sa sjednica Predsjedništva, izvještaja o radu područnih Društava, te podataka iz ostale stručne dokumentacije, može se konstatirati da je dobar dio planiranih zadataka uspješno priveden kraju, neki zadaci nalaze se u fazi rješavanja, a pojedina pitanja, možda ne tako ni nevažna, nisu još ni stavljeni na dnevni red za rješavanje. I u ovom izvještaju moramo ponoviti, da i dalje ostaju aktualna pitanja: kako intenzivirati suradnju između izvršnih organa Saveza i područnih Društava pa i drugih organizacija i institucija, čije je uključivanje u izgrađivanju zajedničkih stavova — rješenja bitno za primjenu suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja u šumarstvu i preradi drva. Na ta pitanja treba neprekidno tražiti prave odgovore u svakom našem društvu i organizacijama. Na osnovu izvještaja o radu Društva, zapisnika sa sjednica Predsjedništva Saveza, podataka i informacija iz drugih izvora, ukratko ćemo naznačiti važnije aktivnosti u proteklom razdoblju: — Na 92. Skupštini Saveza DITSDI Hrvatske, koja je održana 8. svibnja 1987. g. u Umagu razmatrana je »Problematika gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume) u Hrvatskoj«. Usvojeni su ZAKLJUČCI u kojima je sadržano stručno objašnjenje odredbi Zakona o šumama, koij se odnose na gospodarenje privatnim šumama, smjernice i prijedlozi za stvaranje uvjeta za racionalnij gospodarenje. Određenom broju naših članova koji se bave problematikom gospodarenja šumama na kojima postoji pravo vlasništva ovi zaključci su mogli poslužiti kao polazna osnova za praktično rješavanje spomenutih problema. Aktivnosti Predsjedništva Saveza, Odbora kontrole, radnih tijela i članova uglavnom su registrirane i objavljene u Šumarskom listu. Posebne aktivnosti određenog broja naših društava i pojedinih članova nije moguće obuhvatiti ovim izvještajem zbog prostora, vremena i pomanjkanja obuhvatnijih informacija. — Na 12. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 7. srpnja 1907. g. u Zagrebu između ostaloga: — Usvojen je izvještaj o poslovanju za prvo polugodište 1987. i donesene odgovarajuće odluke o: isplatama na teret materijalnih troškova, visini dnevnica, naknadi za prehranu, troškovi za prijevoz, vrijednosti boda za osobne dohotke i autorskim honorarima za objavljene radove u Šumarskom listu. — Usvojene su izmjene pojedinih odredbi Ugovora i drugih akata, koji uređuju odnose stručne službe i Saveza, zbog usklađivanja s Društvenim dogovorom o dohotku. — Usvojen je prijedlog za povećanje zakupnina za poslovni prostor u Šumarskom domu o posebnim mjerama u vezi rješavanja spora sa Tehnološkim fakultetom i Knjižnicama grada Zagreba. — Konstatirano je da su radovi na popravku fasade obavljeni stručno. — U kolovozu i rujnu intenzivno se je radilo na pripremanju za tiskanje br. 7—8 Šumarskog lista u kojem je povodom 100 godina šumarstva Ogulinskog kraja na više od 250 stranica predstavljeno: Položaj i povijesni pregled Ogulinskog kraja; Prirodoznanstvene karakteristike; Prirodna i kulturno-povijesna baština, te ŠUMARSTVO, PRERADA DRVA, LOVSTVO I TURIZAM. Posebno je uvezano 300 komada kao knjiga — sa naslovom: »PRIRODA I ŠUMARSTVO OGULINSKOG KRAJA«. Na 13. sjednici Predsjedništva Saveza, održanoj 3. studenog 1937. g. u Zagrebu razmatrano je i prihvaćeno: — Da Predsjedništvo Saveza pokrene posebnu aktivnost zbog uključivanja naših Društava u vezi Ustavnih promjena na nivou Juoslavije i u našoj Republici. — Nakon rasprave, u kojoj su sudjelovali svi članovi Predsjedništva i drugi uzvanici zaključeno je da se izradi odgovarajući radni materijal, koji bi našim članovima i organizacijama poslužio kao inicirajući za otvaranje rasprave. 386 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 93 <-- 93 --> PDF |
— Prihvaćen je izvještaj o izvršenju financijskog plana za siječanj — rujan 1987. g. uz priložene preglede prihoda i rashoda i prijedloge da se uskladi vrijednost boda i visine autorskih honorara za Šumarska list. — Raspisan je Natječaj za poslove i radne zadatke poslovnog tajnika. — Prihvaćeni su prijedlozi za: — povećanje cijena korištenja dvorana — povećanje cijena oglasa u Šumarskom listu — povećanje cijena tiskanica i dr. — povećanje cijena Šumarskog lista za 1988. godinu — Imenovana je komisija o popisu za inventuru s 31. prosincem 1987. god. — Radna grupa za izradu materijala u vezi uključivanja u rasprave o Ustavnim promjenama imala je više sastanaka u studenom i prosincu. Iz zaključaka s 14. sjednice Predsjedništva Saveza, održane 23. prosinca 1987. godine spominje se: — da je za poslovnog tajnika izabran Ivan Maričević, dipl. inž., — zatim je nastavljeno s izradom radnog materijala za organizirane aktivnosti u vezi rasprava o Ustavnim promjenama s preporukom teza daljnji rad. — Određena je delegacija za Skupštinu Saveza IT Hrvatske. — Isplata osobnih dohodaka zaposlenih u Stručnoj službi usklađena je s interventnlm zakonom i drugo. U međuvremenu između 14. i 15. sjednice Predsjedništva održana je 25. veljače Skupština Saveza IT Hrvatske gdje je za člana predsjedništva izabran naš poslovni tajnik inž. I. Maričević. Na 15. sjednici Predsjedništa održanoj 26. veljače 1988. g. u Zagrebu razmatrano je i prihvaćeno: — Izvještaj Inventurne komisije, Odbora samoupravne kontrole, prijedlog Završnog računa za 1987. godinu, Program rada i financijski plan za 1988. g. — Donesena je odluka o održavanju 93. Skupštine Saveza i imenovana je uža radna grupa zadužena za obavljanje priprema (utvrđivanje prijedloga za dnevni red, mjesta i datuma održavanja). Prihvaćena je informacija o aktivnosti u vezi Ustavnih promjena i prijedloga Zakona o lovstvu. — Kritički je prihvaćena informacija o dinamici održavanja zgrade šumarskog doma — posebno krovišta. Zaključeno je da je potrebno, zatražiti i stručno mišljenje (od specijalizirane institucije) o opravdanosti odgovarajućih zahvata na obnovi krovišta zgrade i to prije ugovaranja izvedbenih projekata — troškovnika i realizacije. — Usvojen je prijedlog da se dio poslovnog prostora na II katu (koji je koristio CDI) ustupio SIZ-u šumarstva Hrvatske pod istim uvjetima kako je to ugovorom utvrđeno za ostali poslovni prostor. — Prihvaćeno je obrazloženje za uspostavljanje poslovno — tehničke suradnje sa tiskarom »A. G. Matoš« Samobor zbog stvaranja povoljnijih uvjeta za poslovanje u vezi tiskanja Šumarskog lista, tiskanica i ostalih materijala. — Prihvaćen je prijedlog da se i u organizaciji Saveza društava vodi rasprava o Prijedlogu za produženje studija na Šumarskom fakultetu od 8 na 10 semestara. — Na 16. sjednici Predsjedništva (u proširenim sastavu) održanoj 26. travnja 1988. g. u Zagrebu utvrđen je termin i dnevni red današnje 93. Skupštine S3.VGZ3 — Zatim je odlučeno da se PRIMJEDBE NA NACRT AMANDMANA XIII na ustav SFR Jugoslavije upute komisijama za ustavne amandmane (Skupštine SFRJ, Socijalističkom Savezu, Privrednoj komori, Savezu Sindikata, Savezu ITŠDI Jugoslavije) i komisiji Sabora SR Hrvatske. Na osnovu dobivenih izvještaja o radu Društva i saznanja iz drugih izvora, ukratko ćemo naznačiti neke važnije sadržaje o njihovom radu: — Društvo ITŠDI Bjelovar, učlanjeno je 324 člana i svi iz OUR šumarstva pretplaćeni su na Šumarski list. Organiziraju predavanja na stručne teme, a posebno je bila aktualna tema u vezi izgradnje HE Repaš — očuvanje šuma i oko387 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 94 <-- 94 --> PDF |
liša. Imaju razvijenu suradnju s DIT-ovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sloveniji. Tradicionalnu šumarsku zabavu uspješno organiziraju. — Društvo ITSDI Delnice okuplja značajan broj inženjera i tehničara iz šumarstva i prerade drva. Redovno organiziraju predavanja i rasprave na stručne teme s naglašenim problemima propadanja šuma — jele. Uspostavljanja i razvijaju suradnju sa DIT-ovima u zemlji i s organizacijama u inozemstvu. — Društvo ITSDI Koprivnica, učlanjeno je 192 člana. Predavanja i susrete vrlo često organiziraju. Uspostavljaju i razvijaju suradnju sa društvima u zemlji i inozemstvu Održavaju tradicionalnu šumarsku zabavu. — Društvo ITŠDI Slavonski Brod, redovno održavaju sjednice Predsjedništva i susrete članova. Organiziraju predavanja o aktualnim pitanjima struke, a razvijaju uspješnu suradnju s društvima u zemlji, a posebno u komuni s turističkim i drugim društvima. Uspješno organiziraju tradicionalnu zabavu. — Društvo ITŠDI Slavonska Požega, organiziraju više predavanja o aktualnim stručnim temama i društvenim (ust. promjene). I dalje razvijaju suradnju s DIT-ovima u zemlji i inozemstvu i vrše vrlo korisnu razmjenu sa znanstvenim institucijama (fakulteta, instituta i dr.). Tradicionalnu šumarsku zabavu redovno organiziraju. — Društvo ITSDI Senj, organiziraju radne akcije na pošumljavanju i drugim poslovima i tako osiguravaju potrebna financijska sredstva za ´redovne aktivnosti. Imaju razvijenu suradnju s društvima u zemljii i inozemstvu (Austrija, Poljska). Također surađuju s Turističkim društvom i drugima u komuni. Održavaju šumarsku zabavu. — Društvo ITSDI Osijek, ima 225 članova, no još uvijek i dosta stručnjaka (inženjera i tehničara) koji nisu pristupili organizaciji. Imaju razvijenu suradnju s društvima u zemlji. Organizraju predavanja i prikazivanje filmova o aktualnim pitanjima u struci i društvu. S velikim uspjehom održavaju šumarsku zabavu. — Društvo ITSDI Vinkovci, ima vrlo razvijene aktivnosti kroz različite oblike. Redovno organiziraju predavanja o aktulanim pitanjima o našim djelatnostima i društvu. Uspješno nastavlja organiziranjem susreta sa društvima u zemlji i inozemstvu. I početkom ove godine održana je tradicionalna šumarska zabava. — Društvo ITSDI Zagreb, imalo je određenih problema u radu Predsjedništva — zbog pasivnog odnosa pojedinih članova. Izabran je novi predsjednik i očekuje se više zajedničke aktivnosti članova iz pojedinih sekcija. Značajan je rad sekcije tzv. umirovljenika, koja ima vrlo razvijenu aktivnost. Redovno se susreću svakog četvrtka u društvenim prostorijama Šumarskog doma (ako nije organizirano posebno predavanje na neku od aktualnih tema iz užeg područja struke, ekologije i dr. onda se vode razgovori o tekućim zbivanjima u struci i društvu, komentarima iz tiska i si.). Posebno je razvijena suradnja sa našim Društvima i u pravilu se organizira 3—4 stručno-društvene ekskurzije. U te aktivnosti uključuju se i članovi (manji broj iz drugih sekcija društva — Fakulteta, Instituta, Šum. gosp., »Šavriča«, »Exportdrva«. . .). Predavanja i ekskurzije organiziraju se u organizaciji DIT-a Zagreb, vrlo često i uz neposredno angažiranje članova Predsjedništva Saveza, Stručne službe i članova iz drugih organizacija. Ovom prilikom nabrojati ćemo samo važnije teme predavanja, koje su ´karakteristične za proteklo razdoblje: — O IUFRO Kongresu, — Kako se provodi Zakon o šumama, — SIZ šumarstva Hrvatske, uloga i zadaci, — Školstvo i kadrovi u šum. i preradi drva. — Dišaji kao indikatori zagađenosti, — Manjine i njihov utjecaj na šumarstvo, — Pustinje i stepe . . ., — Kisele kiše . . . , — Ljekovito bilje, — Stanje šumskog fonda i problematika gospodarenja. — Nacionalni parkovi ..., — Primjena daljinskih istraživanja u šumarstvu — i dr. 388 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 95 <-- 95 --> PDF |
SI. 2. Delegati Društava ITŠDI Hrvatske i gosti 93. Skupštine Saveza DITSDIH — U organizaciji DIT-a Zagreb i Saveza organiziran je zajednički ispraćaj STARE 1987. godine. — Ostala naša Društva nisu dostavila izvještaj o radu. U organizaciji Hrvatskog Ekološkog društva i Saveza DITŠDI organizirano je: 1. Predavanje na teme: 1. »KRAJOLIK KALNIKA I KRlZEVACKE I VRBOVECKE SUME«. Izlaganje su podnijeli mr. I. Đuričić iz Križevaca i dipl. inž. T. Starčević iz Vrbovca. Prisutni članovi Saveza i H.E.D.-a visoko su ocijenili sadržaj i način izlaganja. 2. Zatim je prikazan film »KISELE KIŠE« s popratnim predavanjem prof. dr. B. Prpića i raspravom na tu temu. U raspravi je sudjelovao veći broj članova HED i Saveza. Nakon odluke 16. sjednice Predsjedništva o održavanju današnje 93. Skupštine Saveza, intenzivno se je pristupilo pripremi odgovarajućih radnih materijala i prijedloga za rad Skupštine. Na nama je da se u diskusiji ocijeni rad u proteklom razdoblju i donesu smjernice i preporuke za rješavanje navedennih zadataka. Ađ. 2/b. Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Prof. dr. B. Prpića — ŠUMARSKI LIST tijekom 1987. godine. »Šumarski list« izlazio je tijekom 1987. godine redovito. Tiskano je 3 dvobroja i 2 trobroja na sveukupno 700 stranica. S obzirom na napise časopis je imao: — 9 izvornih znanstvenih članaka, — 9 izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima, — 2 prethodna priopćenja, — 1 pregledni članak, — 21 članak — Privreda i šumarstvo Ogulinskog kraja, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 96 <-- 96 --> PDF |
— stručni članak (1), aktualno (2), iz organizacija udruženog rada (1), osvrti (1), obljetnice (1), portreti (3) stručni i znanstveni skupovi (4) odjeci IUFRO Kongresa (l)i iz inozemstva (4), knjige i časopisi (11), iz Saveza i Društava ITŠDI Hrvatske (6), in memoriam (9) i ostalo (6). Ukupno je surađivalo 53 autora članaka i napisa. U Šumarskom listu 1987. godine prikazano je više značajnih rezultata i događaja u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji koji se odnose na šumarsku znanost i praksu (uzgajanje šuma, zaštita šuma, ekologiju, genetiku, ishranu, ekonomiku. ..). U broju 7—9 Šumarskog lista povodom 100 godina šumarstva Ogulinskog kraja, prikazano je u 21 članku: 1. Položaj i povijesni pregled Ogulinskog kraja (1) 2. Prirodoznanstvene karakteristike (6) 3. Privredna i kulturno-povijesna baština (3) 4. Šumarstvo, prerada drva, lovstvo i turizam (11). Posebno je tiskano 320 primjeraka kao knjiga (monografija) pod naslovom »PRIRODA I ŠUMARSTVO OGULINSKOG KRAJA« za potrebe OUR-a šumarstva toga kraja. Kritički osvrti na sadržaj Šumarskog lista broj 7—9, odnosno knjigu-monografiju vrlo su pozitivni. Početkom ove godine Referenalni centar sveučilišta u Zagrebu obavijestio je Samoupravnu interesnu zajednicu znanosti SR Hrvatske da se časopis »Šumarski list« uređuje u skladu s Uputama za uređivanje primarnih znanstvenih časopisa i da je time opravdao 100°0 odobrenih sredstava za 1987. godinu. Šumarski list i dalje treba zadržati povoljan odnos znanstvenih članaka u odnosu na druge članke i napise s napomenom da treba popraviti strukturu sa sadržajima iz tehnologije iskorišćivanja šume i prerade drva. Potrebno je animirati što više i mlađih suradnika iz naših OUR-a i odgovarajućih znanstvenih i stručnih organizacija. Naš časopis je zapažen kako u našoj zemlji tako i u svijetu, treba mu taj renome osigurati i za naredno razdoblje. Treba razmišljati (i o promjenama u redakciji. Dugo sam već glavni urednik, te neka novo izabrano Predsjedništvo uvrsti taj zadatak u svoj program i predloži adekvatna rješenja — najkasnije do održavanaj 94. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske. Ad. 2/c. Predsjedavajući obavještava da su delegati dobili u prilogu poziva odgovarajući pregled i obrazloženje li predlaže da ga se ne čita, što se i prihvaća. Ađ. 2/đ. Izvještaj Odbora samoupravne kontrole — tiskan je u Šumarskom listu br. 5—6/88. Delegati su ga dobili u prilogu poziva i predsjedavajući predlaže da ga se ne čita, što se i prihvaća. Ad. 3. Rasprava, odluke o izvještjima i davanje razrješnice Predsjedništvu Saveza. 1. Dipl. inž. Davorin Prgin iz DIT-a Split. Društvo broji 170 članova. U proteklom razdoblju organizirali smo nekoliko stručnih ekskurzija i predavanja pou sebno na temu — šumarski požari. Za redovno održavanje sastanaka — susreta nemamo dobre uvjete, nemamo svoje prostorije. No nadamo se da ćemo to uspješno rješiti zajedno s drugim društvima IT u Splitu. U ime svih šumara Dalmacije pozdravljam ovu našu Skupštinu u želji da što uspješnije obavi zadatke. 2. Prof dr. Brnimir Prpić — zajedno s Hrvatskim ekološkim društvom organizirao je razmatranje problematike u vezi izgradnje HE Repaš. Doneseni su odgovarajući zaključci i prihvaćen je prijedlog da .se na tu temu u Saboru SR Hrvatske obavi razgovor. 3. Dipl. inž. Edo Kalajđžić, pozdravlja i želi uspješan rad Skupštine u ime članova DIT-a Osijek. Nastojimo učlaniti sve naše stručnjake a i druge zainte390 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 97 <-- 97 --> PDF |
resirane, nadamo se uspjehu i povećanju broj ačlanova — postoji interes za i-ad društva. Osnovali smo posebnu sekciju naših umirovljenika — 30 članova. Organiziramo predavanja o aktualnim pitanjima struke i šire. Prihvaćamo stručne ekskurzije i odlazimo kod drugih li na taj način vršimo razmjenu znanja i iskustava. Organiziramo zabavu u Osijeku s velikim uspjehom. 4. Mr. Tomislav Heski — DIT Delnice, ne gledam ovu našu organizaciju kao cehovsku, već kao stručnu, koja će pridonijet; ununapređenju šumarske znanosti i prakse uz angažiranje naših članova, što je najvažnije. Danas je najteži problem zagađenosti u opće kako rješavati pitanja ekologije — zaštite čovjekovog okoliša. Danas naša Skupština dužna je dati mišljenje struke. Često nas uznemiruju sa pitanja i promjenama u vezi organiziranosti šumarstva. Zakonom se određuje i ono što ne treba, pa zbog toga nije moguće prjnrjeniti kriterije struke. Šumsko privredna područja treba utvrditi kako to traži operativa, a inspekcije neka obavljaju svoje poslove u skladu društvenih normi. Nakon rasprave donijete su odluke: Prihvaćaju se izvještaji pod 2. točkom dnevnog reda: a) Izvještaj potpredsjednika b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista c) Izvještaj o poslovanju — završni račun za 1987. g. d) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole e) Daje se razrješnica Predsjedništvu Saveza i Odboru sam. kontrole. Ađ. 4. Izbor Predsjedništva i Odbora samoupravne kontrole. Dipl. inž. Ivan Ha jek ime kandidacijske komisije uz kratko obrazloženje u predlaže listu kandidata: A. za Predsjedništvo: B. za Odbor samoupravne kontrole A. PREDSJEDNIŠTVO — prijedlog 1. Pavlovdć Adam 2. Wolf Viktor 3. Kalajdžić Edo 4. Krakar Davor 5. Kolar Milan ti. Bogati Vladimir 7. Prka Tomislav 8. Pleše Božidar 9. Mrđenović Stevo 10. Komlenović Nikola 11. Kovačić Đuro 12. Sirotić Nadan 13. Prpić Branimir ZAMJENICI 1. Matić Slavko 2. Pavelić Dujo 3. Pečanić Anton 4. Topić Vlado 5. Bečarević Josip B. ODBOR SAMOUPRAVNE KONTROLE 1. Sarčević Slavko 2. Herljević Rudolf 3. Momčilović Bogdan ZAMJENICI 1. Lukačie Stjepan 2. Videc Dražen 3. Vukelić Valerija DIT Slavonski Brod DIT Vinkovci DIT Osijek DIT Slavonska Poze; DIT Koprivnica DIT Virovitica DIT Bjelovar DIT Delnice DIT Sisak DIT Zagreb DIT Zagreb DIT Zagreb DIT Zagreb DIT Zagreb DIT Karlovac DIT Senj DIT Split DIT Našice DIT Vinkovci DIT Zagreb DIT OGULIN DIT Istra — Buzet DIT Varaždin DIT Delnice |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Ad. 5. Program rada za 1988. godinu. Prihvaća se bez primjedbi. Ad. 6. Financijski plan za 1988. Prihvaća se bez primjedbi. Ad. 7. Pravilnik o izboru počasnih i zaslužnih članova. Prihvaća se bez primjedbi. II dio Ad. 8. Savjetovanje na teinu »Propadanje šuma u SR Hrvatskoj*. Prof. dr. Branimir Prpić ukratko iznosi ´neke važnije spoznaje na ovu temu. Napominje da je i na ovu temu napisano više znanstvenih, stručnih i drugih napisa u proteklom razdoblju u našem časopisu Šumarskom listu kao i drugim časopisima i u različitm oblicima i izdanjima. U najnovijem broju 5—6 Šumarskog lista, koji je upravo ovih dana izašao iz tiska uz članak »Propadanje šuma u Hrvatskoj« koji je fotokopiran i dostavljen delegatima uz poziv za Skupštinu, nalaze se zan> mljivi članci (što znači i spoznaje) i to: 1. Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 2. Utjecaj polutanata na propadanju šuma u Gorskom kotaru i 3. Kritične vrijednosti direktnih efekata zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale. Te spoznaje, konstatacije, dobra su polaznu osnova za naše aktivnost; i izradu konkretnih prijedloga — zaključaka u stvaranju potrebne klime i uvjeta za donošenje društvenih normi, koje će osigurati opstanak šuma EKOSISTEMA i zdravog čovjekovog okoliša. Već su dobro poznati rezutlati ankete 1987. g. o zdravstvenom stanju šuma u Hrvatskoj (za Dalmaciju nemamo podatke). Zbog povrede (za eventualne korekcije) dobivenih rezultata iz anketa 1987. g. ponoviti će se anketa i u ovoj 1988. godini. Dobiveni podaci su pouzdani — mreža je dosta gusto postavljena na kojoj su na određenim površinama izvršena snimanja zdravstvenog stanja stabala po vrstama drveća. Iz rezultata popisa oštećenja proizlazi da je u Hrvatskoj zdravo 74% stabala, slabo oštećeno 18% stabala, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Najviše je oštećena jela 72%, zatim pitomi kesten 44%, hrast lužnjak 38%, poljski jasen 35°/o, hrast kitnjak 28% i obična bukva sa 19% oštećenih stabala. Prema dobivenim podacima u Sloveniji je skoro 50%, oštećenih stabala. Utvrđeno je da su uz sumporni dioksid značajni uzročnici propadanja šuma dušični oksidi, ozon i drugi neistraženi elementi i spojevi. Za polutante je općenito karakteristično da se oni prenose daljinskim transportom, pa je to i poseban međunarodni problem. Unutar naše Republike različita su oštećenja po pojedinim područjima. Najveća su oštećenja na Zagrebačkom području (južna ekspozicija Medvednice), a najmanjia na Bjelovarskom i Novo Gradiškom području. Dopunska snimanja vjerojatno će korigirati rezulate na području Turopolja, Sunje i Međustrugova I— predpostavljaju se veća oštećenja. Umiranje šuma kao problem postavlja se 1979. godine u Njemačkoj, a brzo se prihvaća u Francuskoj, kod nas i u drugim zemljama. Na određenim područjima propadaju kompletni EKOSISTEMI, što znači i živi svijet tla. Prvo propadaju četinjače — jela, a sve se više zapažaju oštećenja u šumama listača. Podaci o oštećenosti naših šuma upućuju nas na zaključak da je nužno u strukturi sječivog etata planirati sječu oštećenih stabala 3 stupnja. Šumarstvo ne može snositi te troškove jer su troškovi sanitarne sječe u pravilu veći od ostvarenih prihoda. Grubi proračuni iznose oko 25 milijuna m3, koji bi se morali odmah posjeći — to je oko 5 godišnjih etata u Hrvatskoj. Iz svega toga proizlazi da je nužna šira društvena intervencija i veće promjene u načinu gospodarenja i iskorišćivanju šuma, proizvodnji i razvoju ili neposredno utječu na elementarne uvjete života ljudi i društva u cjelini. 392 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 99 <-- 99 --> PDF |
SI. 3. Uvodno izlaganje na temu »Propadanje šuma u Hrvatskoj« podnosi Prof. dr. Branimir Prpić, u pozadini tajnik Ivan Maričević, dipl. inž. Najvažnije je sada da znanstveno-stručno i odgovorno utvrdimo uzroke i mjere kako spasiti šume od propadanja. Dipl. dmž. Slavko Horvatinović, upravo dolazim sa sjednice Izvršnog vijeća gdje smo na ovu temu vodili raspravu i donijeli određene zaključke Informacija o zdravstvenom stanju i sušenju šuma u SR Hrvatskoj s prijedlozima zaključaka dostaviti ce se Saboru SR Hrvatske, zbog donošenja odgovarajućih odluka |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 100 <-- 100 --> PDF |
U prijedlogu tih zaključaka i mjera je sadržano: 1. Prihvaća se Informacija o zdravstvenom stanju i sušenju šuma u SR Hrvatskoj. 2. Sušenje i propadanje šuma poprima osobine ekološke katastrofe i vrlo je značajan društveni problem, jer će se posljedice negativno odraziti na mnoga područja i djelatnosti — preradu drva, poljoprivredu, vodoprivredu, elektroprivredu, turizam, promet, ONO i dr. Problem nropadanja šuma prelazi snage, mogućnosti i prava šumarstva kao privredne grane, pa se u njegovo rješavanje trebaju uključiti svi zainteresirani društveni subjekti i cjelokupno društvo. 3. Radi provjere utvrđenog stanja, praćenja daljnjeg procesa sušenja šuma i radi utvrđivanja uzročnika sušenja i propadanja šuma, radove na Anketi o zdravstvenom stanju treba nastaviti i intenzivirati u 1988. godini i slijedećim godinama po utvrđenoj »Metodi za utvrđivanje obima sušenja šuma«. Šumarske organizacije, drugi korisnici šuma i SIZ šumarstva Hrvatske provode Anketu i osiguravaju sredstva za rad i za nabavu najnužnije opreme za utvrđivanje obima i uzročnika sušenja šuma. 4. Radi ublažavanja i sanacije šteta nastalih sušenjem j propadanjem šuma treba ciljeve gospodarenja šumama te šumskogospodarske i uzgojne mjere prilagoditi izmjenjenim uvjetima. Šumarske organizacije i drugi korisnici šuma, pored osušenih stabala (4. stupanj oštećenja), trebaju prvenstveno obilježavati, sjeći i koristiti drvnu masu stabala koja se suše. a čije drvo nije tehnički oštećeno te je još u potpunosti pogodno za industrijsku preradu (3. stupanj oštećenja). Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo u suradnji sa znanstvenim institucijama, a na osnovi Zakona o šumama (Narodne novine 54/83) i Zakona o zaštiti bilja od bolesti i štetočina (Narodne novine 10/79, i 31/86), te pratećih propisa koji su doneseni na osnovi navedenih zakona izradit će i izdati »Upustvo o doznaci i sječi drvne mase stabala koja se suše«, do konca 1988. godine. 5. Potrebno je što prije prihvatili predloženi »Dogovor o zaštiti šuma od sušenja « za područje SFR Jugoslavije, kojim se utvrđuje zdravstveno stanje šuma. regulira praćenje sušenja šuma te izrada zajedničkog programa istraživanja uzroka sušenja i koordinira aktivnosti na području pojedinih republika i autonomnih pokrajina. Nakon prihvaćanja Dogovora i izrade Programa i mjera aktivnosti za zaštitu šuma od sušenja i sanaciju šteta koje su nastale od sušenja šuma, u realizaciji prihvaćenih mjera i aktivnosti učestovat će zagađivači okoline i šuma, korisnici opće korisnih funkcija šuma. korisnici šuma i Republika. 6. U skladu s međunarodno usvojenim konvencijama i obavezama koje se odnose na zaštitu okoline i šuma neophodno je poduzeti mjere za provođenje aktivnosti, koje će dovesti do smanjivanja količine štetnih materija u atmosferi, a time i do primarnog uzroka sušenja. 7. Prilikom projektiranja i izgradnje: prometnica, vodopnivrednih objekata, hidroelektrana, industrijskih postrojenja i drugih objekata koji mogu štetno utjecati na šume i otežavati gospodarenje šumama investitori i projektanti obavezni su da se pridržavaju odredbi: — Zakona o prostornom planiranju i uređenju prostora (Narodne novine 54/80 i 16/86), —* Zakona o izgradnji objekata (Narodne novine 54/80 i 18/87). —i Zakona o vodama (Narodne novine 32/84, 41/84 i 26/87) — Zakona o šumama (Narodne novine 54/83), — Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 54/76, 41/83, 31/86 i 47 86), kako bi se njihovom izgradnjom izbjegavao, odnosno što više smanjio štetan utjecaj na šume i na gospodarenje šumama. Sredstva informiranja prate i aktivnosti za sprečavanje sušenja i o tome obavještavaju javnost. Ako se ne bi uspjelo zaustaviti propadanje šuma, postoji opasnot da već početkom 21. stoljeća ostanemo bez šuma (cijela Evropa). Zato je nužna mobilizacija svih raspoloživih snaga u društvu za sprečavanje ekološke katastrofe. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 101 <-- 101 --> PDF |
2. Dipl. inž. Srećko Vanjković, možda malo i pretjerujemo, jer znamo iz prakse da su se i ranije sušila stabla i šume. Neugodno djeluju ti rezultati i trebalo bi što objektivnije obavještavati javnost, znanstveno-stručno iz naših organizacija i institucija. Svojevremeno smo vodili borbu za očuvanje šuma u Pokupskom bazenu od različith jednostranih projekata vodoprivrede i eletkroprivrede. Naša struka mora pravovremeno reagirati na sve negativne utjecaje na život šume. 3. Dipl. inž. Damir Moćan, osvrće se na stanje u Gorskom kotaru. Kod stručnih ljudi i kod običnih građana vlada velika zabrinutost za zdravstveno stanje naših šuma. (Misliim ida ne treba isticati što šuma i šumsike sastojine znače za stanovištvo i ljude na tom području, koji isključivo žive i grade svoju egzistenciju na šumarstvu i preradi drva, Sire gledano nenadoknadiva je vrijednost šuma za cijeli ekosistem — utjecaj na klimu, regeneracija kisika, filtriranje zraka, reguliranje podzemne vode, sprečavanje erozije, značaj u turizmu itd. Ranijih godina razlozi sušenja glavnih vrsta drveća pogotovo jele, te pad postotka prirasta a time tečajnog volumnog prirasta, pripisivalo se nepovoljnoj debljinskoj struk turdi i starosti naših sastojina. Izostanak prirodne regeneracije u jelovih sastojina također je bio predmet mnogobrojnih istraživanja, koja misu dala rezultate; Tek u zadnjih 5 — 6 godina kad je sušenje šumskih sastojina uzelo sve veće razmjere, došlo se do spoznaje najprije u svijetu, pa kod nas, da su zagađujuće tvari (SO, i spojevi N) i njihovi produkti konverzije u zraku bitni uzroci propadanja šuma. Pojačana sanitarna sječa u OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma Delnice u 1985. godini iznosi 30°/o od ukupnog etata četinjača, u 1986. i 1987. godini iznosi 40), a u etatu za 1988. g. sanitar je planiran sa 49%. Za predpostaviti je da će planirani sanitar do kraja godine porasti na 50"/(» od planiranog etata četinjača. Na području O. J. šumarije Fužine cijeli etat četinjača sječe se u sanitarnim sječama, u O. J. Crni iLug 40°/o, a u O. J. Delnice 62%. Na preostalom dijelu OOUR-a sječe se u sanitaru od 21*/o— 32% od etata četinjača. Da bi se istakao značaj četinjača za OOUR Delnice potrebno je istaknuti da četinjače sudjeluju u fondu sa 8400000 m3 i 130.000 m´! etata, a listaee 700.000 m3 u fondu i 97.000 u etatu. Treba napomenuti da se u doznaci sanitara doznačuju isključivo šušci i stabla oštećena više od 60%. Sanitarnim sječama se uspije godišnje obuhvatiti 1/3 površine što smatramo da nije dovoljno, jer intenzitet sušenja zahtjeva da se najmanje svake druge godine sječe sanitar na istoj površini. Kako se vidi iz podataka o sječi sanitara najugroženiji dijelovi OOUR-a su cijelo područje, O. J. Fužine, dio Crnog Luga i dio Delnica ukupne obrasle površine 15.400 ha, što iznosi 41% od ukupne obrasle površine. To ´je površina na zapadnom dijelu OOUR-a Delnice gdje oborinski talog iznosi 2.800 mm, a manje ugroženiji su istočni dijelovi sa oborinama oko 1.700 mm. Oč.t je utjecaj industrije »koncentrirane u kvarnerskom zaljevu, kao i utjecaj: Atlantske i Đenovske oiklone, koje donose štetne tvari iz ojeveme Italije, a ©ne nakon kemijske pretvorbe padaju na tlo kao kisele kiše. Mislim da nije potrebno naglašavati da pojačana sječa sanitara donosi problem u iskorišćivanju šuma, a posebno kod mehaniziranog izvlačenja. Isto tako u uzgoju šuma nastaju problemi jer sanitarne sječe ne oslobađaju površinu za kompenzacijsku sadnju. Za sada jedino što nam preostaje je da na ugroženijem području povećamo sjeoni etat sa intenzivnim uzgojnim radovima iz biološke reprodukcije šuma, unošenjem sadnica smreke., te višegodišnja njega podignutih kultura. Mogu reci da nas nisu iznenadili rezultati istraživanja koji nas svrstavaju u ekološki najugroženija područja Hrvatske. Svijesni te činjenice mi ćemo ove godine fotogrametrijski sa infracrvenim zrakama snimiti cijelo područje. Radne organizacije, najugroženije dijelove totalno, a ostali dio primjernim prugama 10% površine. Na taj način želimo potvrditi žalosnu činjenicu koju ste i vi iznijeli usvojim istraživanjima, da Gorski Kotar zbog svoga geografskog položaja služi kao deponij za odlaganje otpadnih tvari industrije Istarsko-riječkog područja i sjeverne Italije. Proces propadanja šuma može se usporiti jedino ako se smanji emisija štetnih tvari i zato treba djelovati u tom pravcu. 4. Dr. Đuro Kovačić, pitam da li se govori o broju 25 mil. stabala ili o m-´S — vjerovatno o m-5, što znači više od 4 godišnaj etata trebalo bi se posjeći (oštećenih stabala drvne mase). Već prilikom izrade i donošenja gospodarske osnove za šumsko-goransko privredno područje susreli smo se sa problemom utvrđivanja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 102 <-- 102 --> PDF |
sječivog etata. Treba vidjeti što je sa metodikom i intenzitetom sječe u prebornim šumama. 5. Dipl. inž. Vid Fašaić, treba zajedničkim snagama šumarstva i prerade drva rješavati ta pitanja. 6. Dipl. inž. Oskar Piškorić, postoje različiti uzročnici zbog kojih se ugrožava čovjekov okoliš. Tako na primjer u Kninu su iz tvornice ispuštali otrovne materije, a iz deopa naftu. U ranije zagađenu rijeku Temzu, ponovno je došla riba, zahvaljujući redovnim ulaganjima (2— 30%) za zaštitu čovjekova okoliša — to i mi moramo osigurati. Ovi negativni utjecaji na šumu o kojima govorimo na određenim lokacijama, ubrzavaju prirodne procese. Tako na primjer za 500 godina u Čehoslovačkoj smanjeno je u strukturi učešće jele sa 30°/n na 10%, a povećano smreke i bora. Sada su ti procesi poremećeni. 7. Dr. Nikola Komlenović, svakako da mi korektnim gospodarenjem šumama možemo utjecati na stabilnost, šuma — ekosistema. 8. Mr. Tomislav Heski, već unazad 5 godina govorili smo o sušenju, ali ovo su prvi opipljivi podaci. Potrebno je nabaviti odgovarajuću opremu te intenzivirati istraživanja kako bi što prije došli do novih spoznaja i mogućih primjenjenih rješenja za uspješno sprečavanje propadanje šuma. Naš Šumarski fakultet i Šumarski institut kao i naše organizacije imaju veliku odgovornost pred ovom i budućim generacijama u programiranju i realizaciji zaustavljanja procesa umiranja šuma. 9. Slavko Horvatinović, pomoćnik predsjednika Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo poziva se na savjetovanje održano 20. svibnja 1988. g. u Jastrebarskom i naglašava da se redovni etat mora zamjeniti ako mislimo osigurati kontinuitet u daljnjem razvoju šumarstva i prerade drva. Slovenci predlažu smanjenje etata za 1 mil. m:J. Mora se ići na racionalnije oblike organiziranosti u našim djelatnostima. 10. Dipl inž. Franjo Kolar, zbog izgradnje Hidroelektrane Đurđevac osuđeno je 3000 ha vrijedne šume na sušenje — umiranje. Time će nastati veća šteta za društvo nego što vrijedi taj objekt. Projekti nisu izrađeni na objektivno utvrđenim osnovama, radili su drugi, koji su mislili samo na kilovate, a nas su zaobišli. 11. Dipl. inž. Slavko Horvatinović, odluka o izgradnji Hidroelektrane Đurđevac donesena je u Saboru 1984. godine. Naši predstavnici — šumari suprotstavili su se takvom rješenju (u projektu). 12. Mr. Krešimir Musa, sasvim je prirodno što je šumarstvo okrenuto društvu i obrnuto, jer su problemi i interesi višestrani. Stavovi i prijedlozi u vezi ustavnih promjena dostavljeni su na određene adrese — misli se na Nacrt amandmana XIII na Ustav SFRJ. Potrebno je i dalje nastaviti aktivnosti i dostaviti odgovarajuće primjedbe na nacrte amandmana na Ustav SR Hrvatske. 13. Dipl. inž. Ivan Maričević, u prihvaćenom Programu rada između ostalog piše: »Pristupiti izradi projektnog zadatka, kojim bi se određeni dio prostora u Šumarskom domu namijenjenio za popularizaciju šumarstva i prerade drva«. Realizacijom toga sigurno ćemo još više doprinijeti pravovremenom sagledavanju i poduzimanju pravih mjera za sprečavanje daljnjeg propadanja šuma, uz istovremeno stvaranje uvjeta za mogući razvoj i unapređenje šumarstva, prerade drva i zdravog okoliša. 14. Prof. dr. Branimir Prpič, moramo dati objektivne i prave informacije javnosti — mi to znamo i možemo. Poznato je u našoj šumarskoj znanosti i praksi da je bilo i ranije sušenja šuma, poznati su uzroci i posljedice toga. No ovo sušenje je zahvatilo praktično sve naše glavne vrste drveća, a uz poznate uzroke utvrdili smo i ove move, koji su proizvod primjenjene suvremene tehnologije i organizacije društva u razmjerima Evrope i drugih kontinenata i mora. Za poboljšanje zdravstvenog stanja šuma treba koristiti biološke preparate i druga sredstva koja nam stoje na raspolaganju. U toj borbi važne su u pravo vrijeme i prave informacije — to moramo osigurati. Dr. Nikola Komlenović, na kraju predlažem da usvojimo prijedlog zaključa ka i mjera s kojima nas je upoznao potpredsjednik Slavko Horvatinović da ih ko |