DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Ad. 5. Program rada za 1988. godinu. Prihvaća se bez primjedbi. Ad. 6. Financijski plan za 1988. Prihvaća se bez primjedbi. Ad. 7. Pravilnik o izboru počasnih i zaslužnih članova. Prihvaća se bez primjedbi. II dio Ad. 8. Savjetovanje na teinu »Propadanje šuma u SR Hrvatskoj*. Prof. dr. Branimir Prpić ukratko iznosi ´neke važnije spoznaje na ovu temu. Napominje da je i na ovu temu napisano više znanstvenih, stručnih i drugih napisa u proteklom razdoblju u našem časopisu Šumarskom listu kao i drugim časopisima i u različitm oblicima i izdanjima. U najnovijem broju 5—6 Šumarskog lista, koji je upravo ovih dana izašao iz tiska uz članak »Propadanje šuma u Hrvatskoj« koji je fotokopiran i dostavljen delegatima uz poziv za Skupštinu, nalaze se zan> mljivi članci (što znači i spoznaje) i to: 1. Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 2. Utjecaj polutanata na propadanju šuma u Gorskom kotaru i 3. Kritične vrijednosti direktnih efekata zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale. Te spoznaje, konstatacije, dobra su polaznu osnova za naše aktivnost; i izradu konkretnih prijedloga — zaključaka u stvaranju potrebne klime i uvjeta za donošenje društvenih normi, koje će osigurati opstanak šuma EKOSISTEMA i zdravog čovjekovog okoliša. Već su dobro poznati rezutlati ankete 1987. g. o zdravstvenom stanju šuma u Hrvatskoj (za Dalmaciju nemamo podatke). Zbog povrede (za eventualne korekcije) dobivenih rezultata iz anketa 1987. g. ponoviti će se anketa i u ovoj 1988. godini. Dobiveni podaci su pouzdani — mreža je dosta gusto postavljena na kojoj su na određenim površinama izvršena snimanja zdravstvenog stanja stabala po vrstama drveća. Iz rezultata popisa oštećenja proizlazi da je u Hrvatskoj zdravo 74% stabala, slabo oštećeno 18% stabala, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Najviše je oštećena jela 72%, zatim pitomi kesten 44%, hrast lužnjak 38%, poljski jasen 35°/o, hrast kitnjak 28% i obična bukva sa 19% oštećenih stabala. Prema dobivenim podacima u Sloveniji je skoro 50%, oštećenih stabala. Utvrđeno je da su uz sumporni dioksid značajni uzročnici propadanja šuma dušični oksidi, ozon i drugi neistraženi elementi i spojevi. Za polutante je općenito karakteristično da se oni prenose daljinskim transportom, pa je to i poseban međunarodni problem. Unutar naše Republike različita su oštećenja po pojedinim područjima. Najveća su oštećenja na Zagrebačkom području (južna ekspozicija Medvednice), a najmanjia na Bjelovarskom i Novo Gradiškom području. Dopunska snimanja vjerojatno će korigirati rezulate na području Turopolja, Sunje i Međustrugova I— predpostavljaju se veća oštećenja. Umiranje šuma kao problem postavlja se 1979. godine u Njemačkoj, a brzo se prihvaća u Francuskoj, kod nas i u drugim zemljama. Na određenim područjima propadaju kompletni EKOSISTEMI, što znači i živi svijet tla. Prvo propadaju četinjače — jela, a sve se više zapažaju oštećenja u šumama listača. Podaci o oštećenosti naših šuma upućuju nas na zaključak da je nužno u strukturi sječivog etata planirati sječu oštećenih stabala 3 stupnja. Šumarstvo ne može snositi te troškove jer su troškovi sanitarne sječe u pravilu veći od ostvarenih prihoda. Grubi proračuni iznose oko 25 milijuna m3, koji bi se morali odmah posjeći — to je oko 5 godišnjih etata u Hrvatskoj. Iz svega toga proizlazi da je nužna šira društvena intervencija i veće promjene u načinu gospodarenja i iskorišćivanju šuma, proizvodnji i razvoju ili neposredno utječu na elementarne uvjete života ljudi i društva u cjelini. 392 |