DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 52 <-- 52 --> PDF |
OSVRTI PROŠLO JE STODESET GODINA OD OSNIVANJA KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA KRAJIŠKOG PODRUČJA U SENJU U povodu stote obljetnice osnivanja i rada Nadzorništva održan je posebni društveni plenum našeg Saveza u Senju. Opširno je o tome izvijestio »Šumarski list« broj 1 iz 1979. godine, pa ovom prilikom ne želimo ponavljati već objavljeno. Međutim, smatramo da je skorašnji jubilej — 110. obljetnica osnivanja Nadzorništva u Senju, još jedna prilika da podsjetimo cjelokupnu javnost na zavidne rezultate šumarske struke u unapređenju života tamošnjeg žiteljstva uz istovremeno ponovno mukotrpno vraćanje zelenog pokrova na nepregledne površine primorskog krša. A sustavna briga na poboljšanju toga stanja započela je tamo davne 1878. godine, kada je naredbom krajiškog glavara Franje Filipovića 7. svibnja osnovano Kraljevsko nadzorniištvo za pošuml.ienje krasa krajiškod područja u Senju, u službenioj upotrebi s njemačkim naslovom Karstaufforstung Inspektorat fur das Grenz Landesgebiet. Djelovanje Nadzorništva — Inspektorata protezalo se od Povila kraj Novog (granice Provincijala) do dalmatinske granice (do Tribanj Mandaline) u uskom pojasu od 3—8 km od mora prema unutrašnjosti površine 4(1.000 ha. Od 46.000 ha bilo je oko 40.000 ha goleti i šikara, dok se preostali dio odnosio na privatni posjed. Za vrijeme rada od 1878. do 1936. god. stavljeno je pod zabranu 8.300 ha, pošumljeno 1600 ha (uglavnom crnim borom), podignuto cea 240 km zidanih ograda-suhozida i ostvareni su zamašni radovi na uređivanju bujičniih tokova od kojih je uređenje »torrentea« u Senjskoj dragi svakako najimpresivnije. Prema podacima Šumskog ravnateljstva Zagreb za razdoblje 1878—1919. godine ukupni troškovi radova iznosili su 2,200.000 kruna. Iako su nam poznati mnogi podaci o radu Nadzorništva — Inspektorata, ipak se ukazuje potreba da se cjelokupni rad još detaljnije ispita i sistematiziraju svi dostupni podaci, pa, očito, ima još dosta posla u kompletiranju cjelokupne građe. Sigurno je dugotrajna tradicija rješavanja kraškog pitanja na ovom prostoru imala odjeka na nastavak radova neposredno nakon drugog svjetskog rata koje su, nažalost, bili kratkog daha i trajali su do 1956. godine. Nakon stagnacije, pa čak i nazatka, aktivnosti na kršu ponovno oživljuju 1980. god. koja se još više poboljšava u 1984. godini nakon primjene sadašnjeg Zakona o šumama. U promjenama Zakona o šumama koje se upravo najavljuju bila bi velika šteta, ukoliko bi cjelokupno naše društvo ponovno »diglo ruke« od krša — mislimo pri tome prvenstveno na prekid dotoka financijskih sredstava. Dapače, bilo bi neophodno povećati sredstva kako bi šumarstvo na kršu moglo nesmetano obavljati svoju višenamjensku funkciju. |