DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Razne teme


Tomašegović, Z.: Primjena fotogrametrije
i fotointerpretacije u planiranju,
T o m a n i ć, L.: Savremeni zadaci šumarskog
planiranja,
B o r z a n, 2.: Oplemenjivanje četinjača,


R a u š, Đ., Z. S e 1 e t k o v i ć, J. V u k e1
i ć & M. Glavaš: Ekološko-vegetacijske
osobine a stabilnost specijalnog
rezervata šumske vegetacije »Stupnički
lug« pored Zagreba,


T r i n a j s t i ć, I.: Karta prirodne potencijalne
vegetacije Jugoslavije 1 : 1 000
000,


Mi kl oš, I.: O nekim jasenom defolijatorima
i posljedicama defoliizacije,


Biskup, J., B. Ranog a je c, A. Šajk
o v i č & V. T e r z i n : Stupanj angažiranosti
visokostrućnih kadrova na
stručnim poslovima u šumarstvu SR
Hrvatske,


Golubović , U.: Odnosi šumarskoekonomsklih
zakonitosti li zakonitosti »prirodne
šume«,


Kraljić , B.: Kritički osvrt na odvajanje
renta, propisano u Zakonu o šumama
SR Hrvatske,


R a u š, Đ.: Povijest šuma i pašnjake otoka
Raba (od 1409. do 1939).,


Martinis, Z., Ž. Lovašen-Eberh
a r d t & M. T u d j a : Trihomografske
i paMnomorfološke karakteristike
hrasta lužnjaka (Quercus robur L..),


Bađun, S. &V. Herak:Bibliograf
i j a radova znanstvenoistraživačkog
projekta Istraživanja i razvoj u drvnoj
industriji za srednjoročno razdoblje
1981 — 1985. godSne,


R a u š, Đ. & J. V u k e 1 i ć : Dodatak bibliografiji
radova istraživača Zavoda
za istraživanja u šumarstvu Šumarskog
fakulteta u Zagrebu za razdoblje
1981—1985.


2. U »Uputama autorima« stoji,
da se u »Posebnim izdanjima (Glasnika
za šumske pokuse) objavljuju kraći
znanstveni radovi ili radovi sa znanstvenih
skupova«. Iz popisa radova ovog
sveska Posebnog dzdanja na 478 stranica
teksta vidi se, da je ova namjena u cijelosti
ispunjena. Međutim, valja naglasiti,
da radovi ne predstavljaju »teško«
za mnoge i suhoparno, štivo nego da tako
kažemo jednostavno obrađene teze a
kojiih je malo da /ih ne bi trebao svaki
šumar pročitati. Pročitati i tako udovoljiti
»usavršavanje u struci« bez posebnog
»stimuliranja« organizacija udruženog
rada u šumarstvu kako čitamo u
radu J. Biskupa et al. na str. 293. Smatram,
naime, da je »usavršavanje u struci
« prirodna i, ako ćete profesionalna,
dužnost svakog stručnjaka bez obzira na
stupanj kvalifikacije, a visokokvalificiranih
i bez obzira na momentalno radno
mjesto.


U članku D. K 1 e p c a (Neke znanstvene
zasade kao misao vodilja u uređivanju
šuma i planiranju) nalazimo odgovor
na pitanja o budućnosti šume kao
izvora s/irovine drva. Odgovor glasi, da
je potrošnja drva u stalnom porastu od
oko 2% godišnje. Usprkos mnogim novim,
uglavnom sintetskim, materijalima u građevinarstvu
i u druge tehnološke svrhe,
potreba za tehničkim drvetom u znatnom
je većem i bržem porastu. Dok je od
svjetske godišnje sječe u šumama oko 2,5
milijarde mi! 1970. godine 50% trošilo
u tehničke svrhe a 50% u ogrjevne, prema
procjeni organiizacije FAO u 1995.
godini svijet će trošiti godišnje oko četiri
milijarde drva, od čega samo 1,7 milijardu
m3 kao ogrjevno (pretežno u zemljama
»Trećeg svijeta«)i. Takav trend
rasta potrošnje drva zahtijeva »novu koncepciju,
tj. principč progresivne trajnosti
koja povlači za sobom »odlučnu promjenu
u praktičnom šumarstvu. Mjesto dosada
skromnih ulaganja u pošumljavanje i
osnivanje novih šuma trebat će tu djelatnost
znatno povećati. Pritom ne treba zaboraviti
na postojeće prirodne šume u kojima
bi trebalo povećati proizvodnju« (str.
6). Dodajem, da se u tu svrhu kod nas


457