DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 60     <-- 60 -->        PDF

velike rezerve nalaze u na Kraškom području
(u podizanju i ekonomskih šuma),
kako je ukazano na Savjetovanju, koje je
održano u Splitu 1958. godine. 1


3 O tom Savjetovanju nalazi se opširniju
izvještaj u Šumarskom listu iz 1959.
godine (str. 37).


Suštinski nastavak članka D. Klepca
je F. G a š p e r š i ća (Kreativnost u uređivanju
šuma). »Među šumarima, nažalost,
često prevladava uvjerenje da su
pojmovi kreativnost (stralaštvo), inovacija,
intenzivnost nekako rezervirani za područje
industrijskog razvoja i da već samim
tim ne spadaju u područje gospodarenja
šumama. Jesmo li dovoljno svjesni kakvu
tvornicu predstavlja npr. gospodarska
jedinica s nekoliko tisuća hektara šuma
i što sve tu može učiniti čovjekovo
stvaralaštvo?.., U šumskoj proizvodnji,
kao što je poznato, dolazi naročito do izražaja
rad ´gratis prirodnih slila´.
Čovjekov rad upotrebljava (3ie uglavnom
za usmjeravanje djelovanja prirodnih
sila. Baš zato je od izuzetnog značenja
uloženi umni rad« (str. 151). I dalje:
»u gospodarenju šumama kada imamo
posla s problemima najrazličitijiih oblika,
najlošije je rješenje ako gospodarskom
osnovom oportunistički prepustimo
gospodarenje šumama u ustaljenoj praksi,
tako da ništa ne promijenimo, ništa
ne rizlikujemo, da jednostavno zažmirimo
pred problemima i gospodarskom osnovom
samo formalno udovoljimo propisima. Bez
odvažnosti, pa čak i bez određenoga promišljenog
rizika nema nigdje napretka,
pa ni u gospodarenju šumama« (str. 153).


R. Križanac obradio je vrlo aktualnu
tematiku, uređivanje privatnih šuma
u SR Hrvatskoj. Vrlo aktualnu ne zbog
zakonskog propisa nego i zato, što će
»primarna mehanička i kemijska prerada
drveta ... za izvršenje proizvodnih planova
.. . uskoro djelomično ovisit i o uspjeli
O tom Savjetovanju nalazi se opširniji izvještaj
u Surnasrkom listu ,i?. 1959. godine (str.
57).


šnosti konačnog provođenja u život ZOŠ-
a na privatnom šumskom posjedu« (str.
103). Uređivanje privatnih šuma je nužno,
jer »se daje naslutiti da su postojeći
kapaciteti privatnih šuma minimalno iskorišteni,
dapače iscrpljeni, pa i na onom
dijelu površine gdje bi moglo biti i dva
do trli puta veći (kao u društvenim šumama)
i« (str. 98). Uz uređivanje šuma za
povećanje proizvoddnje autor »predlaže
da struka inicira osnivanje osnovnih organizacija
kooperanata za gospodarenje
privatnim šumama« i tako ostvari odredbu
iz čl. 29. Zakona o šumama iz
1983. godine (str. 110). Dok u Hrvatskoj
izradu gospodarskih osnova (programa
gospodarenja) finaciraju općine iz
prihoda od prodaje drva i doprinosa p*ema
katastarskom prihodu, u Srbiji od


2. Milic a (Neki problemi uređivanja
šuma na koje postoji pravo svojine u SR
Srbiji van teritorij ja SAP) saznajemo, da
»u pojedinim regionima i regionalne samoupravne
interesne zajednice iza šumarstvo
učestvuju svojim sredstvima, kao
podsticajnim, da se posao oko uređivania
privatnih šuma ubrza« (str. 124).
Tehniku rada na uređivanju privatnih
šuma prikazao je G. Fablijanić (Uređivanje
privatnih šuma u šumskom gospodarstvu
»Karlovac«) na primjeru k. o.
P´sarovina za koju je osnova, odnosno
Program, rađena još 1981. godine.


Povijest šuma i pašnjaka na otoku
Rabu od 1409. do 1939. godine Đ. Rau š
prikazao je reprodukcijom dijelova kojii
se odnose na šume i pašnjake »Kronike
franjevačkog samostana u Kampom«
koju je napisao na osnovu originalnih
dokumenata o. Odorik Badurina u vremenu
od 20 godina (1936 —195fi), Dodatni
tekst i nije potreban, jer se ti odlomci
Kronike čitaju kao jedna cjeilna. Kronika
dokumetarno pobija uvriježeno mišljenje
o devastaciji šuma Mlečana na
našoj obali, što je uostalom opširnije obradio
i Dr. D. Jedlowski (u svojoj disertaciji
»Venecija i šumarstvo Dalmacije
od 15. do 18. vijeka« — v. Sum. list, 1977.