DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 61     <-- 61 -->        PDF

god., str. 527). Zanimljivo je navesti, da
je prvi šumski požar zabilježen 20. 8.
1854. i to u šumi Kalifront (str. 337). U
šumi Kalifront bio je požar i 1877. godine
i još nekoliko puta, a 1923. godine
čak tri puta. Baduirina odaje posebno priznanje
šumaru Justus Beliji-: Kada je
vremenom umro prezaslužni Justa, kojega
poznavahu sve grančice rapskih šuma,
postava mu općina na podnožju šume u
Varošu spomen:k. — Sve u svemu taj je
spomenik morao biti veličanstveniji i trebao
je biti smješten posred Komrčara!
(str. 338).3


S konstatacijom, da komentar o rezultatima
istraživanja J. Biskup a ii sur.


o »stupnju angažiranosti visokostručnih
kadrovima na stručnim poslovima u šumarstvu
SR Hrvatske« treba posebno obraditi
jer bi bio preopširan za ovaj pr(ikaz,
te da , osim u jednom slučaju (Z.
Martinis i sur.), nisu navedeni podaci o
radnom mjestu autora, završavam prikaz
treće knjige Posebnih izdanja Glasnika za
šumske pokuse.
Oskar Piškorić


Ferdinand Šulentić


NA ŠUMARSKIM I LOVAČKIM


STAZAMA


Slavonski Brod, 1988.
Vlastita naklada


Knjiga »Na šumarskim !i lovačkim stazama
« Ferdinanda — Ferde Sulentića je


2) O tom šumaru prigodom 120-godišnjiec
njegoovg rođenja Prof. Đ. R a u š napisao je
prikaz objavljen u Šumarskom listu 1973. godine,
br. 11—12.


3) Pod naslovom »Gospodarenje i namjena
rapskin šuma u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
« objavljen jer prikaz Đ. R a u š a i S.
Matic a u »BAPSKOM ZBORNIKU«. Taj
Zbornik izdala je Jug. akademija znanosti i
umjetnosti i Skupština općine Rab 1987. godine
i sadrži radove prezentirane nR Znanstvenom
skupu o otoku Rabu .održanom od 25. do 27.
listopada 1984. godine Zbornik je knjiga s blizu
600 stranica oktav formata i sadrži 67 tekstovnik
priloga, 382 crnobijele fotografije i crteža
i 26 fotografija u boji.


dinstvena je u šumarskoj, a rijetka i u
cjelokupnoj hrvatskoj književnosti. Jedinstvena,
jer je do sada jedina objavljena
autobiografija jednog šumara, a nema
ih objavljenih ni kao djelomične autobiografije
(i biografije) u obliku »zapisa
«. Autor je prikazao kretanje ne samo
po »šumarskim i lovačkim stazama«, nego
stazu cijelog svog života od rođenja do
— objavljiivanja ove knjige. Ne do umirovljenja,
koje je datirano s 1968. godinom,
nego do objavljivanja, jer je knjigu
trebalo pripremiti za tisak 5 ostvariti
poriv vlastitog bića, da knjiiga bude i tiskana,
da osuane kao dokument Jednog
vremena, vremena dviju svjetskih ratova,
prelomnih promjena u našem društvu, pa
i šumarstvu.


Ferdo Šulentić rodio se prije osamdesetak
godina (29. travnja 1907) u Glini,
ali »po postanku i odgoju jedan (je) od sinova
krša«, kako sam piše u prvoj rečenici
Predgovora ove knjige. Otac mu je
bio liječnik, pa je kao »politički nepodoban
« (str. 12.) bio najprije premješten
u Zavalje, a potom u Ferušić. Ferdo je tada
bio u trećoj godiini života i Perušić
mu je prvo mjesto u sjećanju. Slin je krša,
točnije Like, jer otac mu je iz Zrmanje,
a djed po majci Križpoljanin (kod
Brinja). Uz obje dobre djedovine, ali usprkos
toga i jer mu je otac rano umro
(kada je Ferdi bilo 12 godina) do životnog
zvanja, šumara, došao je vlastitim
trudom, školovanjem »uz rad«. Teškoće
življenja počele su već smrću oca, koji je
bio liječnik u socijalnom značenju tog
poziiva a ne zgrtanja materijalnih koristi
od »pomoći« bolesnima. To naglašava sam
autor napisavši, da otac »nije imao nikakva
smisla za bogaćenje pa ni za najobičniju
naplatu svojih liječničkih usluga
« (str. 27.). Otac je umro 1919. godine
a majka s četvero djece dobila je mjesečnu
mirovinu od 33,33 dinara! »Ovo je bila
»najblagotvornija« »injekcija« »iskrenom
« ostvarenju ideje bratstva i jedinstva
u bivšoj kraljevini«, s gorčinom konstatira
Šulentić (str. 28.). Majka, kao žen


459