DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 65     <-- 65 -->        PDF

d) Obrazloženje polaznih osnova za utvrđivanje projektnih zadataka u cilju
stvaranja uvjeta za popularizaciju šumarstva i prerade drva (u Šumarskom domu)
dao je I. Maričević. Posebno je naglasio neke dijelove — sadržaj iz radnog
materijala, kojega je izradila mr. Ana Topfer, dipl. inž. za ovu raspravu. U raspravi
je sudjelovalo vjiše članova Predsjedništva, nakon čega je prihvaćeno uvodno
obrazloženje i radni materijal pod naslovom »Razmišljanja o budućoj postavi
Centra za popularizaciju šumarstva i prerade drva i Šumarskog muzeja u
Šumarskom domu u Zagrebu.


e)( U slučaju produženog bolovanja radnika kojfi obavlja administrativno-blagajničke
poslove može se raspisati natječaj za primanje u radni odnos radnika
za te poslove na određeno vrijeme.


Zapisnik napisao:
(Ivan Maričević, dipl. inž., v. r.)
Predsjednik:
s (Adam Pavlović, dipl. inž., v. r.)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ŠUMARI VETERANI U JASTREBARSKOM


Dne 10. svibnja 1988. grupa veterana DIT-a šumarstva i drv. industrije Zagreb,
posjetila je šume Pokupskog bazena i drvnoind. poduzeće »Drvoprodzvod«
u Jastrebarskom.


Na Želi. |~Jtanici su nas dočekali direktori OOUR-a »Uzgoj i jskorišćivanje šuma
« ind. Duje Pavelić i direktor »Drvoproizvoda« Bozo Radečić i drugi. Kombijima
šum. gospodarstva otišli smo u šume Pokupskog bazena i tu kod lovačke
kuće »Cvetkovići« ing. D. Pavelić nam je u kratkim crtama prikazao šume tog
bazena. To su u glavnom bivše Zemlj. zajednice sa površinom od 11.000 ha u
4 gosp. jedinice. Dominira hrast, jasen i joha ali se nađe na uzvišicama i po koja
bukva. To su tipične nizinske šume izložene poplavama rijeke Kupe, Kupčine,
Odre i brdskih vodotoka, u kojima je vodoprivreda izgradnjom svojih objekata
uvelike promjenila režim voda. Tako je negdje odvodnjom izazvala sniženje nivoa
podzemne vode, što je izazvalo sušenje hrasta, a negdje izgradnjom nasipa
izvršila u zaobalju povećanje nivoa, što je izazvalo zabarivanje, pa opet i sušenje
jasena. Osim toga vodi se borba šumara sa elektroprivredom radi zamišljene
retencije u tim šumama za hidroelektranu Brodarci. U tu svrhu postavljene
su pokusne plohe sa pijazometnima gdje se osmatra djelovanje podzemnih
voda. Jedna je na potoku Volovčica a dvije u Draganičkim lugovima. Tu se
ujedno ispituje i problem obnove šuma, jer je eko-sistem tih šuma jako ugrožen.
Ispituju se i razne vrste hrastova, kako se vladaju u tim uvjetima. Pogledali smo
i do nedavno nepristupačni »Okički lug« bivše z. z. Sišljarići, kupljene od vlastelinstva
Kerestinec. Tu smo pogledali sjemensku sastojinu u odjelu 6, staru
120 god. sa 560 m3/ha drv. mase, prirastom od 8,5 m:yha i sa 195 stabala hrasta
po ha. Važno je napomenuti da je šumarstvo u posljednje vrijeme puno dalo na
izgradnju cesta u tim šumama, tako da je otvorenost tih šuma danas 10 km/1000
ha. Obišli smo šum. predjel »Malinje« gdje prevladava joha. Tom prilikom je
kolega ing. Kapec recitirao svoju pjesmu »Veterani pjesme zelene«.


Obišli smo ribnjake »Crna mlaka« osnovane za vrijeme I. svjetskog rata,
kapaciteta 90 vagona ribe godišnje, koju dobrim dijelom izvoze i gdje nam je
priređena zakuska »riblji paprikaš«. Potom smo se vratili u Jastrebarsko i pogledali
pogone drv. ind. poduzeća »Drvoproizvod«, koje u svojem sastavu imade
pilanu, parketariju i tvornicu lamperije.


Drug direktor Bozo Radečić nam je u svojem referatu prikazao postanak
»Drvoproizvoda«, kao i drvne industrije na tom području, od prve pilane u Novakima
osnovne 1876. god. kapaciteta 1000 m3, pa pilane Turk u »Crnoj mlaki«
(1877—1900) kapaciteta 7.000 m3. Pilana u Novakima radila je do 1950. god., mijenjajući
vlasnike, povećavajući kapacitet do 3.000 m-´i, bila je osnov jaskanske
drvne industrije uz bačvariju »KRALJ«. Nakon II. svjetskog rata nacionalizacijom
pilane u Novakima 1 bačvarije formira se drvnoind. poduzeće, koje pored
svojih osnovnih proizvoda izrađuje i građevnu stolariju, i to je preteča »Drvoproizvoda
«. God. 1970. počinje prva proizvodnja obloga-lamperije. Proizvodnja


464




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 67     <-- 67 -->        PDF

raste i god. 1980. puštena je u pogon nova tvornica sa kapacitetom od 800.000 m2
lamperije. 1985. god. je izvršena rekonstrukcija pilane i tvornice, formiraju se
OOUR — pilana kapaciteta 18—20.000 m:l oblovine, finala sa 800.000 m2 obloga i
klas. parketa i R. Zajednica sa 260 zaposlenih. U intervalu od 1985—87. g. bila
je uvedena prinudna uprava. Od 1987. god. radi uspješno, a sa akumulacijom od


274.313 din nalazi se na četvrtom mjestu po dohotku u grupaciji »Proizvodnja
građev. elemenata i drugih finalnih proizvoda od drveta«. Međutim 1988. god. finala
dolazi u tešku situaciju radi privrednih mjera i zamrzavanja cijena gotovih
proizvoda i cijena rezane građe, koja se je u toku od 1. IV. 1987. do 1. IV.
1988. povećala 3,7 puta (ruska rez. građa) — pilanska oblovina hrasta 3,3 a bukve
2,7 puta. No uza sve to očekuju se pozitivna kretanja u proizvodnji i razvoju.
U zadnjoj godini puno toga je učinjeno, izgrađen je radnički restoran, povećani
su osobni dohoci. Nakon obilaska tvornice izmijenjena su stručna mišljenja,
zahvalili smo se domaćinima na gostoprimstvu i puni lijepih dojmova vratili
se u Zagreb.
Emanuel Vilček, đipl. inž.