DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Za eksperimentalne distribucije utvrdili smo bruto volumene drva i
.strukturu izrađene mase drva i prikazali u tablici 5.
Ostvareni radni učinci
Tablica 5.


Volumen
drva
Bruto
— m3
Volumen
drva
Neto
— m1
Iskorišćenje
Volumen
trupca
Volumen
tanke ob.
Snijeg 199.34 168.95 .85 159.14 9.81
Bez snijega 207.98 192.12 .92 183.9 8.22


Višemetarska celulozna oblovina nije se izrađivala kao posebni sortiment
već je sadržana u tankoj oblo vini. Razlike između distribucija u količini
izrađenih m3 pojedinog sortimenta i ukupnim netto masama drva po
stablu, ispitivane su jednostranim testom razlike sredina za stabla istih deljinskih
stupnjeva. Statistički značajne razlike nisu utvrđene osim kod ukupne
netto mase stabala i volumena trupaca gdje su te razlike signifikantne
samo kod debljinskih stupnjeva većih od 67.5 cm. O uzrocima manje iskorištenosti
brutto volumena drva u uvjetima snijega nije moguće pouzdano
zaključivati zbog malog broja izrađenih stabala u pojedinim debljinskim
stupnjevima i bez dodatnih informacija o stanju snijega.


Izvjesno je da uvjeti snijega imaju utjecaj na strukturu izrađene netto
mase drva, pa čak i na stupanj iskorištenja brutto mase drva. Ove pretpostavke
valjalo bi komparativno istražiti na znatno većem uzorku, po brutto
masama, ujednačenih stabala.


ZAKLJUČCI


Analizom utjecaja snijega na sječu i izradu drva istraženom na identičnim
distribucijama stabala u uvjetima snijega, odnosno, u uvjetima bez
snijega može se zaključiti slijedeće:


— Nije se pokazala statistički značajna razlika između potrebnog radnog
vremena sječe i izrade drva u snijegu i bez snijega.
— Nije se pokazala statistički značajna razlika između iskorišćenja sječive
brutto mase drva, kao ni kod količine izrađene oblovine, osim kod stabala
većih prsnih promjera od 67.5 cm. Na tim stablima razlike su signifikantne.
— Kod primjene stabla kao jedinice radnog učinka nije se pokazala
značajna razlika u proizvodnosti rada.
Konačno, u uvjetima našeg eksperimenta nije se pokazalo da evidentirani
snijeg prosječne dubine 2.5 dm značajno utječe na potrebno radno
vrijeme po jedinici radnog učinka pri sječi i izradi drva. Kako snijeg spada
među faktore (nagib, stanje stabla, podrast. vrsta sječe) čije je djelovanje
na radni proces neizostavno funkcionalno povezano s otprije potvrđenim




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 23     <-- 23 -->        PDF

utjecajnim faktorima radnog vremena (metoda rada, prsni promjer, vrsta
drveća, radnik) u istraživanjima je nemoguće razčlaniti djelovanje snijega
od kompleksnog utjecaja svih faktora. Iz tih razloga nebi bilo ispravno ovako
utvrđene nesignifikantne razlike pripisati djelovanju snijega.


DISKUSIJA


S obzirom na navedene rezultate i problematiku može se slobodno reći
da kompleksnija istraživanja utjecaja snijega na radne procese u šumarstvu
tek predstoje. Nužno je istražiti utjecaj kritičnih veličina faktora
sječe i izrade drva u uvjetima snijega (stanje i dubina snijega,
nagib i razvedenost terena, temperatura) na elemente radnog procesa.
Potrebno je utvrditi postupke (matematičke modele) za uvažavanje djelovanja
navedenih faktora kroz korekcije norme vremena. Kvalitetnijom organizacijom
rada i potpunijom upotrebom posebnih sredstava lične zaštite na
sječi i izradi drva, uz spomenuta istraživanja, doprinijelo bi se iznalaženju
rješenja za kontinuirano iskorišćivanje šuma u zimskim mjesecima.


LITERATURA


Franj i ć, A.: Šumarska biometrika, Zagreb, 1986.
Samset , I.: Timber transport with Horse and Tractors on Compact Snow-
roads, Vollebekk, 1956.
Samset, I., Stremnes, R., V i k, T.: Cutting Studies in Norweigan Spruce and
Pine Forests, Vollebekk, 1969.
To manic, S., Hi tree, V., Vondra, V.: Primjena stabla kao jedinice radnog
učinka pri sječi i izradi drva, ZlS Šumarski fakultet Zagreb, 1981.
To ma n i ć, S.: Racionalizacija rada pri sječi, izradi i privlačenju drva, Šumarski
fakultet Zagreb, 1974.
Vlatković , S.: Racionalizacija iskorišćivanja šuma u zimskim uvjetima na području
Ličke Plješivice, magist. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 1975.
* * * Forestry and Wood Conversion of Gorski Kotar and the Northern Croatian
Coast, GPŠG Delnice, 1986.


The Influence of Snow on Wood Cutting and Primary Conversion
in Gorski Kotar Forests


Summary


Analcsis of the influence of snow on the total work place time and the
effectual work output of wood cutting and primary conversion has been studied
at two comparative cuttings in beech and fir forests (Abieti-Fagetum illyricum,
fac. Seslerio A.). A study was made of necessary work place time and
effectual output o wood cutting and primary conversion on identical tree structures
of the same tree species and application of the same work methods under
conditions with and without snow. In comparison of the results, under the conditions
of our experiment, it dit not seem that the influence of snow on the
overal work place time and work productivity was statistically significant. Un




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 24     <-- 24 -->        PDF

der conditions of an average measured depth of snow from 2.5 dm and an average
slope of 18%, as was the case in our research, it is possible to complete
the wood cutting and primary conversion without taking the influence of the
snow into consideration, in other words without increasing the time standards
or reducing the work output standards.


With regards to the stated results and issues, one can frelly say that more
complex research into the influence of snow on the working processes in forestry
is yet to come. The influence of critical amounts of factors under snow
conditions (the quality and depth of the snow, the slope and intricacy of the
site) on elements of the work process must be investigated. Procedures must be
established (mathematical models) for taking the ini´uence of the stated factors
through coreection of work place times. Through work organization of greater
quality and a fuller use of special means of personal protection while wood
cutting and primary conversion, along with the stated research, it would be
possible to arrive at a solution for uninterrupted forest logging during the winter
months.


Key words: Wood cutting. Time study. Organization.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Y = aXb


1.368


— u uvjetima snijega URV - .19282775 T 3()
1.155


— u uvjetima bez snijega URV = .44571618 , S{)
T, minuta po stablu


17.5 27.5 37.5 47.5 57.5 67.5 77.5
Slika 1. Ovisnost ukupno potrebnog vremena sječe i izrade po stablu o prsnom
promjeru stabla.


ANALIZA OSTVARENIH RADNIH UČINAKA


Na sječi i izradi drva radnici uvijek nastoje ostvariti što veći osobni
dohodak uz što manje napora pri radu. Kod primjene stabla kao jedinice
radnog učinka radnik će ostvariti tim veći osobni dohodak što više stabala
obori i izradi u radnom danu, odnosno što manje potroši vremena po stablu.
Na jednom stablu radniku će biti potrebno to manje vremena što više izradi
tehničke oblovine. a manje ogrjevnog, odnosno, celuloznog drva. Ako
je jedinica radnog učinka količina izrađenih drvnih sortimenata radnik će
ostvariti to veći osobni dohodak što više izradi kubnih metara sortimenata.


5OS´




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Jednako je prihvatljivo da su takve nesignifikantne razlike rezultat
velikog rasipanja vrijednosti mjerenih veličina što je posljedica interakcija
i varijabilnosti ostalih činilaca radnog procesa na otvorenom prostoru.
Dakako da je pritom, pored ostalih, subjektivan utjecaj čovjeka jedan cd
najznačajnijih.


Opće vrijeme na sječi i izradi drva uključuje pripremno-završno vrijeme
i potrebne prekide rada. Pripremno-završno vrijeme obuhvaća ulazak u
sječinu i prijelaz do prvog sječnog stabla, odlaganje stvari, odlazak do mjesta
odmaranja i povratak pri velikom odmoru do slijedećeg sječnog stabla,
sakupljanje stvari i pripremu za odlazak s posla. Potrebni prekidi rada obuhvaćaju
osobne prekide rada (zbog radnika), prekide rada zbog sredstava
rada i ostale potrebne prekide rada. Učešće općeg vremena u ukupnom
radnom vremenu ovisi o sastojinskim. terenskim i vremenskim uvjetima, o
složenosti radnih operacija, o stručnosti radnika te o nizu drugih faktora.
U tablici 4. prikazali smo strukturu općeg vremena po namjeni u apsolutnim,
odnosno, relativnim iznosima.


Struktura općeg vremena
Tablica 4.


Pripremno Potrebni prekidi rada


završno ~~~ Zbog~ UKUPNO


vrijeme usoDm sredstava


Snijeg


— min. 248 671 266 1185
— %OV 20.94 56.63 22.43 100.00
Bez snijega


— min. 418 570 323 1311
— %OV 31.88 43.49 24.63 100.00
Utvrđene veličine općeg vremena u našem eksperimentu (42.50"n i 46.75"».
tab. 2) odgovaraju rezultatima prethodnih istraživanja, Tomani ć i dr.
(1987). gdje je utvrđeni udio općeg u ukupnom vremenu od 43.83" u. Povećano
pripremno-završno vrijeme u uvjetima bez snijega posljedica je nepovoljnijeg
položaja ove sječine zbog čega je radnik prelazio znatne udaljenosti
pri ulasku u sječinu i povratku po završenom poslu. Radne operacije
na stablu koje zahtijevaju kretanje, u uvjetima snijega, rezultirale su zahtjevom
za dužim odmorima potrebnim za oporavak organizma. Značajan
dio potrebnih prekida utrošen je za loženje i održavanje vatre.


Ukupno potrebno vrijeme sječe i izrade drvnih sortimenata na jednom
stablu (UPiV) obuhvaća čisto vrijeme radnih aktivnosti na stablu i opća
vremena.


Za eksperimentalne distribucije istražena je ovisnost ukupnog radnog
vremena po stablu o prsnom promjeru stabla. Podaci su izjednačeni regresijskom
jednadžbom oblika:


502




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 19     <-- 19 -->        PDF

debljinskog stupnja druge distribucije, koju uspoređujemo s prvom označimo
s Y, odnosno s yi, V2 ... yio.


potezu K0; E(X) # E(Y) testirali smo varijable
X. - Y.
sxy


gdje je X,


i


nl = fxi


ni


T. Zh
n2


1 i n2 = v


2 (nj-1) S2 + (n 2-l)
s
SI_. 5 k = (n, + n0) -2


xy k 2


zx| (z:x,)2


2


nl~1 n^-1)


E «


n2-?u n 2(n 2-l)


Usporedili smo prag signifikantnosti i izračunatu vrijednost varijable t
za parove vremena X i Y u svakom debljinskom stupnju.


Testom nismo dokazali da su utvrđene razlike statistički značajne. Zaključujemo
da se ukupno potrebno radno vrijeme, te utrošak vremena za pojedine
aktivnosti na stablu na sječi i izradi drva u uvjetima snijega ne razlikuje
signifikantno od odnosnih vremena u uvjetima bez snijega. To pripisujemo
umijeću radnika da pri otežanim radnim uvjetima (snijeg, izlomljen
teren, izrazite kosine, vrtače i si.) koristi samu pojavu nepovoljnog uvjeta
rada u obliku koji mu olakšava rad (korištenje gravitacije i zakona poluge
pri kretanju materijala na strmom terenu). Očvrsnula i nosiva plitka sniježna
podloga eliminira nepovoljno djelovanje mikroreljefa, čime se potreba
za dodatnim vremenom zbog snijega smanjuje ili čak isključuje.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 18     <-- 18 -->        PDF

REZULTATI


ANALIZA UKUPNO POTREBNOG RADNOG VREMENA
SJEČE I IZRADE DRVA


Ukupno utrošeno radno vrijeme razvrstali smo na vrijeme radnih aktivnosti
na stablu (čisto vrijeme) i potrebna opća vremena (potrebni prekidi
rada i pripremno-završno vrijeme) (Tomanić . 1982). Tu strukturu utvrdili
smo za svaku od distribucija. Dobivene rezultate u apsolutnim i relativnim
iznosima prikazali smo u tablici 2.


Struktura ukupnog radnog vremena


Tablica 2.


Distribucija Cis to vrijeme Opće vrijeme Ukupno
min %uv min %UV %CV min
Snijeg 1603 57.50 1185 42.50 73.92 2788
Bez
snijega 1493 53.25 1311 46.75 87.81 2804


Čisto vrijeme obuhvaća vremena radnih aktivnosti na stablu, uspostavljanja
šumskog rada i prijelaz do slijedećeg sječnog stabla. Izvršena je analiza
vremena radnih aktivnosti za svaku od distribucija. Pritom je utvrđeno postotno
učešće vremena pojedinih aktivnosti na stablu u ukupnom radnom
vremenu i u čistom vremenu. Dobivene rezultate prikazali smo u tablici 3.


Struktura čistog vremena (minuta)
Tablica 3.


Snijeg Bez snijega


AKtivnost Aps. %uv %cv Aps. %uv %CV
Prijelaz 86 3.08 , 5.35 57 2.05 3.85
Obaranje 271 9.72 16.91 273 9.71 18.24
Otkačivanje 60 2.15 3.75 8 .30 .56
Kresanje 819 29.38 51.11 784 27.95 52.52
Šumski red 138 4.95 8.61 108 3.85 7.23
Iz. trupca 205 7.36 12.80 259 9.24 17.35
Iz. t. 0. 24 .85 1.48 4 .14 .26


Razlike utroška vremena po radnim aktivnostima na stablu i razlike suma
čistih vremena po stablu za isti debljinski stupanj, u komparativnim
distribucijama, ispitivali smo jednostranim testom razlike sredina.


Označimo čista vremena po stablu i-tog. debijinskog stupnja prve. distribucije
s X. odnosno posebne vrijednosti s xi, Xj ... xin. Cista vremena i-tog




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*322.1:331.043.2 Sum. list CXII (1988) 497


UTJECAJ SNIJEGA NA SJEČU I IZRADU DRVA U ŠUMAMA
GORSKOG KOTARA


Ivan MARTINIC*


SAŽETAK. Utjecaj snijega na ukupno potrebno radno vrijemei ostvareni radni učinak pri sječi i izradi drvnih sortimenata četinjača
istražen je na dvije komparativne sječine u sumi bukve i jele
(Abieti-Fagetum illyricum, fac. Seslerio A.). Mjereni su elementi
potrebnog radnog vremena i ostvareni radni učinak na sječi i izradi
identičnih struktura stabala iste vrste drveća i primjenom iste
metode rada u uvjetima snijega i u uvjetima bez snijega. Pri usporedbi
rezultata, u uvjetima našeg eksperimenta, nije se pokazaloda je djelovanje snijega na ukupni utrošak vremena i proizvodnostrada statistički značajno. U uvjetima prosječno izmjerene dubine
snijega od 2.5 dm i prosječnog nagiba 28% kao što je to bio slučaj
u našem istraživanju, moguće je vršiti sječu i izradu drva bez uvažavanja
utjecaja snijega, odnosno bez povećanja norme vremena
ili smanjenja norme učinka.


Ključne riječi: Sječa i izrada drva. Studij vremena.
Norma vremena.


UVOD


Cilj je svakog radnog procesa kontinuiran, dobro organiziran i produktivan
rad uz određene objektivne uvjete rada, normalno psihofizičko naprezanje
radnika i racionalno korištenje sredstava za rad. S obzirom na navedene
zahtjeve proizvodni šumski rad na sječi i izradi drvnih sortimenata
(sječa i izrada drva) predstavlja vrlo promjenljivu fazu radnog procesa.
Pritom mislimo na niz posebnih aspekata rada na sječi i izradi drva uvjetovanih
njegovim osobinama kao što su slobodan ritam rada, stalna promjena
radnih uvjeta, nestandardizirana metoda rada.


Problematika sječe i izrade drva u uvjetima snijega relativno je dobro
istražena u skandinavskih zemljama i Kanadi gdje su zimski uvjeti
specifični, a radovi se obavljaju kontinuirano tokom cijele godine. Pri sječi
i izradi drva u uvjetima snijega u tim se zemljama povećava norma vremena
po jedinici radnog učinka ovisno o dubini snijega i nagibu terena.


Sječu i izradu drva u uvjetima snijega istraživali su Sa m set , Str0m ne
s i Vi k (1969) u norveškim šumama smreke i bora. Pritom je azmje


* Ivan Martinić, dipl. inž. Šumarski fakultet, Zagreb. Šimunska 25


ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— mjerenje utroška vremena po elementima radnog procesa,
— mjerenje elemenata radnih uvjeta,
— mjerenje radnih učinaka.
Analizom utjecaja snijega na radni proces sječe i izrade drva obuhvatili
smo podatke o sječi i izradi stabala jele u dugačku neokoranu oblovinu
i višemetarsko celulozno drvo, individualnim radom, u sastojinama bukve i
jele.


Pri sječi i izradi drva mjerena je dubina snijega u dm kod svakog stabla.
Izmjerene su dubine snijega u rasponu 1—5 dm. Nikakve druge informacije
o snijegu nisu registrirane. Iz prikupljenih podataka generatorom
slučajnih brojeva formirane su, prema kriteriju pojave ili odsustva snijega,
dvije komparativne distribucije. Te distribucije bile su određene identičnom
strukturom posječenih stabala (frekvencijom stabala u debljinskim
stupnjevima) istom vrstom drveća i metodom rada, ujednačenim sastojinskim
i terenskim uvjetima. Frekvencije stabala (N) i prosječne dubine snijega
(Vsp) u pojedinom debljinskom stupnju (D. s.) prikazali smo u tablici 1.


Distribucija stabala i prosječne dubine snijega (dm) po debljinskim
stupnjevima (cm)


Tablica 1.


D. s. N Vsp D. s. N Vsp
17.5
22.5
27.5
32.5
37.5
42.5
47.5
1
2
(i
il
13
7
(i
2.0
2.5
2.3
2.6
24
3.3
2.3
52.5
57.5
62.5
68.5
72.5
S!!
3
i)
4
3
73
2.1
2.3
2.8
2.2
2.3


Pri našem istraživanju nismo bili u mogućnosti osigurati analizu rada
istih radnika u komparativnim sječinama čime bi osigurali veću pouzdanost
zaključaka.


U svrhu komparativne analize utrošenog radnog vremena i ostvarenih
radnih učinaka za 146 posječenih stabala, odnosno, 73 stabla u svakoj distribuciji,
utvrdili smo slijedeće:


— ukupno potrebno radno vrijeme i strukturu ukupnog radnog vremena,
— ostvareni radni učinak i strukturu izrađene netto mase,


— brutto volumen drva posječenih stabala.
Tako utvrđene veličine obradile su se matematičko-statističkim metodama.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 16     <-- 16 -->        PDF

rena prosječna dubina snijega od 4 dm, srednja temperatura —4° C, prosječna
udaljenost doznačenih stabala od 6 ni. Utvrđena je korelacija između dubine
snježnog pokrivača i potrebnog vremena za slijedeće operacije:


— prijelaz do doznačenog stabla,
— čišćenje snijega oko žilišta stabla,
— kresanje grana motornom pilom.
— kresanje grana sjekirom.
Za iste operacije utvrđena su dodatna vremena (minuta po stablu) ko


ja su ovisna o dubini snijega, potrebno je dodati normi vremena operacije.


Isti su autori utvrdili da je kod nenosivog snijega i dubina snijega manjih


od 50 cm nepotrebno čišćenje snijega oko žilišta prije obaranja stabla.


Još jedan zanimljiv pristup detaljnijeg istraživanja snijega nalazimo kod
Samseta. Istraživajući ovisnost transporta drvne mase po ugaženoj sniježnoj
podlozi o sredstvu prijevoza Sa m se t (1956) je stanje snijega definirao
slijedećim parametrima:


— temperatura zraka i temperatura snijega,
— kompaktnost sniježnog pokrivača (utvrđena na uzorcima cilindrom
posebne konstrukcije),
— granična nosivost sniježne podloge (utvrđena pomoću Proctorove igle),
— promjer sniježnih kristala,
— opis karakteristika sniježnih kristala (po Bucheru).
OPIS ISTRAŽIVANJA


U razdoblju 1982—1987. godine izvršena su opsežna snimanja rada na
sječi i izradi drva u prebornim šumama SR Hrvatske u cilju projektiranja
sistema diferenciranih tehničkih normi. Podaci su najvećim dijelom snimljeni
na području GPŠG Delnice, a obuhvatili su različite sastojinske, terenske,
organizacijske i vremenske uvjete. Od ukupno 2600 radniko-dana
snimljenih na sječi i izradi drva tek u 180 radniko-dana (ili 6.9° o snimljenog
radnog vremena) vršena je sječa u uvjetima snijega. U zimskom razdoblju
(studeni—travanj) snimjeno je 548 radniko-dana. od toga 32.8"o u
snAježnim uvjetima. Na tim područjima vrlo često se ne vrši sječa u uvjetima
snijega. U slučaju rada u takvim prilikama, u praksi se korigiraju norme
u smislu povećanja potrebnog vremena sječe i izrade, odnosno, smanjuje
se norma radnog učinka. Cilj nam je bio da ovim eksperimentom provjerimo
ispravnost takvih korekcija, odnosno, utvrdimo u kojoj su mjeri takve korekcije
objektivne i opravdane.


Jedan dio snimljenih podataka poslužio nam je za istraživanje djelovanja
snijega na ukupni utrošak vremena i ostvareni radni učinak na sječi i izradi
drva u šumama brdsko-planinskog područja.


IZBOR ELEMENATA ANALIZE


Mjerenje rada je rutinski posao koji je izvršen po standardnim metodama
organizacije rada i obuhvaća: