DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 29 <-- 29 --> PDF |
rom najhladnijeg mjeseca 3° — 5" C i srednjom minimalnom temperaturom od —4° do —9" C. Prema Jankovi ć (1979: 392), za uspijevanje hrasta plutnjaka potrebno je relativno dosta vlage. Međutim, Vagliasind i et Ma s er a ističu (1924: 224) da je ova vrsta veoma otporna prema suši. U želji da upotpunimo iznijete navode ukratko ćemo prikazati klimatske prilike Atlantskog i Mediteranskog rajona Francuske i usporediti ih s klimatskim faktorima Opatije. Prema Sormaniu et Bonapaceu (1959: 72), na jugozapadnoj Atlantskoj obali Francuske (Les Landes) vlada oceanski klimatski tip. Dugačk i navodi (1975, 2: 475) da se ovaj klimatski tip odlikuje blagim zimama te svježim ljetima sa stalno visokom vlagom zraka i najvećom količinom oborina u zimskom periodu. U krajevima Les Landes i Gascogne, izoterma siječnja iznosi 5° — 7° C, izoterma srpnja 19" — 21" C, a srednja godišnja temperatura 12" — 13° C. Srednja godišnja insolacija varira između 1750—2000 sati. D e Martonn e prikazuje (1932, XV: 883) da ovi predjeli imaju 1000—1500 mm obodina godišnje, a ponegdje i više. Na području uspijevanja hrasta plutnjaka u Sredozemnom dijelu Francuske, klima se veoma razlikuje od oceanske klime. Mediteranski klimatski tip karakteriziraju vrlo topla i suha ljeta, veća kolebanja u temperaturi; blage i kišovite zime s mnogućim naglim prodorima hladnog zraka (B e a ujeu- Garnier . 1980. 7: 237). Srednja mjesečna temperatura srpnja u Nici iznosi 26" C a srednja godišnja temperatura 18" C. Nice ima prosječno 13. a Marseille 28 hladnih dana u godini. Horva t naglašava (1954: 4) da su zdrava starija stabla hrasta plutnjaka u okolici Nice podnijela zimu 1929., bez naročite štete, temperaturu od —12" do —13" C. U Nici insolacija traje oko 2.628 sati u godini. Srednja godišnja količina oborina iznosi 800 mm. Prema Beleznay u (1965: 4, 6), Opatija ima u 50. godišnjem prosjeku mjesečnu temperaturu siječnja 5,3" C te srpnja 23,0" C. Zadnjih godina opaža se porast temperature u Opatiji. Srednje vrijednosti mjesečnih temperatura za period motrenja od 1948—1962. iznose za siječanj 6,0" C i srpanj 24,5" C. a srednja godišnja temperatura 14,3" C. Srednja maksimalna temperatura iznosi 32,6" C, a srednja godišnja temperatura 14.3" C. Srednja maksimalna temperatura iznosi 32,6" C, a srednja minimalna —4.4" C. Termička kolebanja su relativno mala. Srednje godišnje kolebanje temperature zabilježeno je sa 17,5" C. Opatija ima prosječno 15.7 dana s mrazevima. Godišnja insolacija iznosi 2.23´0 sati. Srednja godišnja vrijednost relativne vlage je dosta visoka. Zabilježena je s oko 70%, a količine oborina s 1820,9 mm. Učešće lovora — Laurus nobilis L. u prirodnoj vegetaciji područja ekološki označava vlažnije podneblje od općih klimatskih prilika u submediteranskom dijelu našeg obalnog područja. Broj snježnih dana iznosi 3.7. Snijeg, led i jaki vjetrovi mogu uzrokovati lomljenje grana i grančica naročito kod mlađih stabala. Ovu pojavu primijetili smo u Opatiji u siječnju 1986. Stoga je korisno odmah ukloniti naslage snijega s krošnje hrasta plutnjaka. Zbog svog geografskog položaja i reljefa Opatija je prilično zaštićena od vjetrova. Bura je manje česta i slabija nego u Rijeci i njenoj okolici. Nova k navodi (1970, 5: 54, 55) da Opatija ima mediteransku klimu. Međutim, na osnovu razmatranja klimatskih uvjeta s prirodnih staništa hra |