DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 30     <-- 30 -->        PDF

sta plutnjaka i njihove usporedbe s podnebljem Opatije i njene rivijere zaključujemo
da na obalnom području ispod Učke vlada osebujna klima s mediteranskim
i oceanitetskim značajkama koja omogućuje uspješno uzgajanje
ove mediteransko-atlantske vrste na zaštićenim mjestima.


b) PEDOLOŠKI UVJETI. — Hrast plutnjak je kao kalcifobna vrsta rasprostranjen
uglavnom na tlima koja nisu vapnena. Prema Piccioli u
(1923: 417) i Bournerias u (1980, 4: 211), najbolje uspijeva na dubokim,
svježim, rahlim ili pjeskovitim tlima na silikatnoj podlozi bogatim na organskoj
tvari i kaliju. Oodgovaraju mu tla nastala od feldspata (glinenci) i
tla vulkanskog porijekla nastala od trahitnih, sijentnih i granitnih stijena.
Raste i na plitkim, suhim i kamenitim tlima. Propada na tlima s aktivnim
sadržajem kalcija, kao i na kompaktnim i barovitim tlima. Horva t primjećuje
(1954: 4, 7. 8) da plutnjak raste i na tlima nastalim iz vapnenca,
ako su ona dekalcificirana i na alkalijskim tlima, ako nisu na suviše suhim
mjestima.


Prema Vrbek u (1985: 6), u Opatiji i njenoj okolici rašireno je 7 glavnih
tipova tala:


1. smeđe tlo na vapnencu i dolomitiziranom vapnencu tipično, plitko
(pH iznosi 6,5 — 7,0);
2., smeđe tlo na vapnencu i dolomitiziranom vapnencu tipično, srednje
duboko (pH = 6,1 — 6,7);


3. crvenica na vapnencu tipična (pH = 6,1 — 6.7);
4. crvenica lesivirana (pH = 6,0 — 6,4);
5. ilimerizirano tlo (pH = 5,9 — 6.3);
6. antropogena tla iz crvenice (pH = 6.7 7,1);
7. hortisol (pH = 6.7 — 7,2).
Prema razdiobi tala na osnovu njihovog stupnja kiselosti koju iznosi
Kl ep a c (1946, I: 405), ova su tla vrlo slabo kisela, neutralna i jako alkalična.
Jankovi ć (1979: 208) navodi da tla s alkalnom reakcijom sadrže
kalcija u količini preko 3" n.


Prilikom sadnje sadnica hrasta plutnjaka proizvedenim iz sjemena korisno
je supstratu pored organskih gnojiva nadodati zemlju kestenjaču nastalu
raspadanjem drva kestena — Caslanea sativa Mili. Pitomi kesten obilato
raste na liburnijskim padinama Učke. Zemlja kestenjača je kisele
reakcije pogodna za uzgoj kalcifobnih biljaka (Puc e i, 1915, 2: 1508).


VARIJETETI


Hrast plutnjak je veoma polimorfna vrsta s obzirom na karakteristike
stipula na kupuli, veličini ploda, veličini i obliku lista i drugim osobinama.
Horva t smatra (1954: 3) da će prilikom plantažnog uzgajanja hrasta plutnjaka
za dobivanje pluta u nas najprije doći u obzir varijeteti koji rastu
u Italiji i Francuskoj: Qu. suber var. crinita Guss.; var. suberinila Coutinho)
var. brevisquama Batt. et Trab.; var. microcarpa Batt. et Trab.; var.
subintegrifolia Batt. et Trab.: var. microphylla Bad. et Trab. i var. fagi-
Jolia Albert et Jahand.


512