DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Prema Piccioli u (1923: 419), žirovi se čuvaju u platnenim vrećama, klijalištima ili u stratifikatima. Slojeve žirova i pijeska treba često okretati da se do proljeća sačuva sposobnost klijanja. Žirovi se u proljeće prije sjetve potope 24 — 48 sati u vodi. Tom je prilikom potrebno odstraniti žirove koji se nalaze na površini vode. Žirovi se siju 2 — 3 cm dubljine. Picciol i iznosi podatak (1923: 421) da su u cilju proširenja hrasta plutnjaka poduzeta cijepljenja ove vrste na crniku — Qu. ilex L. O tome izviještavaju autori Thorrent et Companyo (Greffage du chene — liege sur le chene vert, in: Ann. des for., 5 — 8, Paris, 1848) i Gusman o (L´innesto del sughero sopra illeccio, Cagliari, Valde, 1915 — 1916). Zbog nemogućnosti uvida u izvornu stručnu literaturu poslužit ćemo se navodima Radišića iz 1940. (Sum. list, 111 — 167). koje prenosi Radi mi r (1952: 262). U Italiji je s uspjehom provedeno cijepljenje dvogodišnjih grančica i pupova hrasta plutnjaka na stabljike crnike — Qu. ilex L. stare 6 — 10 godina. ZAKLJUČAK Hrast plutnjak — Quercus suber L. je ornamentalno stablo velike dekorativne vrijednosti. Interesantan je i s botaničkog, edukativnog i turističkog gledišta. Iz tih razloga treba da se više uzgaja u parkovima Opatijske rivijere. Njegova primjena u hortikulturi došla bi do izražaja uzgajanjem soliternih stabala i oblikovanjem manjih skupina u parkovima te sadnjom u vrtovima na zaštićenim mjestima. Mišljenja smo da zbog krivog rasta debla nije prikladan za drvorede. Razlog njegove veoma slabe zastupljenosti jesu vapnena tla rasprostranjena na ovom predjelu. Međutim, plutnjak se može proširiti u nasade Opatije i njene okolice pravilnm prapremom tla za sadnju i cijepljenjem. Mješavinu tla za sadnju sjemenjačica korisno je obogatiti organskim materijama, oosbito zemljom kestenjačom kojom obiluje ovaj kraj. Trebalo bi primjeniti i prahranjivanje stablašica kalijevim umjetnim gnojivima. Sjeme treba brati s matičnog stabla koji uspješno uspijeva u Lovranu. Kao podloga za cijepjenje hrasta plutnjaka upotrebljavala bi se naša autohtona, kalcifilna i zimzelena vrsta: crnika — Qu. ilex L. LITERATURA 1. B e a u j e u-G a r n i e r, J., 1980: Donnees naturelles, lin Schweizer H. et al.: Encyclopaedia universalis, 7, 237, Paris. 2. Beleznay , M., 1965: Klima u Opatiji i njezin utjecaj na zdravlje (elaborat), 1—9, Rijeka. 3. Bournerias , M., 1980: Chenais, in Schweizer H. et al.: Encycl. univ., 208— —211, Paris. 4. D o m a c, R., 1955: Opatija, parkovi i šetališta, die Parkenlagen und Promenaden, 3—101, Zagreb. 5. Dugački , Z., 1975: Francuska. Klima, in Pomorska enciklopedija 2. JL*, 475. Zagreb. (i. Giperborejski, B.: Marković, T.. 1952: Dendrologija udžbenik za srednje šumarske škole. Svjetlost, 120—122, Sarajevo. 516 |