DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Prema Piccioli u (1923: 419), žirovi se čuvaju u platnenim vrećama,
klijalištima ili u stratifikatima. Slojeve žirova i pijeska treba često okretati
da se do proljeća sačuva sposobnost klijanja. Žirovi se u proljeće prije
sjetve potope 24 — 48 sati u vodi. Tom je prilikom potrebno odstraniti žirove
koji se nalaze na površini vode. Žirovi se siju 2 — 3 cm dubljine.


Picciol i iznosi podatak (1923: 421) da su u cilju proširenja hrasta
plutnjaka poduzeta cijepljenja ove vrste na crniku — Qu. ilex L. O tome
izviještavaju autori Thorrent et Companyo (Greffage du chene —
liege sur le chene vert, in: Ann. des for., 5 — 8, Paris, 1848) i Gusman o
(L´innesto del sughero sopra illeccio, Cagliari, Valde, 1915 — 1916).


Zbog nemogućnosti uvida u izvornu stručnu literaturu poslužit ćemo
se navodima Radišića iz 1940. (Sum. list, 111 — 167). koje prenosi Radi mi
r (1952: 262). U Italiji je s uspjehom provedeno cijepljenje dvogodišnjih
grančica i pupova hrasta plutnjaka na stabljike crnike — Qu. ilex L. stare
6 — 10 godina.


ZAKLJUČAK


Hrast plutnjak — Quercus suber L. je ornamentalno stablo velike dekorativne
vrijednosti. Interesantan je i s botaničkog, edukativnog i turističkog
gledišta. Iz tih razloga treba da se više uzgaja u parkovima Opatijske
rivijere. Njegova primjena u hortikulturi došla bi do izražaja uzgajanjem
soliternih stabala i oblikovanjem manjih skupina u parkovima te sadnjom
u vrtovima na zaštićenim mjestima. Mišljenja smo da zbog krivog rasta debla
nije prikladan za drvorede. Razlog njegove veoma slabe zastupljenosti
jesu vapnena tla rasprostranjena na ovom predjelu. Međutim, plutnjak se može
proširiti u nasade Opatije i njene okolice pravilnm prapremom tla za sadnju
i cijepljenjem.


Mješavinu tla za sadnju sjemenjačica korisno je obogatiti organskim materijama,
oosbito zemljom kestenjačom kojom obiluje ovaj kraj. Trebalo bi primjeniti
i prahranjivanje stablašica kalijevim umjetnim gnojivima. Sjeme treba
brati s matičnog stabla koji uspješno uspijeva u Lovranu. Kao podloga za
cijepjenje hrasta plutnjaka upotrebljavala bi se naša autohtona, kalcifilna
i zimzelena vrsta: crnika — Qu. ilex L.


LITERATURA


1.
B e a u j e u-G a r n i e r, J., 1980: Donnees naturelles, lin Schweizer H. et al.:
Encyclopaedia universalis, 7, 237, Paris.
2.
Beleznay , M., 1965: Klima u Opatiji i njezin utjecaj na zdravlje (elaborat),
1—9, Rijeka.
3.
Bournerias , M., 1980: Chenais, in Schweizer H. et al.: Encycl. univ., 208—
—211, Paris.
4.
D o m a c, R., 1955: Opatija, parkovi i šetališta, die Parkenlagen und Promenaden,
3—101, Zagreb.
5.
Dugački , Z., 1975: Francuska. Klima, in Pomorska enciklopedija 2. JL*, 475.
Zagreb.
(i.
Giperborejski, B.: Marković, T.. 1952: Dendrologija udžbenik za srednje
šumarske škole. Svjetlost, 120—122, Sarajevo.
516