DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 50 <-- 50 --> PDF |
prosječni, i prosječni i oni koji su se stvarno istakli svojim radom i rezultatima. Vjerojatno da je u tom pogledu stanje povoljnije u naučnim institucijama, ali i tu se dešava da za istaknute stručnjake, koji su cijenjeni u svijetu i kao takvi rado viđeni i angažirani, u vlastitoj zemlji malo tko haje. Takvi odnosi dijelom su i posljedica krivo shvaćene demokracije, samoupravnih prava i ljudske jednakosti, ali još više i pritiska i prevelikog utjecaja prosječnih, kojima prosto smetaju oni koji odskaču i »istrčavaju «. Međutim, problem nije samo u društvu i drugima. Za poboljšanje stanja i odnosa u struci, mnogo, možda i najviše, mogu pridonijeti sami stručnjaci: svojom javnom i društvenom aktivnošću, praktičnim djelovanjem u stručnim organizacijama, održavanjem stručnih veza i djelovanjem u naučnim i privrednim organizacijama, pa i javljanjem putem javnih glasila. Bez obzira na veličinu svog doprinosa i svoju izuzetnost, pojedinac je uvijek sastavni dio društva i svoje zemlje, pa bi bilo poželjno da se shodno tome i ponaša i djeluje. Bolje da se i nameće nego da ispadne izoliran. Izoliranost redovito vodi u pasivnost, dok suradnja s drugima vodi ka daljem razvoju vlastite ličnost, podsticanju drugih i još boljim rezultatima. Često iz najobičnijeg razgovora nikne nova misao, poticaj i rješenje koje se u osamljenosti uopće ne bi pojavili. Nadalje, druženjem i stručnom suradnjom nerijetko se otkrivaju sklonosti i sposobnosti koje bi inače ostale neotkrivene i zapretene. Razbiti postojeću zatvorenost, prevladati stagnaciju i stručno mrtvilo i prijeći već jednom krupnim koracima granice organizacija udruženog rada i otvoriti se smišljeno i organizirano prema republici, Jugoslaviji i svijetu, to je temeljni uvjet za otklanjanje, izdizanje i uspješan angažman stručnih kadrova, za brži razvoj i bolje rezultate. To se, međutim, ne može postići samo utvrđivanjem ciljeva i zaključcima, već prvenstveno upornim praktičnim djelovanjem svake pojedine sredine, organizacije i institucije. Ne čekajući da to uradi neko drugi, svaki treba da u svojoj sredini, svojoj organizaciji i instituciji, ozdo do gore, pokreće ova pitanja, da izanalizira vlastitu situaciju, utvrdi i poduzme mjere koje će omogućiti da se izdizanjem i angažmanom sposobnih ostvare bolji rezultati nego što su ovi današnji. Da bi se mogao ostvariti taj zadatak u organizacijama šumarstva i prerade drva, neophodno je najprije skrojiti zajedničke programe za unapređenje proizvodnje i poslovanja, a onda na njihovom ostvarenju angažirati što širi krug organizacija udruženog rada i institucija, posebno što veći broj stručnjaka. Ti bi se programi mogli donijeti po radnim organizacijama i regijama, a onda bi se uskladili i povezali u jednu cjelinu za cijelu republiku. Na tome bi onda mogla dalje izrastati i suradnja s drugim republikama i zajedničke akcije na razini Jugoslavije. Kad jednom započne, još bolje kada se razmaše stručna i poslovna aktivnost na ostvarenju usvojenih programa za unapređenje rada i poslovanja, biti će otvoren put za organizirano praćenje rada i ostvarenih rezultata stručnih ljudi, pojedinačno i kolektivno, za sistematsko doškolovanje i specijalizaciju najsposobnijih i najuspješnijih, za angažman prema sposobnosti, rezultatima i pokazanoj kreativnosti, za regrutiranje mladih za naučni rad. Tek na osnovi suradnje na rješavanju konkretnih programskih zadataka, moći će se mjerodavno 532 |