DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 56     <-- 56 -->        PDF

U tablici 2. prikazali smo kvalitetnu strukturu proizvedenih furnira (u
%) i faze prerade piljene građe (u %) proizvedene iz furnirskih i pilanskih
trupaca što smo ih imali u pokusu.


Kako se iz tabele 2. vidi, F-trupci su sa 54,6"» prerađeni u prvoj, a to
znači kraćoj i jeftinijoj, fazi prerade, a 45,4% piljene građe otpremljeno je
na doradu u drugu, dužu i znatno skuplju fazu prerade. Za razliku od ovih,
C-trupci su samo sa 8,7% prerađeni u prvoj fazi. a 91,3% je otpremljeno
u drugu fazu prerade. Iz daljnjeg teksta i razrade podataka vidjet ćemo dat
li ti trupci i kako mogu podnijeti troškove toliko dugog i skupog tehnološkog
procesa, a iskorišteni su, kako se iz tabele 1. vidi. samo sa cea 40%.


U tabeli 3. smo donijeli prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve
proizvedenih furnira i piljene građe koji su nastali iz kvalitetne strukture
i jediničnih cijena pojedinih proizvoda. U toj tabeli također donosimo,
i prosječne troškove ili cijene koštanja tih proizvoda, te i otsvarenu dobit
ili gubitak po kvalitetnim klasama hrastove oblovine što smo je imali u
pokusu.


Podatke što smo ih donijeli u tabeli 3´. analizirat ćemo — jednostavnosti
i čitaoca radi — po uzdužnim kolonama, a poprečne kolone će nam poslužiti
za usporedbu.


Dakle, prosječna vrijednost proizvedenih furnira svih klasa (I, II, III)
i svih dužinskih grupa (40—250 i više cm) iznosi 774.028 din/m3. To na prvi
pogled izgleda golem iznos kada ga ne bi »u stopu« pratili i troškovi koji
su oomgućili da se dođe do tog iznosa. Ti troškovi ili cijena koštanja (CK).
kako se iz tabele 3. vidi, iznose 979.793 din/m3 proizvedenog furnira, U njima
su troškovi sirovine zastupljeni sa 32%, a ostali troškovi sa 68%. U tim
ostalim troškovima zastupljeni su i oni koji sa stanovišta makro-ekonomike
predstavljaju višak rada, a sa stanovišta mkro i mezo-ekonomike ili ekonomike
poduzeća oni su pravi pravcati trošak, pa su kao takvi imanentni cijeni
koštanja.


Kada se ti troškovi odbiju od prosječne vrijednosti (V) proizvedenih
furnira iz F-trupaca srednjeg promjera od 45 cm, onda se ostvaruje zapanjujući
gubitak od 205.765 din/m3 ili od 21,0%. Zato smo sa istim takvim
F-trupcima, znači istih dimenzija, otišli na pilanu i predadili ih u standardnu
piljenu građu. Doduše, tamo smo ih iskoristili sa 60%, a od te iskorištene
piljene građe 54,6% je završeno u prvoj fazi prerade, ali svejedno i tu
je ostvaren gubitak od 45.476 din/m´1 ili od 11,3%. I kod trupaca A-kvalitete
ostvaren je gubitak od 5,4%, dok se pilanskom preradom hrastovih trupaca
B i C-kvalitete otsvaruje dobit i to kod prvih 8,9" u. a kod drugih čak
25,9%, što je na prvi pogled, nevjerojatno i nelogično. Međutim razlozi tome
postoje, a kao osnovni među njima je nestvarna, nelogična i, teoretski
i praktično, potpuno kriva kalkulacija »ostalih troškova« u cijeni koštanja
po jedinici proizvoda. Makar i koliko bila niska cijena sirovine kod trupaca
C-kvalitete, treba imati na umu da se ona koristi samo sa 40% i da
više od 90% te drvne mase ide u doradu (II fazu prerade), što znači u složeniji,
duži i samim time skuplji tehnološki proces prerade. A tko drugi plaća
taj drugi i skupi tehnološki proces prerade, nego pilanski trupci bolje
kvalitete, pa ih se time dovodi u gubitke, što je zapravo krivo i neoprostivo.