DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Prije desetak illi nešto više godina u raspravama republičkih formskih krugova spominjano je sedam illi osam šumskcgospodarskih područja. Možda je ovaj prijedlog iskrivljena kopija prijašnje ideje. Uglavnom nije nikakva novost. Razlika je samo u zaokružen ju i proizvoljnom nazivu šumskogospodarskog područja. Polazeći od sadašnjih područja i organiziranosti radnih organizacija predlaže se preinaka radi racionalnijeg gospodarenja šumama na novih sedam šumskogospodarskih područja: 1. Goransko-primorsko (Radne organizacije: Ogulin, Delnice i Senj), 2. Ličko (RO Gospić), 3. Banijsko-kordunsko (RO Sisak i Karlovac), 4. Prigonslko-podravsko (RO Zagreb ,i Varaždin), 5. Psunjsko-posavsko (RO Nova Gradiška i Slav. Požega^ 6. Bilogorsko´-podravsko (RO Bjelovar, Koprivnica . . .) 7. Slavoinsko-baranjsko (RO Slav. Brod, Vinkovci, Osijek, Našice. Podravska Slatina i Jelen-Biilje). Manjii broj većih li površinom približno ujednačenih šumskogospodarskih područja daje veću garanciju za bolju zaštitu šumskog fonda. A radne organizacije ne bi trebale bliti uznemirene što upravljaju dijelom zajedničkog šumskogospodarskog područja, pogotovu što ništa ne gube od svog identiteta i integriteta. Ni šuma, mi šumarske radne organizacije ne postoje zbog ZOŠ-a, nego obratno. Zato novi ZOS treba što više prilagoditi potrebama šume i ekonomičnijem privređivanju u šumarstvu. Novom ZOS-u više pristaju atributi prvog i najodgovornijeg čuvara šume, a ne nekog nalickanog fetiša. Iz ZUR-a valja u šumarsku organiziranost ugraditi samo one odredbe koje su se dosad pokazale praktičnima i ekonomičnima. Naime, dokazano je da prevelika OOUR-izacija sa svim ZUR-ovskim legitimnostima uvelike opterećuje proizvodnju li znatno smanjuje dohodak. Dohodak se ne stvara u režiji ili prema scenariju uštirkane i trakavičaste administrativne regulative, nego umijećem i stvaralaštvom sloobdnih proizvođača. Svrha ovorn prijedlogu je sigurnija i kvalitetnija zaštita šumskog fonda putem racionalnije organiziranosti i ekonomičnijeg privređivanja šumarskih radnih organizacija. Povod takvom razmišljanju dalo je Izvršno vijeće Sabora spomenutim aktonn od 30. lipnja 1988. Mijo Matezić, dipl. inž. šum. |