DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 64     <-- 64 -->        PDF

od sedam svjetskih čudesa — danas se na dva velika kamena stupa nalaze
dva brončana jelena: mužjak i ženka. Po njima je Rodos već dugo poznat
i jelen je postao simbol otoka. Prema jednoj od mnogih grčkih legendi, u
davnim je vremenima na otoku bilo puno zmija otrovnica, koje su jeleni
gaženjem uništili i tako spasili stanovništvo od velike nevolje. Za vrijeme
talijanske okupacije umjesto ženke jelena stajala je na jednom stupu vučica
— simbol Rima. Nakon kapitulacije Italije ženka jelena opet je vraćena
na svoje staro mjesto.


Danas ima na Rodosu malo zmija, ali i malo jelena. I to više nisu oni
nekadašnji, domaći jeleni, već populacija nastala nakon introdukcije određenog
broja primjeraka iz Italije početkom ovog stoljeća. Nekoliko primjeraka
na ograđenom prostoru nalazi se kraj hotela u šumi »Profitis Ilias«.


Jedina zmija otrovnica na otoku je poskok. Mala je vjerojatnost da se
na njega naiđe. Isto je tako rijetka ali vrlo zanimljiva jedno vrsta guštera,
koja se zove hardun (Agama stellio). Živi i u drugim dijelovima Grčke, u
Turskoj, Siriji i Egiptu, gdje je najčešća u delti rijeke Nila. Hardun naraste
do 3´0 cm dužine, smeđe je boje s crnim i žutim mrljama. Tijelo mu je
zdepasto, ali se brzo penje po drveću i stijenama, gdje se hrani kukcima. U
opasnosti mijenja boju i klima glavom. Poznat je i pod imenom »Zmaj od
Rodosa«.


U šumama živi zec, lisica, jazavac, kuna bijelica, sojka kreštavica. ..
Od ptica se još može vidjeti smeđoglavi sup ili sup stariješina (Aegypiusmonachus), koji savija gnijezda na samotarnim stablima. Jarebica, šljuka i
divljih pataka ima u blizini mjesta Genadio, na jugu otoka. Tu se nalazi
jedno od najpoznatijih i po brojnosti divljači najbogatijih lovišta na otoku.


Kao i na drugim mediteranskim otocima, tako i na Rodosu nema vjeverica.
No kada je već o njoj riječ, zanimljivo je spomenuti da se ta živoftinja
na grčkom zove gotovo jednako kao na našem: »ververitsa«. To je zapravo
čisto makedonski naziv i očito je da su ga Grci preuzeli od svojih
sjevernih susjeda. Postoji doduše i pravi grčki naziv, »skiouros«, koji, latiniziran,
označuje rod tih životinja u znanstvenoj nomenklaturi (Sciurusvulgaris). Taj se naziv može češće čuti u gradu, dok je prvi češći na selu.
U rječnicima se mogu naći obadva.


ŠUMSKI P02AR, PODSEKRETAR ZA POLJOPRIVREDU
I CIGARETA


Znamo nažalost dobro i iz vlastitog iskustva što znači šumski požar, osobito
onaj uz jadransku obalu, koji guta borove, čemprese, masline, vinograde,
ugrožava domove, turistička naselja pa i ljudske živote. Ipak su takvi
požari u nas, ako nam to može biti utjeha, rjeđi nego u drugim mediteranskim
zemljama, osobito u Grčkoj i Španjolskoj.


Jedan takav požar harao je otokom Rodosom od 9. do 14. kolovoza ove,
1987. godine. Bio je to, prema riječima ing. Fotakis a iz šumske uprave
Rodos, najveći požar u posljednjih pet godina ne samo na otoku, već u čitavoj
Grčkoj. Kada sam pet dana poslije toga prolazio istočnim dijelom otoka,
još se uvijek posvuda osjećao miris svježe paljevine.


546