DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 72     <-- 72 -->        PDF

TRI PRILOGA UZGOJU OBIČNOG ORAHA


U Zaključku svog članka »Kalemljenje običnog oraha (Juglans regia)« metodom
kapulaeije (Sum. list br. 10—12/1976.) J. Vasiljevi ć je naglasio, da »bi
trebalo prići ´izlučivanju kvalitetnih (plus) orahovih stabala za naše područje«.
To se i ostvaruje kako svjedoče obavještavanje javnosti u časopisu ACTA BIOLOGICA
IUGOSLAVICA. Serija F, GENETIKA (Vol. 19. No. 2, Beograd 1987)
i u časopisu RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarako br. 75. koji sadrže materijale
s Drugog savjetovanja o naučno^istraživačkom radu navedenog Instituta održanog
u svibnju 1988. godine.


U časopisu GENETIKA nalazi se naučni članak P. D. Mišić a i suradnika
»Selekcija oraha (Juglans regia L.) iz prirodne paoputacije u SR Srbiji sa posebnim
osvrtom na područje Beograda«. U periodu od 1983. do 1985. godine autori
su obišli uže i šiire područje Beograda (na kojem se 1382. godine nalazilo nešto
73 000 rodnih stabala) i neka druga područja u Srbiji i primjenjujući »metodu
individualne pozitivne selekcije« izabrali ukupno 80 stabala. Od svih ispitivanih
stabala najboljim se pokazalo stablo — selekcijske oznake 37/MP/83. To se stablo
nalazi u selu Mali Popović općine Sopot. Stablo je staro preko 50 godina, visoko
18 m, a promjer krošnje 10 m. Godišnji urod ploda kreće se oko 100 kg. Prosječna
težina ploda iznosi 11,4 g a randman jezgre 50,9%. Doduše bilo je stabala i s teži im
plodom (do 19,1 g) i većim randmanom jezgre (do 60,5%), ali stablu 37/MP/83 nisu
naškodili ni kasni mrazevi 1984. ni nilske temperature 1985. godine, dakle dva
najznačajnija prirodna uvjeta za preživljavanje niskih temperatura ove vrste.


U RADOVIMA Šumarskog instituta Jastrebarsko F. Mrva i T. Liittvay
pod naslovom »oplemenjivanje običnog oraha« izvještavaju o toj djelatnosti Šumarskog
instituta. Institut ima matičnjak selekcioniranih klenova u rasadniku Volinja
(Šumarija Dvor), odnosno u rasadniku u kojem je li J. Vasiljević ispitivao
cjepljenje metodom kapulaeije. Nadalje Institut radi i s pokusnim nasadima oraha
s »generativnim testovima potomstva« i »klonske nasade oraha«, a osnovao je i
»arhiv običnog oraha« s 389 biljaka oraha generativnog porijekla. U tim nasadima
prate se fenofaze (početak listanja, dužina vegetadije i dr.) kao i otpornost na
bolesti. Autori ističu »da ima potomstava s dobrom pravnošću debalaca, što se
može u novim pokusima iskoristiti za jedan tipično šumski uzgoj na manjim razmacima
«, dakle dobiti potomstvo sa što dužim deblom.


O. Piškorić