DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Ovom radu na mađarskom jeziku dodat je resume na hrvatskom koji, nešto ispravljen, glasi: »U Mađarskom poljoprivrednom muzeje do godine 1940. bila je izložena maketa koja je upoznavala posjetioce muzeja s pošumljavanjem krša. Ta maketa je prikazivala šumarsku djelatnost oko pošumljavanja krša u XIX-om vijeku i na prijelazu u XX-i vijek. Pitanje je, kakvu pouku pruža sve ovo za mađarsku šumarsku nauku? U stvaranju krša igra odlučnu ulogu već od početka stare ere ljudsko ponašanje. To ogoljavanje, uništenje biljnog pokrova i staništa, potpomagali su ekstremni prirodni faktori. Sredinom XIX-og vijeka sve se češće postavljalo pitanje obrađivanja krških zemljišta. U to doba smatralo se najpr-ikladnjim pošumljavanje. Uspjeh programa pošumljivanja krša sastojao se u tome, da se dovedu u sklad interesi poljoprivrede (napose pašarenja) i šumarstva, nadalje da se postigne pristajanje stanovništva na redukciju pašarenja; ono je živjelo uz prastare običaje autarkije vlastitog kućanstva, a bilo je nužno da se osigura očuvanje i poštivanje novih pošumljivanja. Pritom je u prvom redu trebalo pronaći najprikladnije vrste drveća i načina pošumljivanja. U pojedinim pokrajinama počeo se realizirati navedeni program u razno vrijeme i na razne načine. U krajevima monarhije koji su bili podređeni neposredno Austriji smatralo se kao najbolje doba za to godina 1907, kada se održavao VIII-i internacionalni kongres poljoprivrednika u Beču. Stručnjaci koji su već imali iskustva u pošumljivanju krša, izvjestili su da je najprikladniji način pošumljivanja svugdje sađenje sadnica crnog bora. Da bi se spriječila paša, jedini izlaz je bio stvaranje ograda od kamena oko pošumljenih površina. Svi prisutni na kongresu su istakli da treba uvesti katastar pošumljivanja, koji bi poslužio kao osnova za planiranje i kontrolu radova. Istakla se je i potreba donošenja posebnog zakona o po šumljivanju krša te neophodnos materijalnog potpomaganja od strane države. U Hrvatskom primorju osnovan je Inspektorat za pošumljivanje krša u gradu Senju (prema Au-Ug. izvorima nazvan Zeng), koji je dijelom koristio sredstva Krajiške investicione zaklade. O djelovanju i o rezultatima ovog Inspektorata postoje vrijedni podaci i opažanja u rukopisnom izvještaju šumarskog savjetnika Kraljevske šumske direkcije u Zagrebu ALBERTA ROSMANITHA. On je odlikovan ordenom krunskog zlatnog križa i bio dobitnik viteške medalje II-og reda zbog svojih istaknutih aktivnosti oko navedenih šumarskih radova. On je sastavio detaljno tumačenje maketa o pošumljivanju hrvatskog krša. Inače je spriječavao obilježavanje jer nije bilo teritorija određenih za pošumljivanje pri pomanjkanju odgovarajućeg plana vremenskog rasporeda, jer u ono vrijeme još nije bio donijet zakon sa strane Hrvatskog sabora, posebno za pošumljivanje krša. Prema mađarskim zakonima o šumama od 1879. i 1898. god. šume i gola šumska zemljišta koja su potpadala pod nadzor Ministarstva poljoprivrede u Budimpešti obuhvaćena su državnim upi-avljanjem od 1898. do 1900. godine. Na osnovi iskustava koja su stečena u praksi osnivanja novih šuma na teritoriji šumarstva u okolini Senja, započela su pošumljavanja, kojih materijalne troškove je djelomično preuzela mađarska država. Pošumljivanja su izvršena istodobno s realizacijom drugih planova, uzevši u obzir i reguliranje vodotoka (gospodarenje vodnim režimima), i opće uređivanje gradova. Za šume koje su već postojale postali su obavezni propisi o zaštitnim šumama. Mađarski šumarski stručnjaci stečeno iskustvo pri pošumljivanju krša primijenili su i na drugim mjestima. Prema gornjem, među prvim koracima koji su učinjeni za poboljšanje privrednih prilika na kraškom području, imala su istaknutu ulogu umjetna pošumljivanja u drugoj polovini XIX-og vijeka. Maketa u |