DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stu i na kraju o stabilnosti šumskih sastojina. Svoju knjigu Krame r je podijelio u 11 poglavlja: 1. Pojam i zadaća znanosti o rastu šume; 2. Temeljna načela rasta šume; 3. Rast pojedinih stabala; 4. Rast sastojina; 5. Rast čistih sastojina prema prirasno-prihodnim tablicama; 6. Utjecaj klime i staništa na prirast sastojine; 7. Utjecaj provenijencije na prihodnu sposobnost; 8. Osnivanje sastojina i njihova njega; 9. Fertilizacija; 10. Nejednodobne i mješovite sastojine; 11. RazličiLi utjecaji na rast. Na kraju je popis literature koja je razvrstana po navedenim poglavljima. U prvom poglavlju Krame r daje definiciju rasta šuma i objašnjava zadaću i značenje te šumarske specijalisnosti. U drugom dijelu autor počinje opisom krošnje stabla. Spominje »oblični broj krošnje« (»Kronenformazhl« = fKr) koji je definiran ovom formulom: Volumen krošnje Površina projekcije krošnje X dužina krošnje Nakon različitih podataka o krošnji i njezinom odnosu spram prsnog promjera stabla i ostalih veličina prelazi na korijen. Zanimljivi su podaci o učešću korijenovog sistema u proizvodnji stabla. Onda slijedi opis debla. Stanišnim faktorima koji utječu na rast poklonjeno je dosta prostora te se govori o svjetlosnim, toplinskim, hidrološkim, kemijskim i mehaničkim faktorima. Krame r navodi originalne podatke o postotnom sastavu biomase za stabla Savezne Republike Njemačke: korijen 18v(), krupno drvo s korom 62" 0, granje i grančice s korom 14´0, lišće i iglice 5,4" ´„ i cvijetovi i plodovi ispod 1",,. Ako se odbije kora od krupnog drva, onda proizlazi da na proizvodnju drvne mase u cjelokupnoj biomasi otpada tek nešto više od 50" „ O zakonitostima rasta Krame r spominje najpiije Mdtscherlichovu funkciju, zatim Backmanovu, Pes- c h e 1 o v u i mnoge druge. U trećem poglavlju počinje autor s rastom u visinu i predočuje grafički tok rasta u visinu. Po Krameru najviše crnogorično stablo na svijetu je Sequoia sempervirens (110 m) na obalama sjeverne Kalifornije. Najviše listopadno stablo po njemu je jedan Eucalyptus u Australiji. visok oko 100 m. U onom dijelu knjige, u kojem se govori o rastu prsnog promjera, zanimljiva je konstatacija u smrekovim šumama, koje su izložene jakim, štetnim emisijama. može izostati pojedini god. Razvoju drvne mase stabla također je dan priličan prostor gdje se mogu naći podaci o najdebljim stablima u Saveznoj Republici Njemačkoj i u Sjevernoj Americi. Prema Krameru danas je najdeblje živuće stablo na svijetu Sequoiadendron giganteum (»General Sherman tree«) opsega 34.5 m i visine 83.9 m. U četvrtom dijelu knjige obrađen je rast sastojine: najprije je riječ o broju stabala, zatim o visinskom pa onda o debljinskom prirastu te o temeljnici. Drvna masa i volumni prirast prikazani su za pojedine vrste drveća na temelju prirasno- prihodnih tablica. Interesantna je konstatacija da poprečni prirast hrasta poslije 80-godine do konca ophodnje ima vrlo postojani tok što je u skladu s našim istraživanjima. Slijedi 5. poglavlje o rastu čistih sastojina prema prirasno-prihodnim tablicama i to, prvo, za domaće a onda za str:: vrste drveća i egzote. Od domaćih vrsta tu je na prvom mjestu smreka za koju Krame r navodi maksimalnu godišnju sveukupnu produkciju od 20.8 m3/ha uz ophodnju od 100 godina na najboljim bonitetima gdje je dominantna visina 40 metara. Na srednjim bonitetima spomenuta proizvodnja iznosi 15.4 m:l ha. To nam objašnjava zašto su Nijemci sadili smre |