DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ko i po brojnosti, osjetljivo se smanjuje,
nastaje »lišajna pustinja«, dakle lišajevi
su dobri bioindikatori za imisije štetnih
tvari. Smanjenjem imisija lišajevi se vraćaju
na drveće a kao primjere autori,
W i 11 m a n n i Tiirk, navode okolicu
Londona, Leobena te područje Ruhra. Jednaki
slijed utvrdili su autori i za okoliš
tvornice magnezita u Hochfilzen-u (na granici
pokrajina Gornja Austrija/Tirol) od
koje je tvornice imisija S02 nakon ugradnje
filtera smanjena na 1% prijašnjih količina,
koja je dosizala i 2000 t SO, godišnje.
Međutim u atmosferu i nadalje odlazi
siitnozrna prašina (veličine ispod 90
mikrona) Mg (cea 80%), CaCO., (cea 10%),
Fe20:J (4%) i CaO (3%). Bazično svojstvo
te prašine odrazilo se i na vrste lišajeva
na četinjačama (ariša, bora, jele i smreke)>.
Na kori tih vrsta nastanio se i normalno
se razvija lišaj Phiscietum
a ds cent is, koji inače nastanjuje koru
listača (jasena i javora).


2. Od prikazane 23 knjige od interesa
za naše područje su:
P. Stary : Subject Bibliography of
Aphid Parasitoides (Hymenoptera: Aphidiidae)
of the World 1758—1982. Izdavač
Paul Pery, Hamburg und Berlin, 1987. Iako
je uglavnom bibliografija o osama koje
se hrane lisnim (biljnim) ušima knjiga
nas upozorava i na prednost biološkim
načinom suzbijanja lisnih uši umjesto pesticidima,
kojih upotreba uvijek predstavlja
rizik kako za čovjeka tako i za životinjski
svijet odnosno ekosistem u cjelini.
H. Leibudgut ima dvije knjige, obje
u izdanju P. Haupt-a (Berlin — Stuttgart)
:
Der Wald in der Kulturlandschaft
(Značenje, funkcija i djelovanje na čovjekov
okoliš) i


Unsere Gebirgswalder (Prirodno stanje
i gospodarenje). Kako iz naslova proizlazi,
autor razmatra o šumi kao o općem
dobru, koje se ne sastoji samo od
neposrednih materijalnih koristi, nego i
koristi koje proizlaze iz samog njezinog


postojanja. »Unsere Gebirgswalder« su
planinske šume Švicarske uključujući i
planinske pašnjake te divljač.


H. Maye r i sur.: Urwaldreste, Naturwaldreservate
und schiitzenswarte Naturwalder
in Osterreich. Knjigu je izdao Institut
fiir Waldabau, Universitat fiir Bodenkultur
Wien 1387. Knjiga, dakle, sadrži
prikaze ostataka prašumskih sastojina, prirodnih
šumskih rezervata i prirodnih šuma
vrijednih zaštite u Austriji te tako saznajemo,
da i u Austriji postoje lokaliteti
s karakteristikama kao i u Češkoj (v. Sum.
list br. 9—10/1985, str. 507). Knjiga je dopunjena
i poglavljem o prirodnim šumama
(nacionalnim parkovima i rezervatima
šumske vegetacije) u cijeloj Evropi te zaslužuje
i podrobniji prikaz i u našem listu.
Knjizi je dodana gramofonska ploča
s jutarnjim pjevom ptica!
M. Chinery: Pareys Buch der Insekten;
ein Feldfiihrer der europaichen
Insekten. Izdavač Paul Parey Hamburg-
Berlin, 1987. U ovoj knjizi džepnog formata
s preko 2300 slika prikazano je oko
2000 vrsta insekata i 70 vrsta stonoga, grinja,
krpelja i pauka te je vrlo pogodan za
determiniranje vrsta ovog dijela životinjskog
svijeta, to više, što je velik broj slika
u boji.
A. Sakai i W.Larcher: Frost Survival
of Plants — Responses and Adaptation
to Freezing Stress. Serija Ecological
Studies — Analysis and Synthesis, sv. 62.
Izdavač Springer Verlag, 1987. Na 320 stranica
s 200 slika obrađen je, kako i naslov
kaže, utjecaj niskih temperatura na biljke
sa zaključkom, da su od zime nastale štete
rezultat djelovanja kompleksnog mehanizma.
Autori prikaza suE. Fiihrer (4
knjige), W. Sagi (4 knjige), F. Glatzel (2
knjige), M. Krott (1 knjiga), F. Muller (1
knjiga), W. Holzner (1 knjiga)t, O. Moog
(1 knjiga), F. Wassipaul (1 knjiga), W.
Blum (1 knjiga). J. Blinzer (1 knjiga), A
Krapfenbauer (3 knjige), Ch. Bernhofer
(1 knjiga) i H. Mayer (1 knjiga).


567