DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Na završetku upozajmo se i s cijenaje 1600 austrijskih šilinga, dakle oko ma knjiga. One se kreću na austrijskom 500 000 (novih) dinara po tečaju od 18. 11. tržištu između 150 do preko 1000 šilinga, 1988. a knjizi Frost Survival of Plants cijena O. Piškorić IZ GOZDARSKOG VESTNIKA br. 2/1988. Iz ovog broja »Gozdarskog vestnika« izdvajamo prikaz J. P a p e ž a (Sum. gosp. Tolmin) o gospodarenju sa smirekovim šumama u mraziatu Smrečje, L. Ž g a n j e- r a (Institut za šum. i drvno gospodarstvo, Ljubljana)! o IV. evropskoj konferenciji Biomasa za energiju li industriju i J. M 1 a k a r a (Šumarski školski centar Postojna) o novom programu za biologiju u Sum. škol. centru Positojna. Lokalitet Smrečje nalazi se u jugozapadnom dijelu Trnovskega gozda li izrazito je mrazište te srednja godišnja temperatura iznosi 5" C. Nadmorska visina je oko 1050 rn a okolni vrhovi su viši za 100 do 400 m. Gornji sloj tla je koluvtalni nanos s netopivim ostatkom vapnenca i kremenog skeleta na kojem se razvilo smeđe kiselo opodzoljeno tlo. Dakako, da u takvim ustavima uspijeva jedino smreka (u zajednici Luzulo albiidae — Piceetum) u sastojinama danas na 2/3 površine starijim od 140 godina (1877. godine 90" (l sastojlina bilo je sitaro oko 80 godina) s drvnom masom oko 300 m;l (1953. bila je 400 nv´!). Današnje gospodarenje usmjereno je na smanjenje sječe i prirodno pomlađivanje, ali te smjernice ugrožava pogoršano zdravstveno stanje smreke zapaženo prošle godiine. IV. evropska konferencija Biomas a energiju i industriju održana je od 11. do 15. svibnja 1987. godine u Orleans- u (Francuska) i razmatrala je sve mogućnosti korišćenja biomase. Dakako, da se tu nalazi i biomasa (sitni sortimentii, lišće), i šume. ali je naglašena nužnost opreza o totalnom iskorišćivanju te biomase zbog mogućnosti trajnog iscrpljenja tla i opasnosji od štetnika. Međutim računa se, da bi za proizvodnju takve biomase moglo poslužiti oko deset milijuna ha poljoprivrednih površina u zemljama Evropske ekonomske zajednice, gdje postoji »hiperprodukcija« žiita. Po novom programu nastave biologij e u Šumarskom školskom centru u Posfojni predviđeno je za zvanje šumar (gozdar — KV šumski radnik) povišenje broja sati biologije od 140 na 175 sati ukupno, a za šumarske tehničare od 210 na 350 sati. U ovom broju također možemo saznati o obnovi muzeja šumarstva u Bistri, kod Vrhniike (kojeg nije uspjelo obnovitli za IUFRO kongres 1986.), iz pera kustosa dipl. inž. šum. VI. Vilmana i u knjizi L. Marinčeka BUKOVI GOZDOVI NA SLOVENSKOM iz pera dipl. inž. šum. I. Dakskoblera. Od ovog broja Gozdarski vestnik lima novi urednički savjet i odbor te odgovornog urednika, dipl. inž. šum. Živana V eselica , koji je zamijenio dipl. inž. šum. Zmaga Zakrajskega. O. Piškorić |