DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 93     <-- 93 -->        PDF

rektora OOUR-a inž. Biondića alimentaciju pilane vrši šum. gospodarstvo Zagreb,
a nešto oblovine dobivaju iz Slovenije. Zapošljavaju 280 radnika.


Dne 22. travnja posjetili smo tvornicu namještaja u Jankomiru. Pod vodstvom
direktora tvornice druga Furlana, teh. direktora Lončara i šefa razvoja
Herljevića obišli smo sve dijelove tvornice. »Marko Šavrić« ima šest
OOUR-a: pilanu u Đurmancu; stoLičarnu u Krapini; tvornicu namještaja u Zagrebu;
pilanu i tvor. masivnog namještaja u Vrbovcu; tvornicu kuhinja i dječjeg
namještaja u Bregani; tvornicu lustera i kuhinjskih napa u Pregradi, te
Radnu zajednicu u Zagrebu. Svi OOUR-i međusobno surađuju i dopunjuju se
proizvodnjom dijelova za druge i ako svaki imade svoj program. Na pr. Đurmanec
radi dijelove za Krapinu, Zagreb za ostale, dijelove koji se furniraju, Vrbovec
masivne dijelove za Zagreb i Breganu. To je jedan od glavnih momenata
za veću produktivnost i zajedništvo. Jako je razvijen osjećaj pripadnosti R.O. i
pravovremeno i uspješno otklanjaju eventualne nesporazume.


Oko 59% proizvodnje ide u izvoz, a proizvodnja je razrađena po fazama rada
i teh. normama, koje se svake godine usklađuju zavisno od vremena i izmjene
programa proizvodnje i rada.


»Marko Savrić« osnovan je poslije II svjetskog rata, nacionalizacijom 13
stolarskih radnji, poznatih po vrlo kvalitetnoj proizvodnji namještaja. O tome
je govorio prvi direktor drug Laškarin. Prvenstveno je trebalo centralizirati proizvodnju
na jednom mjestu, a tek 1970. god. počelo se je sa projektiranjem nove
tvornice. Za to je angažirana njemačka tvrtka Schuler. Tada je ta nova tvornica
bila najmodernija tvornica namještaja u zemlji i trebala je proizvoditi
namještaj u velikim serijama. Za organiziranje suvremene proizvodnje oprema
tvornice više ne odgovara i trebalo bi nabaviti nove kompjuterizirane strojeve,
kod kojih se program mijenja za nekoliko minuta. Kod sadašnje opreme takova
izmjena traje mnogo duže a to u velike smanjuje produktivnost što znači i
konkurenciju na tržištima.


Za takovu rekonstrukciju trebalo bi oko 2.500 miliona DEM, jer su takovi
strojevi jako skupi a to današnja akumulativnost ne osigurava. Održavanje stare
opreme sve je skuplje, skuplja je i energija, povećavaju se cijene sirovina,
kao i obaveze a sve to smanjuje akumulativnost. U posljednjih 15 godina u tvornicu
u Jankomiru se nije ništa ulagalo, nego samo u novo priključene pogone
i to odmah po priključenju: u Krapinu, Đurmanec, Breganu i Vrbovec, sa kojima
je razvijena proizvodna kooperacija. Nedostatak sirovina, za određene proizvode
nabavlja se i od drugih organizacija (Ogulin, Turopolje...).


U »Marku Šavriću« zaposleno je oko 2600 radnika. Odnos proizvodnih radnika
i režije je 85:15. Naknada za rad obračunava se po učinku, a na ime minulog
rada uvećava se 0,5"0 brutto zarade za svaku godinu radnog staža.


Ukratko rečeno »Marko Savrić« spada među naša najbolja drv. industrijska
poduzeća u državi a napose u SR Hrvatskoj, tako da je po uspjehu poslovanja
u 1987. god. zauzela tvornica u Jankomiru 3. mjesto, Bregana 7., Krapina
11., a Vrbovec 13. Mnogo je tome pridonijela dobra organizacija rada i rukovodstva
na čelu generalnog direktora ing. Martina Jazbeca, koji je ove godine nagrađen
8. majskom nagradom grada Zagreba na kojoj mu je u ime svih prisutnih
čestitao dipl. ing. Vid Fašaić. Na kraju posjete dipl. ing. Nadan Sirotić
zahvalio se na prijemu u ime svih prisutnih.


Emanuel Vilćek, dipl. inž.


575