DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 95 <-- 95 --> PDF |
IN MEMORIAM AKADEMIK JOSIP ROGLIĆ (1906—1987) Dana 18. listopada 1987. umro je u Zagrebu, u 82. godini života, naš vodeći geograf, akademik i umirovljeni redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Josip Roglić. Josip Roglić rođen je 14. ožujka 1906. u Župi Blokovskoj, Općina Imortski, kao dijete seljačke obitelji. U rodnom mjestu završio je osnovno školovanje, a u Splitu klasičnu gimnaziju. Godine 1926. upisao se na Pravni fakultet, ali je u drugoj godini prešao na Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, gdje je 1930. diplomirao (geografsko-geološku grupu predmeta), a godine 1934. položio profesorski ispit i obranio doktorsku disertaciju o geografskim odnosima i geomorfologiji Blokova. U Beogradu je god. 1931. postavljen za supletna i kasnije za profesora realke. a u razdoblju 1936—1941. bio je profesor na III. muškoj gimnaziji, školsku 1934/35. godinu proveo je zbog specijalizacije na sveučilištima u Strasbourgu i u Montpellieru. a 1938/39. u Berlinu i u Beču. Godine 1941. postavljen je za profesora na I. ženskoj gimnaziji u Zagrebu, ali je iste godine premješten u službu u Hrvatski bibliografski izdavački zavod, a kasnije na Visoku pedagošku školu u Zagrebu, gdje je 1943. izabran za izvanrednog profesora. Redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postaje 1945. a 1946. prelazi u istom zvanju u novoosnovani Prirodoslovno-matematički fakultet. Od izbora za redovnog profesora, akademik Roglić vodio je Geografski zavod, a od 1960. i novoosnovani Geografski institut Sveučilišta sve do god. 1963. Školske gogodine 1947/48. bio je dekan Prirođoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademik J. Roglić obavljao je mnogobrojne dužnosti. Od god. 1933. do 1941. bio je tajnik Geografskog društva u Beogradu. Godine 1945. i 1946. vodio je Komisiju za razgraničenje između FNRJ i Italije pri Predsjedništvu vlade NRH, te je sudjelovao kao ekspert u jugoslavenskoj delegaciji na Mirovnoj konferenciji u Parizu. God. 1347. obavio je sve pripreme za osnutak Geografskog društva Hrvatske i ,bio je predsjednik tog Društva do 1962. Jedan je od osnivača Speleološkog društva Hrvatske (1954). Vrlo je aktivan u suradnji i organiizranju geografa Jugoslavije te je bio predsjednik Savjeta Geografskih društava SFRJ i Nacionalnog komiteta za geografiju. Od 1963. ograničio je, zbog bolesti očiju, svoju aktivnost samo na nastavu i znanstveni rad. God. 1976. prešao je u starosnu mirovinu nakon 45 godina nastavničkog rada. Akademik Roglić bio je član mnogih znanstvenih organizacija. Izvanredni član 577 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 96 <-- 96 --> PDF |
u Razredu za prirodne znanosti JAZU postaje I960., a za redovnog člana izabran je 1969. Njemačka akademija istraživača prirode »Leopoldina« (Halle/S) izabrala ga je 1968. za svog člana, zatim je počasni doktor Sveučilišta u Dijonu (1965). Počasni je član geografskih društava u Parizu, Frankfurtu/M., Mađarskog geografskog društva i Srpskoga geografskog društva, a počasni je predsjednik Geografskog društva Hrvatske. Bio je doživotni član Društva za proučavanje i unapređivanje pomorstva Jugoslavije, počasni član Speleološkog saveza Jugoslavije itd. Pozivan kao istaknuti geograf i geomorfolog, profesor Roglić je održao mnoga predavanja na Sveučilištima u Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Austriji, SSSR-u, SAD, Kini i dr., predvodio je nacionalne delegacije i često predsjedavao pojedinim sekcijama na međunarodnim geografskim kongresima u različitim zemljama. JAZU ga je imenovala voditeljem Zavoda za znanstveni rad u Osijeku, a bio je i aktivan član u nekoliko Akademijskih komisija i odbora, npr. u Komisiji za znanstveno istraživanje krša, u Znanstvenom savjetu za zaštitu prirode, u Odboru za narodni život i običaje itd. Glavna znanstvena djelatnost akademika J. Roglića bila su proučavanja ključnih problema krša i u tome je stekao svjetsko priznanje (mnogi citati u stranoj geomorfološkoj literaturi, stalno članstvo u Komisiji za probleme krša pri Međunarodnoj geografskoj uniji i dr.). Prema razlikama u geološkom sastavu i morfogenetskih procesima utvrdio je specifičnosti i razlikovanja krških i kluviokrških pejzaža: na topivim karbonatnim stijenama odvija se samo krški korozijski proces koji se modificira klimatskim i litološkim razlikama. U današnjem krškom reljefu ima mnogo elemenata koji su naslijeđeni iz hladnog pleistocena. To posebno vrijedi za polja u kršu ali i izrazite zaravni na vapnencima predstavljaju nasljeđe iz drukčijih morfogenetskih prilika (bujna vegetacija, vlažna i vruća klima). U doba tek 573 tonske stabilnosti i povoljnih klimatskih prilika dolazilo je na kontaktnim litološkim pojasima do taloženja naplavnih ravnica i rubnoga širenja korozijiskih zaravni na vapnencima. Naplavni materijal začepljuje mnoge pukotine, pa to spriječava vertikalno oticanje vode. Za debelu seriju čistih vapnenaca u gorju Dinarskog sustava karakteristični su, po Rogliću, velika dubina kolanja vode i širenja podzemnih pukotina, što je specifičnost dinarskog krša. Dolomiti su podložni intenzivnom korozijskom procesu i hidrografski se ponašaju kao i vapnenci; u njima su pronađene velike podzemne šupljine, a podzemna cirkulacija vode i kroz dolomitsku podlogu odvija se duboko bez obzira na morsku razinu. U proučavanju reljefa J. Roglić polazi od suvremenih stvarnih odnosa i aktivnih procesa, a u rekonstrukciju evolucije ide koliko to pouzdani podaci omogućuju i objektivne potrebe traže. Oblike i procese ističe prema tome koliku važnost imaju u prostornoj slici i društvenom životu. Zbog svoje principijelnosti o objektu geografije i njezinim metodama istraživanja, kao i njene važnosti za stvaranje objektivne slike svijeta, izabran je za člana Sialnog komiteta za program i metodiku geografije pri Međunarodnoj geografskoj uniji. Akademik J. Roglić bitno je pridonio spoznaji o ključ.noj ulozi prometnih veza u našem društvenom razvitku, često isticao prometno-geografske predosti položaja Jugoslavije i, posebno, Hrvatske te naglašavao mogućnosti i važnost našeg uključivanja u evropsku i svjetsku prometnu mrežu. Sudjelovao je u obradi i mnogih drugih, teorijskih i praktičnih, pitanja našeg društva, npr. u valorizaciji primorskoga jadranskog pojasa, u unapređenju turizma, rješavanju urbanih problema te regionalnom usmjeraavnju Hrvatske i Jugoslavije kao cjeline. Osobito se zalaže za zaštitu prirode, oplemenjivanjezaštitu čovjekova životnog okoliša, pa uz ostalo naglašava: »Matematičkim sazna |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 97 <-- 97 --> PDF |
njima i tehničkim tekovinama neposredno i posredno smo upoznali bliže i dalje kozmičke susjede i konstatirali da u tom >^raju« nema tako lijepe i za humani rad pogodne domovine, kao što je naša Zemlja. Proboj u kozmički svijet jača našu privrženost zemaljskoj domovini. Ne smijemo dozvoliti da nerazumi i nekontrolirani postupci degradiraju zemaljsku domovinu i upropaste nas same. Onečišćenje i degradiranje okoliša naglo nastupa i za to je odgovorna sadašnja zrela generac — čekati i prebacivati na mlađe bilo hi prekasno i neopravdano.« (1976). Akademik Josip Roglić primio je mnogobrojna odlikovanja i priznanja za svoj znanstveni rad, a najistaknutija su: Svibanjska nagrada (1950), Orden rada s crvenom zastavom (1965), Zlatna medalja JAZU (1963)^ Medalja Sveučilišta grada Zagreba u povodu 300. obljetnice osnuika (1969), Spomen-medalja grada Zagreba (1970), Republička nagrada za životno djelo (1971), Orden zasluza za narod sa zlatnom zvijezdom (1975), Medalja »Školske knjige« iz Zagreba, Medalja Jugoslavenskoga saveza za zaštitu čovjekove okolice (1978), Zlatna medalja grada Osijeka (1983) j Povelja Saveza prometnih inže njera i tehničara Hrvatske (1983). Akademik Josip Roglić objavio je preko 150 znanstvenih i stručnih radova, napisao je više udžbenika i mnogo elaborata za različite svrhe. Iz sažetog opisa i iscrpnog popisa radova J. Roglića* navodimo u prilogu one, koji su za šumarske stručnjake, znanstveno i praktično, zanimljivi ali i važni sa šireg stajališta ekologije, zaštite prirode i zaštite čovjeko\ životne okolice. Trajnoj uspomeni na lik i djelo akademika Josipa Roglića pridružuju se i mno * M. M a 1 e z. T. Šego ta: Akademik Josip Roglić (prigodom 80-godišnjice života). Rad JAZU 424, Prirodne znaosti 21, str. 11—20., Za greb 1986. T. S e g o ta : Akademik Josip Roglić (povodom 80-godišnjice života). Geografski glas nik XI.VIII. str. 5—11.. Zagreb 1986. gobrojni šumari Hrvatske i dinarskog krša. IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE AKADEMIKA JOSIPA ROGLIĆA Privreda i naselja Makarskog primorja. Glas nik Geografskog društva, 17, 29—37., Beo grad 1931. Biokovo. Posebna izdanja Geografskog društva, 18, 1—96., Beograd 1935. Imotsko polje. Ibid., 21, 1—118., Beograd 1938. Ein Beitrag zur Kenntnis der Karstformen in der dinarischen Dolomiten. Hrvatski geogra fski glasnik, 8—10, 194—201., Zagreb 1939. Geomorphologische Studie fiir đas Duvanjsko polje (Polje von Duvno). Mitteilungen Ge ogr. Gesell., 83, 152—177., Wien 1940. Geomorfološka istraživanja na Kvarnerskim o tocima i Zadarskom primorju. Ljetopis JAZU, 55, 161—167., Zagreb 1949. Geografski položaj i ekonomski značaj FNR Jugoslavije. Geogr. glasnik, 11/12. 11—26.. Zagreb 1950. Cepićko polje. Geogr. glasnik, 11/12. 147—148.. Zagreb 1950. Osobine i važnost novooslobođenih krajeva. Kongres geografa Jugoslavije, 4, 15—27., Za greb 1950. Unsko-koranska zaravan i Plitvička jezera. Ge ogr. glasnik, 13, 49—68., Zagreb 1952. O značenju pojmova humine, rudine i površi. Geogr. glasnik, 13, 125., Zagreb 1952. Krka — regionalno-geografske osobine. Krka i problemi njezine zaštite, 9—14., Zagreb 1953. Korrosive Ebenen im Dinarisch Karst Erd kunđe, 8, 113—114., Bonn 1954. Prilog regionalnoj podjeli Jugoslavije. Geogr. glasnik, 16/17, 1—7.. Zagreb 1955. Biokovo. Dalmacija. Enciklopedija Jugoslavije. 1, 575., Zagreb 1955. Brijunski otoci. Enciklopedija Jugoslavije. 2. 221—222., Zagreb 1956. Budava. zalijev na jugoistočnoj obali Istre. Ibid.. 249. Bujština, sjeverozapadni dio Istre. Ibid.. 205— —296. Cres, otok u kvarnerskoj skupini. Ibid., 387— —389. Cepićko polje, jugoistočna Istra. Ibid., 553. Quelques problemes fondamentaux du Karst. ^´information geographique, 12, 1—12., Pa ris 1957. Zaravni na vapnencima. Geogr. glasnik, 19. 103—134., Zagreb 1957. Karakteristike pejzaža i mogućnosti iskorišća vanja Plitvičkih jezera. Zbornik »Plitvička jezera«, 409—433., Zagreb 1958. Terase i erozijski nivoi. Geogr. glasnik. 20. 153—155., Zagreb 1958. Krš u dolomitima između Konavskog polja i morske obale. Geogr. glasnik, 20, 129—137. (s I. Baučićem). Zagreb 1958. Prilog poznavanju glacijacije i evolucije reljefa na planinama oko srednje Neretve. Geogr. glasnik, 21, 9—34., Zagreb 1959. Odnos riječne erozije i krškog procesa. Zbornik radova V. kongresa geografa Jugoslavije. 263—275., Cetinje 1959. Hrvatska — Opći podaci. Reljef. Enciklopedija Jugoslavije, 4, 124., 129—133., Zagreb 1960. Neki osnovni problemi geografije. Geogr. gla snik, 22, 9—20., Zagreb 1960. Odnos morske razine i cirkulacije vode u kr šu. Drugi jugosl. speleološki kongres (1958). 45—48., Zagreb 1961. 579 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Simpozij o postanku spilja. Geogr. glasnik, 23. 132—134., Zagreb 1961. Reljef naše obale. Pomorski zbornik, 1, 3— 18., Zagreb 1962. Geografsko značenje turizma. Geogr. zbornik. 24, 125—131., Zagreb 1962. Zagreb. Die Grundlagen unci das Wesen seines schnellen Waschstums. Mitteilungen CJsterreich. geograph. Gesellsch.. 105, 1/2, 141 — —154., Wien 1963. Les poljes du Karst dinarique et les modifications climatiques du quaternaire. La revue de Geographie, A. 88, 1/2. 105—125., Bruxelles 1964. Geografsko izučavanje reljefa. Zbornik VIT. kongres geografa SFRJ, 239—248., Zagreb 1964. The delimitations and morphological types of the Dinaric karst. Naše jame, 7, 12—20., Ljubljana 1965. Litoralizacija i njeno značenje. Pomorski zbornik, 4, 679—708.. Zagreb 1966. Prirodne nauke u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke. 31, 219—222.. Novi Sad 1966. Neues vom Dinarischen Karst. Kosmos. 6, 2;>1— —255.. Stuttgart 1967. Prometno valoriziranje istarsko-kvarnerskog primorja. Riječka revija. 2—3, 135—151., Rijeka 1967. Odnos riječne erozije i krškog procesa. Cvijićev zbornik SAN. 59—68., Beograd 1968. Geografski elementi i faktori. 1—204.. Zagreb 1968. Geografski aspekt dinarskog krša. Krš Jugoslavije, JAZU, 6. 19—38., Zagreb 1969. Die Gebirge als die Wiege des geschichtlicho i Geschehens in Sudosteuropa. Coll. Geographium, 1/2. 225—239., Bonn 1970. Valoriziranje Butišničkog jarka. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu, JAZU (1970). 193—202., Zagreb 1971. Aspekti prometnog valoriziranja Hrvatske. Naučno savjetovanje »Prometno valoriziranje Hrvatske«, JAZU, 21—43.. Zagreb 1971. Tunel kroz Učku. Čovjek i prostor, 6. 8.. Zagreb 1971. Autocesta Zagreb — Split. Ibid.. 10. 15, Zagreb 1971. Geografski aspekt degradacije okoliša. Geografski horizont, 19, 3/4, 1—13., Zagreb 1973. 22. međunarodni geografski kongres i 13. skupština Međunarodne geografske unije (23. 7. do 3. 9. 1972.). Geograf, glasnik. 35, 5—11., Zagreb 1973. Prilog hrvatskoj kraškoj terminologiji. Krš Jugoslavije, JAZU, 9, 1. 1—72., Zagreb 1974. Morfološke posebnosti nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvička jezera — čovjek i priroda, 5—22.. Zagreb 1974. Nacionalni park Plitvička jezera i njegova pouka. Povodom 25. obljetnice (1949—1974). Geogr. horizont. 20/1—4, 1—10.. Zagreb 1074. Južno Hrvatsko primorje. Prirodna osnova. Geografija SR Hrvatske, fi, 9—20. i 36—43.. Zagreb 1974. Središnja Hrvatska. Obilježja prirodne osnove. Ibid., 1, 44—61. i 77—92. Istočna Hrvatska. Prirodna obilježja. Ibid.. ´´,. 17—23. i 34—45.. Zagreb 1975. Sjeverno Hrvatsko primorje. Prirodna osnova. Ibid., 5, 5—28. Odnos između povrsja i podzemlja Dinarskog krša. Acta carsologica, SAZU. 6, 1. 11—19.. Ljubljana 1974. Geomorfološki prometno-geografski aspekti nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvički vjesnik, 14, siječanj. 4—5., Titova Korenica 1975. Otvorena znanstvena stanica Ivo Pevalek. Ibid.. 16—18, svibanj, 3. Titova Korenica 1975. Razvoj geografije i njena uloga u suvremenom društvu. Simpozij prirodne znanosti i niihovo značenje u suvremenom društvu. Hrvatsko prirodoslovno društvo, 125—128., Zagreb 1975. Prilog nastave prirodnih znanosti očuvanju i valorizaciji okoliša. Ispit generacije, 92— —100., Beograd 1976. Raznolikosti, specifičnosti i valoriizranje primorskog krša. Simpozij »Ekološko valoriziranje primorskog krša«. 7—17.. Split 1976. Revizija prostornog plana nacionalnog parka. Plitvički vjesnik. 24, siječanj, 1—2., Gospić 1976. Prostorni plan u završnoj fazi. Ibid.. 33. stuđeni- prosinac, 3., Gospić 1976. Prostorno planiranje u slučaju nacionalnog parka Plitvička jezera. Ibid.. 35, travanj. 3.. Gospić 1977. Naša geografska misao u poslijeratnom razdoblju. Zbornik X. jubilarnog kongresa geografa Jugoslavije. 31—40., Beograd 1977. Reljef primorja između Grubeštičkog i Marinskog zaljeva. Ljetopis JAZU. 78 (1973/741. 643—646., Zagreb 1978. Valoriziranje i diferenciranje Istre u nacionalnoj zajednici. Zbornik radova »Susreti na dragom kamenu«. 6, 213—221.. Pula 1979. Pazinčička greda i njeno značenje. Zbornik skupa »Susreti na dragom kamenu«, 7. 169—177.. Pula 1979. Geomorfološko-pejzašna obilježja Medvednice. Park prirode »Medvednica« — studija zaštite prirode, 11—12., Zagreb 1979. Potreba i značenje istraživanja primorskog krša. Spomen zbornik o 30. obljetnici Geografskog društva Hrvatske, 189—204., Zagreb 1979. Les barrages đe tuf calcaire aux Lncs de Plitvice. Assoc, francaise de Karstologie. Mem. 3, 137—145., Poitiers 1981. Za objektivniji i usklađen koncept geomorfologije. Geogr. glasnik. 43. 9—25.. Zagreb 1981. Geografski aspekt na prirodnu podlogu Istre. Liburnijske teme. 4, 23—34., Opatija 1981. Biljni pokrov na kršu u svjetlu razvojnih etapa. Radovi ANU BiH, 72, Odjeljenje prir. i mit. nauki, 21, 87—94.. Sarajevo 1983. Krš — Terminologija. Šumarska enciklopedija. 2, 307—308., Zagreb 1983. Analiza prometno-geografskih prednosti riječkog pravca. Značenje riječkog pravca kao veze Jadrana s unutrašnjošću Jugoslavije i Evrope. Zbornik radova, JAZU, Znanstveni savjet za pomorstvo, sekcija za luke. 1. 11 — -26.. Zagreb 1984. Dr. S. Bertović |