DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232 (Picea abies Karst) Šum. list CXIII (1989) 17 REZULTATI O VISINSKOM I DEBLJINSKOM RASTU OBIČNE SMREKE (P. abies Karst) U POKUSIMA RAZLIČITIH RAZMAKA SADNJE NA PODRUČJU SLAVONIJE I)r Stevo ORLIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati iz pokusa različitih razmaka sadnje obične smreke na dva lokaliteta u Slavoniji. Provedena istraživanja pokazuju da između razmaka sadnje i srednje visine i srednjeg prsnog promjera postoji korelacija. Srednja visina i naročito srednji prsni promjer imaju tendenciju rasta s povećanjem razmaka sadnje. Ključne riječi : Obična smreka, razmak sadnje, srednja visina, srednji prsni promjer. 1. UVOD U šumskim kulturama su stabla obično pravilno raspoređena i razmak među njima je podjednak ili je isti. Radi toga se gustoća u šumskim kulrama obično izražava razmakom sadnje među biljkama i uobičajeno je govoriti o utjecaju razmaka sadnje ina razvoj kulture, odnosno na razvoj stabala. Razmak sadnje ima višestruki utjecaj na kasniji razvoj kulture, odnosno stabala. Krošnja, debla i korijen reagiraju različito s odgovarajućim posljedicama na produkciju deblo vine i njezinu kvalitetu. Za uspješnu šumsku proizvodnju putem šumskih kultura kod osnivanja je, dakle, bitno odrediti najpovoljniji razmak sadnje za svaku vrstu drveća i određene stojbinske uvjete. Kod četinjača razmaci sadnje u Hrvatskoj i u Jugoslaviji se kreću u dosta širokom rasponu od 1,0 X 1,0 m do 3,0 X 3,0 m. Najčešći razmak je 2.0 X2,0 m (2.500 sadnica po ha), a otoično se kreće od 2,0 X 1,5 do 3,0 X 2,0 m. Posljednjih decenija se u svijetu provode intenzivna istraživanja o utjecaju razmaka sadnje, odnosno gustoće na razvoj stabala i na produkciju drvne mase u šumskim kulturama: Abetz (1), J0rgensen (4), G a 1laghrer (3), Kjersgard (6), Law i Taylor (7), Vys´kot (10). War dl (11) i dr. I pored toga što među pojedinim autorima postoje određene razlike u iznesenim podacima, može se izvesti slijedeći zajednički zaključak: Visinski rast stabala je općenito neovisan od gustoće, dok debljinski rast postaje in * Dr, Stevo Orlić, Šumarski institut Jastrebarsko 17 |