DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1989 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Elemir Gogola — Dušan Chovanec:
PODKORNIK DUBOVI A TRACHEOMYKOZA DUBOV


(Hrastov potkornjak i trahcomikoza hrastova)


Izdao Videopress MON u Bratislavi
1987. god. kao posebnu publikaciju za Ministarstvo
šumarstva i vodoprivrede SSR.
79 str., 52 grafička priloga.


Masovno sušenje hrasta, koje je u posljednjih
desetak godina opet zahvatilo
neke zemlje jugoistočne, srednje, a dijelom
i zapadne Evrope, intenzivno se proučava
i u Čehoslovačkoj. Jedan od priloga
znanstvenom istraživanju te pojave je
publikacija koju su pod gornjim naslovom
napisali jedan entomolog i jedan
specijalist iz anatomije drva, obojica nastavnici
na Šumarskom fakultetu Visoke
šumarske i drvarske škole u Zvolenu.


Autori su, svaki sa svoga stajališta,
istraživali odnos između hrastovog bjelikara
(Scolytus intricalus Ratz.) i traheomikoze
hrasta koju uzrokuju neke vrste
gljivica iz roda Ceratocyslis. Rezultate
tih istraživanja i istraživanja drugih slovačkih
i čeških znanstvenika oni su uspješno
sintetizirali u jednu cjelinu i prikazali
na jednostavan, lako razumljiv i
praktičan način, namijenivši je najširem
krugu šumarskih stručnjaka.


U kratkom uvodu, gdje je prikazano
značenje problema, nalazi se podatak da
se do sada hrast u Evropi sušio 1907,
1910, 1927, 1930, 1954. i 1957. godine te da
je posljednje sušenje u Čehoslovačkoj
kulminiralo 1982—83. godine.


Poglavlje o značajkama masovnog ugibanja
hrasta sadrži klasifikaciju zdrav


stvenog stanja stabala koja se primjenjuje
u praksi u Slovačkoj, a izradio ju
je Zavod za istraživanja u šumarstvu u
Zvolenu. Uz to su prikazani rezultati istraživanja
sušenja u 1983. godini.


U poglavlju o hrastovom bjelikaru govori
se o rasprostranjenju, morfologiji,
biljkama-hraniteljicama i bionomiji tog
potkornjaka, posebno o značajkama i posljedicama
dopunskog žderanja te o razvoju
generacije. Zatim se raspravlja o
tome koji je i kakav drvni materijal pogodan
za njegov razvoj, a nekim faktorima
koji ograničavaju njegov razvoj i
na kraju o mjerama zaštite.


U poglavlju o traheomikozi hrastova
prikazani su najprije biologija traheomikoza
općenito, a zatim uvjeti za razvoj
traheomikoze na hrastovima i njen utjecaj
na razvoj gljiva — razarača drva.


Posebnu vrijednost publikaciji daje
njen drugi dio, koji sadrži veliki broj
instruktivnih i tehnički veoma uspjelih
fotografija, načinjenih običnom kamerom,
pomoću svjetlosnog mikroskopa i
raster elektronskog mikroskopa. Naročito
ove posljednje fotografije, kojih je većina,
otkrivaju do sada malo poznate ili
sasvim nepoznate specifične značajke patogena,
njegovog prenosioca i napadnutog
stabla. Uz svaku fotografiju priložen
je opis na slovačkom, ruskom, engleskom
i njemačkom jeziku.


Prof. dr. I. Mikloš