DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Budući da je religioznost kompleksan fenomen, nismo se zadovoljili
samo deskriptivnim raščlanjivanjem niti »jednodimenzionalnim« raščlanjivanjem
i tabeliranjem nego smo se pri obradi podataka koristili i »višedimenzionalnim
« tabeliranjem i ukrštanjem podataka.


»Jednostavno tabeliranje služi nam samo kao izlazišna točika za daljnju
statističku analizu. Takav daljnji korak statističke analize je dvodimenzionalno
tabeliranje: uzorak se podijeli na podgrupe...« (10) Mi smo tako
raščlanili naš uzorak po stručnoj spremi da bismo evidentno dokazali ili opovrgli
NUL-hipotezu da je stupanj religioznosti u kauzalnom odnosu sa
stupnjem obrazovanja, a iz toga bi dalje slijedilo da se obrazovanjem može
utjecati na religioznost, odnosno na smanjivanje religioznosti. Dakle, mi smo
kao nezavisnu varijablu (Vn) uzeli stupanj obrazovanja, a kao promjenljivu
varijablu (Vz), tj. zavisnu, intenzitet (stupanj) religioznosti od 1—9. Pogledajmo
kako izgleda tablica 1.


Dakle, postavili smo pitanje: razlikuju li se značajno po stupnju religiozne
svijesti zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske u odnosu na stupanj
obrazovanja. Dobili smo da X´1 iznosi 237,002 uz stupanj slobode (SS) od
63, što potvrđuje značajnost razlike. Zatim, C = 0,467 označava da je stupanj
povezanosti među varijablama značajan.


Vizualna interpretacija tablice omogućava nam da uočimo kako su prve
tri varijable sa svojim odgovorima raspoređene po sredini i u lijevom
dijelu tablice, a ostale pretežno udesno, a to znači da su NKV, PKV i KV
— radnici u znatno višem stupnju religiozni od drugih, i obratno: da .su
ostali zaposleni, koji — razumljivo —imaju i višu školsku spremu —
znatno manje religiozni. Posebno je evidentno da od zaposlenih sa SSS,
VŠS i VSS samo je jedan ispitanik koji »redovito tjedno ide u crkvu« i
»vjernik je«, a ´samo dva ispitanika sa VSS »nisu vjernici iako posjećuju
obrede«. Svi ostali ili »nisu vjernici« »ili su »ateisti«.


Dakle, naša polazna hipoteza je potvrđena!
Ipak, interesantno je naglasiti da 92 ispitanika, tj. 10.8",o, nije dalo nikakav
odgovor, iako je anketa bila tajna i koristi se samo u znanstvene
svrhe. Zaključujemo da su svi ispitanici smatrali da je religija privatna
stvar pojedinca, i da nisu željeli odgovarati na postavljeno pitanje, jer teško
bi bilo vjerovati da su se bojali »posljedica« ako odgovore da su re


ligiozni. Ipak, možemo pretpostaviti da bi odgovorili na upitnik kad ne
bi bili religiozni, pa bi se taj procenat mogao pribrojiti procentu vjernika.
Međutim, ovi podaci mogu dobiti pravu dimenziju tek ako ih kompa


riramo s drugim već postojećim rezultatima nekih drugih globalnih istraživanja
na tom planu.


Tablica 2, zbog preglednosti, skraćena je, pa su isključeni odgovori
koji ukazuju na indiferentnost stavova prema crkvi, religiji i pohađanju
vjerskih obreda. Uzeli smo samo one stavove koji se mogu definirati
kao oznake vjernika (1, 2, 3, 4) i nevjernika (8, 9). Zanemarili smo,
također apstinente od odgovora. Da bismo bolje i lakše mogli provesti
komparativnu i segmentarnu analizu, spojili smo i po nekoliko rangova


gdje je to bilo moguće i sveli stupaj obrazovanja na pet rangova.


»Iz ovih podataka očita je vrlo visoka veza između stupnja obrazovanja
i formiranja uvjerenja u pogledu vjere što, međutim, ne znači da i


104