DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 102 <-- 102 --> PDF |
toga se u Sloveniji u suradnji sa stranim profesorima, pa i uspješnim poslovnim ljudima, već školuju specijalizirani stručnjaci za »management«. Slična inicijativa postoji i u Zagrebu. U skladu s uspješnošću naše grane uopće, »Exportdrvo« je prošle godine povećalo izvoz za oko 17% u odnosu na 1987. godinu, odnosno 165 milijuna dolara. Ohrabruje osobito povećanje prometa finalnih proizvoda (65 milijuna dolara). Kada je riječ o finali, orijentacija »Exportdrva« je oko 70% izvoza u Zapadnu Evropu, a 30% u SAD, dok je kod većine drugih izvoznika bitno drukčije, ili je odnos potpuno suprotan. »Exportdrvo« je među prvima osnovalo u SAD svoju firmu (1957. g.). Međutim, kao i ostali izvoznici orijentirani na prodaju preko skladišta i sastavijaonica, danas ima velike probleme vezane uz gubitke i nelikvidnost. Izlaz se mora naći i novim programima i svim mogućim načinima prodaje na tom tržištu koje je zbog toga što je najveće na svijetu u tom smislu nezamjenjivo. Neodgodivo je također približavanje Evrope koja će od 1992. godine biti jedinstvena. Ako to ne učinimo Evropa će se do neke mjere za nas zatvoriti. U SAD možemo poboljšati svoju poziciju prije svega napuštanjem kolonijalnog namještaja uz koji smo uglavnom do sada bili vezani. Međutim, ta vrsta namještaja je u padu, a skupa s njome i mi. U SAD uvoz namještaja posljednjih godina konstantno raste po stopi od 25%, a jugoslavenski izvoz stagnira na nivou od oko 150 milijuna dolara, a to znači da realno pada. Pojavili su se i novi izvoznici od kojih vodi Taiwan i neke druge zemlje. Da bismo postigli više cijene naših proizvoda moramo naći novi dizajn do kojeg ćemo doći ako naše znanje nije dovoljno, uz pomoć američkih dizajnera. Problem su i kadrovi u inozemstvu, odnosno njihov ograničeni mandat od četiri godine, dok bi ekonomski bilo opravdanije da isključivo radni rezultati određuju dužinu ostanka na stranom tržištu. »Exportdrvo« je relativno kasno krenulo u ostale oblike izvoza osim generalnog, a to su razni vezani poslovi, dugoročne proizvodne kooperacije, pogranični prmet i dr. Ti oblici prometa morat će se razvijati i u budućnosti. Usprkos porblemima, ove se godine planira povećanje izvoza »Exportdrva« za 6,5%, odnosno u visini od oko 175 milijuna dolara. Roba za izvoz ima i nude se, a osobito se naglo povećava proizvodnja parketa koji su danas opet postali trend u svijetu, gdje se napuštaju razne varijante plastičnih i sličnih podova. Jak udarac doživjeli smo posljednjih godina na tržištu SSSR-a gdje su proizvodi naše grane većim dijelom brisani iz robnih listi. Poznato je također da s ovom velikom zemljom imamo trgovinski suficit što sprečava oživljavanje izvoza u SSSR, usprkos činjenici da se SSSR danas u poslovnom smislu izrazito otvara prema razvijenom svijetu. Bez obzira na sve iznesene probleme koji su vrlo teški, izvozni rezultati se mogu bitno poboljšati, jer imamo tradiciju i ugled koji je veći u inozemstvu nego u zemlji, ali nam nedostaje razvijeni »management« i sve ono o čemu je ranije bilo riječi. Ako se u tim elementima približimo razvijenom svijetu, a po ljudskom potencijalu to možemo, onda su mogući i krupniji pomaci na bolje u izvoznom poslovanju. Priredio: Mario Filipi |