DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 103     <-- 103 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
Volumen 24 — 1988.


Opseg 24. sveska Glasnika za šumske
pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu
(glavni urednik Prof. dr. Đuro
R a u š, urednik za šumarstvo Prof. dr.
Branimir P r p i ć, urednik za drvnu industriju
Prof. dr. Stanko Bađun , tehnički
urednik Dr. Želimir B o r z a n) iznosi
167 stranica teksta i 14 stranica (na
15 listova) fotografija. Od 12 priloga osam
je tema o hrastu, pa se po tome
može smatrati i tematskim sveskom. Sve
radove uredništvo je primilo u prvoj
polovici 1987. godine.


1. Na hrast i hrastove sastojine odnose
se teme:
— I. Trinajstić: Taksonomskaproblematika
hrasta lužnjaka,
— D. Klepac : Uređivanje šuma hrasta
lužnjaka,
— A. Pranjić, V. Hi tree i N.
Lukić : Praćenje razvoja sastojina hrasta
lužnjaka tehnikom simuliranja,
— Š. Meštrović: Šume hrasta lužnjaka
s posebnom namjenom,
— S. Boj an in i S. Nikolić: Sječa,
izrada i transport šumskih sortimenata
hrasta lužnjaka,
— S. Sever i M. Slabak: Mehaniziranje
radova u eksploataciji šuma
hrasta lužnjaka u istočnoj Slavoniji,
— I. Spaić i M. Glavaš: Uzročnici
šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji,
— F. Penzar : Oštećenje furnira hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) od insekata
iz tropskog područja.
Iz priloga I. Trinajstića saznajemo,
da, u Londonu, postoji herbar Li


nnea, koji nema samo povijesnu vrijednost
nego i za određivanje prioriteta autora,
prvog, opisa pojedine vrste. Naime,
prema Međunarodnom zakoniku za
nomenklaturu biljaka (Code internationale
of botanical nomenclature, Utrech, 1972)
prednost ima autor, koji je prvi opisao
makar i nepotpuno, odnosnu vrstu. Malo
je poznato, da je Linne uz cer sve
listopadne evropske hrastove nazvao Quercus
robur, dakle lužnjak, uz oznaku,
da je to varijabilna vrsta. Uz ostalo Trinajstić
navodi, da treba riješiti problematiku
skadarskog i štojskog hrasta (hrasta
iz Štoja kod Ulcinja), koje je opisao


P. Černjavski te brdskog lužnjaka M. Jovančevića.
Posebno navodi i kasni hrast
lužnjak o kojem jeM. Stojković 1978.
izradio magistarski rad pod naslovom
»Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta
lužnjaka L.«
D. Klepac prikazao je s jedne strane
pregled uređivanja šuma hrasta lužnjaka
od prve osnove iz 1865. godine do
danas, a s druge strane iznio statističke
podatke o ovim šumama u Jugoslaviji.
Na području cijele Jugoslavije ima
263 990 ha lužnjakovih šuma od čega u
SR Hrvatskoj 164.912 ha a u SR Srbiji
65.102 ha (20.533 ha nalazi se u Srijemu
kao nastavak spačvanskog šumskog kompleksa).
Čitatelja glasnika valja upozoriti,
da je, na str. 129., citirani članak »Les
forets de chene en Slavonie« objavljen
u prijevodu i u Šumarskom listu br. 11
—12, 1982., str. 489.
A. Pranjić i sur. promatraju tehnikom
simuliranja čiste sastojine hrasta
lužnjaka po modelu 4, koji je, uz ostalih
nekoliko, autorica prikazala u Glasniku
za šumske pokuse, vol. 23.