DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Š. M e š t r o v i ć je prikazao specijalne rezervate šumske vegetacije odnosno rezervate proglašene po Zakonu o zaštiti prirode zaštićene šume ili sastojine hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Pod zaštitom nalazi se 863 ha lužnjakovih sastojina od čega 546 ha u Hrvatskoj. Ostale su na području SR Srbije sa šest rezer vata površine 140 ha u Bosutskom bazenu, dakle nastavno na Spačvanski bazen, a u užoj Srbiji je jedan rezervat, Godomin, na području Smedereva, površine 176 ha, cenoza hrasta lužnjaka s običnim grabom. Radove kod sječe šume S. B o j a n i n i S. N i k o 1 i ć prikazali su po pojedinim sortimentima a transport po fazama. Posebno bilježimo da je i prema iskustvu u SR Njemačkoj, za obaranje starih hrastovih stabala i kresanje grana u pravilu neekonomična primjena strojeva nego ostaje rad pilom (dakako motornom). Za sječu i izradu prorednog materijala dolazi u obzir deblovna metoda, a u zrelim sastojinama »prema načinu privlačenja treba se odlučiti za deblovnu, odnosno poludeblovnu ili sortimentnu metodu«. Izradu jednometarskog sortimenta u pravilu ne treba primjenjivati. Autori su dali, na osnovu podataka koje, kako naglašuju, zahvaljuju dipl. inž. Dragi Bedžuli, i ove odnose: »U zrelim sastojinama otpad kod sječe i izrade iznosi oko 20% (od toga kora 13%). U iskorištenoj drvnoj masi 18%* je prostorno drvo, a 82% tehničko. U tehničkom drvu trupci su zastupljeni s 92l>/» (16% su furnirski trupci), 7>/o je rudničko drvo, a 1% trupci za vodove. Autori smatraju, da »radi boljeg iskorištenja biomase treba razmotriti primjenu usitnjavanja sitne granjevine«. Dabome, razmotriti, jer ni ta masa nije izgubljena za šumarstvo, ona je »gnojivo« šume. Takvo mišljenje, uostalom, nije nepoznato ni u inozemstvu, gdje se predlaže iskorišćivanje cjelokupne biomase u za tu svrhu posebnom podignutim plantažama, a u prirodnim (gospodarskim) šumama sitnu gra njevinu ostaviti u šumi. To, uostalom, čitamo i kod S. S e v e r a i M. S 1 ab a- k a kada kažu da »treba očekivati i podizanje tzv. energetskih šuma« iako u prethodnom stavku nagovještavaju, da će se »u oplodnim i čistim sječama primjenjivati sortimentna metoda, a sva ostala šumska biomasa (osim sortimenata) usitnjavati iveranjem, a panjevi vaditi i dalje mehanički prerađivati«. U prikazu »uzročnika šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji« I. S p a i ć i M. G 1 a- v a š priložili su i kazalo štetnih organizama (za hrast) podijeljeno na životinjske i biljne te razlučene po pojedinim dijelovima stabla. Na kraju autori upozoravaju na anatomsko-fiziološki kompleks odnosno »na činjenicu da je obskrbna zona vodom kod hrasta vrlo uska tj. da je ograničena samo na krajnji vanjski god«. Stoga »ako bi u konstelaciji nama za sada nepoznatih, dakle i nepredvidivih okolnosti koja Ophistoma vrsta postala još virulentnija (možda mutacijom), hrast bi jednako kao i brijest zbog spomenute njegove odlike mogla zadesiti potpuna katastrofa«. F. P c n z a r saopćio je rezultate svojih ispitivanja kako ksilofagni insektibjelikari tropskog drva kojeg uvozimo mogu nanijeti velike štete na drvu i u umjerenom klimatskom području kada je prerađeno u furnir i to samo na furnire hrastove bjelike i upućuje, kako se štete mogu spriječiti odnosno onemogućiti razvoj ksilofaga. 2. Nadalje su obrađene i slijedeće teme: — Ž. B o r z a n: Karitipovi nekih borova podsekcije Sylvestres, — I. Trinajstić: O problemu sintaksonomske pripadnosti šuma alepskog bora — Pinus halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije, — K. O p a 1 i č k i: Utjecaj hranjiva u iglicama jele na promjenu gustoće populacije jelina moljca igličara (Argyresthia fundela F. R. Tineidae, Lepidoptera), |