DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 105 <-- 105 --> PDF |
F. P e n z a r: Mineralne tvari u tropskom drvetu. Ž. B o r z a n, kako navodi u ovom prikazu, »u radovima na kontroliranoj hibridizaciji crnog i običnog bora, koji se provode na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu, (sudjeluje) od 1960. godine kao suradnik prof, dra M. V i d a- k o v i ć a u rješavanju problema inkopatibilnosti između ove dvije vrste.« Ti se radovi provode i uz sufinanciranje Zajedničkog jugoslavensko-američkog odbo ra za znanstvenu i tehničku suradnju, te oni spadaju u fundamentalna istraživanja. U ovom radu Borzan je prikazao rezultate istraživanja kariotipa nekoliko stabala crnog i običnog bora, japanskog crvenog bora (Pinus densiflora Sieb & Zucc.) te križanca P. x nigrosylvis, Vid., svih u parku oko zgrade Šumarskog fa kulteta i vrta Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju. Rezultate ovih istraživanja treba upoznati neposredno iz ovog rada Ž. Borzana. Prema istraživanju H. J. Beug-a na Mljetu alepski bor bi na naše područje donijeli Grci, jer se pelud alepskog bora javlja s peludom oraha ] žitarica odnosno prije kojih 3000 godina. To je, doduše, I. Trinajstić već konstatirao 1975. godine, a sada to samo navodi u okviru cjeline svoga prikaza. S obzirom na pomlađivanje i prirodno širenje alep skog bora razlikuje tri dijela: sjeverni u kojem »stare kulture alepskog bora zadržavaju svoje oštre prvotne granice, srednji i južni priobalni pojas te područje srednje i južnodalmatinskih otoka na kojima se alepski bor prirodno širi i izvan starijih sastojina. Dakako, da se kulture (sastojine) i prirodno pomlađuju. To vrijedi i za sjeverni dio, pa npr. prvotna kultura kod Labina, a prije i za vrijeme rata sječena za rudničko drvo, prirodno se u potpunosti pomladila. Prema rezultatima istraživanja K. Opaličk i »masovna pojava moljca posljedica je promjena u ekosistemu koje su nastale utjecajem atmosferskih prilika i antropogenih faktora (i očituju) promjenama u sastavu mikroelemenata iglica, te sadržajem suhe tvari u njima... Porast brojnosti potkornjaka (također) ukazuje na prisutnost zagađivača.« Postavlja se pitanje, zašto je ovaj članak označen kao »stručni«, kada iznosi rezultate višegodišnjih istraživanja. Ta, i u izdanjima JAZU-a nalazimo kategorije »znanstveni izvještaj« i »znanstveno saopćenje«. To vrijedi i za prethodni prilog F. Penzara. Dvanaesti prilog ovog sveska Glasnika je F. Penzara »Mineralne tvari u tropskom drvetu«. Mineralne tvari su različitog kemijskog sastava i veličine (mikroskopskih) i mogu poslužiti za dijagnosticiranje pojedinih vrsta. Međutim one nepovoljno djeluju na mehaničku preradu te je potrebna promjena geometrije zubea i nanošenjem određenih legura da se poveća njihovu tvrdoću. Oskar Piškorić |