DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 108 <-- 108 --> PDF |
— žene-lovci: samo 1,5% lovaca, no taj udio raste te ih je bilo 1986. do 6,27o (pretežno iz velikih gradova); one su superiorne muškarcima u kvaliteti: kulturnom nivou, višem obrazovanju i boljim rezultatima na lovačkim ispitima (obaveznim od 1976.)- Zatim autor obrađuje praksu lova: broj izlazaka u lov minimum 10—15 izlazaka godišnje, a maksimum više od 100 izlazaka godišnje, dajući indeks prema brojnosti naselja stanovništvom, godinama starosti lovaca (najviše do 25 god. i više od 65 god. (umirovljenici), socio-profesionalnim kategorijama lovaca (maksimum pri poljoprivrednicima te umirovljenicima). Utvrđuje »pritisak lova« kao umnožak ´indeksa izlazaka´, broja lovaca kroz površina lovljenja; taj iznosi 4,45 za veliku nizinu centralne Francuske i 3,75 za provincije istoka, centra i juga Francuske. Dalje u glavnom dijelu knjige, autor analitički obrađuje troškove j zaposlenje koje uzrokuje lov (izravno i neizravno). Pritom istražuje brojne zanimljive detalje ali i dolazi do sumarnih podataka koje iskazuje u rekapitulaciji troškova i broja zaposlenih (v. tabelu). Ako se usporedi, zaključuje se: — trošak po lovcu 6 500 franaka godišnje a trošak po stanovniku Francuske za zdravstvo 6 250 franaka/godišnje, — ukupni trošak 11739 mil. franaka/godišnje ; broj zaposlenih 27 460 u vezi s lovom, a 10,8 mil. franaka/godišnje i broj zaposlenih 23 500 u iskorišćivanju šuma i pilanarstvu. Po prvi puta u Evropskoj zajednici, ocjenjuje se dobrovoljni rad lovaca u Francuskoj: na bazi sjednica lovačkih društava 12,1, raznih akcija 4,9 uređivanja 7,7 brojenja divljači 4,8 dana godišnje — ukupno 6 000 000 »izlazaka«, od čega 73"/n na teren, tj. 22,5 mil. sati i 13 800 sati (uređivača s punim radnim vremenom«. Taj 202 dobrovoljni rad nije uvršten u navedenu »rekapitulaciju« (tablicu). Na temelju navedene analize na 1 lovca-uređivača otpada 3 500 ha korisne poljoprivredne površine i površine šuma, a na 1 agenta tehničkog i administrativnog sektora lova 21 000 ha navedene površine. Novčana procjena tog dobrovoljnog rada nije data, navodeći da je važnost tog vremena razonode veća od financijskih troškova. U »epilogu« autor daje kratak resume i navodi što treba u budućnosti osigurati: — sintetički pokazatelj aktivnosti lova i njegovo praćenje, — »demografiju« lovaca da bi se predvideo njihov ekonomski utjecaj, — primjenu pokazatelja upravljanja teritorijalna koji će omogućiti uređivačima lova da utvrde generalne zadatke i ostvare odnosne rezultate. Lov je aktivnost gdje se miješa fizički angažman, pasija, ovladavanje sobom, znanstvena spoznaja, dobrovoljni rad, a ima budućnost ekološku i edukativnu u odnosu prema prirodi; ona predstavlja personalnu disciplinu života. Na str. 8, te 90—92. autor daje određene ekonomske podatke i rezultate za 12 zemalja Evropske zajednice — o ekonomici lova, a na str. 93. bibliografiju s 15 izvora. Iz navedenog se vidi da autor u obradi nije obuhvatio uzgoj i zaštitu te korištenje divljači (već samo lov), pa ni prihode lovstva i lovnog gospodarenja, a to znači ni strukturu ukupnog prihoda lovstva, ni financijski rezultat, ni investicije u lovstvo, ni štete koje divljač nanosi poljoprivredi (ratarstvu, peradarstvu, ostalom stočarstvu i dr.) šumarstvu i poljoprivredi. Nije obuhvatio ni preradu divljači, ni trgovinu divljači (pijačnu, unutrašnju, vanjsku — (eksport i import). Nije obuhvatio transport (krupne) divljači do hladnjače te aktiviranje javnog transporta ulovljenom divljači. Konačno, |