DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 110 <-- 110 --> PDF |
nije obuhvatio ni izbjegnute štete time što lovci ubijaju medvjeda, vukove, lisice, tvorove i drugu grabežljivu dlakavu divljač te vrane, svrake i si. (štete u poljoprivredi, lovstvu, vodoprivredi), odnosno pse i mačke skitnice (kao primarne prenosnice bjesnoće i ehinokokoze (štete u uzgoju divljači, stočarstvu i zdravstvu ljudi). Sve to u nas je obuhvatila studija Kraljić, B. — Jovetić, R.: »Ekonomika lovstva Jugoslavije«, Skopje 1960, napisano mašinom za pisanje s dokumentacijom str. 1—827 + I-XXI1I (za Glavni lovački savez Beograd, do danas neobjavljena). Već godine 1930. u nas objavljena je knjiga Marinović, M.: »Privredni značaj lova u Jugoslaviji«, str. 1—219 + 3 pregleda. U njoj je autor obuhvatio »lov« u značenju »lovstva« i »lovnog gospodarenja « te odnosnih multiplikativnih efekata na temelju narativnih opisa i nešto površnije procjene. Na str. 176—203 knjige obradio je ova poglavlja: 1) vrijednost mesa, krzna i trofeja, 2 troškovi za za kupnine, 3) troškovi koji idu u fiskalne prihode, 4) troškovi lovne ekonomije, 5) troškovi kojim se aktivira industrija (puške, municije i dr.) i obrt, 6) troškovi koji čine prihode trgovine (unutrašnje i vanjske), tj. njihove marže, vanjskotrgovinski bilans, 7) troškovi u vezi s lovnom kinologijom, 8) troškovi u visini prometa novca izdanog za lovačku književnost, štampu i umjetnost, 9) ostale koristi od lova (spašavanje od šteta u stočarstvu ubijanjem vukova i dr.) — bez novčane procjene, 10) idealna vrijednost lova — bez novčane procjene, 11) štete od divljači (odštete) — bez novčane procjene. Prema prethodnoj stavci vidi se da ta studija nije obuhvatila: lovni turizam, izbjegnute štete u poljoprivredi od vrana, svraka i si., izbjegnute štete u vezi s bjesnilom i ehinokokozom, te elemente bruto proizvoda, investicije u lovstvo i dr. Prof, dr Branko Kraljić IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE Uspjeh lova u vlastelinstvu presvjetle gospodje grofice Norman-Ehrenfels u Valpovu tečajem god. 1888. Tečajem godine 1888. ubijeno je u šumama ovog vlastelinstva sliedeća množina divljadi, i to koristne: 1 jelen, 4 srnjaka, 43 zeca, 12 trčaka, 46 šumskih šljuka, 23 divlje patke i 81 prepelica; škodljive zvjeradi pako: 9 divljih svinja, 2 vuka, 114 lisica, 27 jazavaca, 1 vidra, 38 divljih mačaka, 46 kuna, 19 tvoraca, 58 lasica, 15 orlova, 8 jastrebaca, 498 mišara, 167 kobaca, 40 gavrana, 1332 vrane i 528 svraka. — Ukupno 210 koristne i 2902 komada škodljive zvjeradi, sveukupno dakle 3112 komada. Osim toga nađena su 2 otrovana vuka. Za otu ustrieljenu divljač izplatilo je vlastelinstvo dotičnikom svotu od 701 for. 98. novč. (str. 84.) Zanimivo za lovce. Često se je opazilo, da šljuka umie svojim kljunom perje izčupati, te š njim ranu od puške zabrtviti (začepiti) poput kakova obvoja ili melema (flaštra). Na ubijenih šljukah vidjalo se, da su imale na tielu stare još dobro nezacielnjene rane, koje su perjel (pahuljkami) obložile, da zaustave krvačenje, a njeke opet imale su ozljedjene noge s perjem obavite. (Str. 85.) |