DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 123 <-- 123 --> PDF |
Broj upisanih po semestrima: prvi 47, drugi 43, treći 51, četvrti 45, peti 29, šesti 28, sedmi 28 i osmi 22 studenta. Iz čega proizlazi da je na kraj studija stiglo nešto oko polovine upisanih u I. semestar s izrazitom razlikom između IV. i V. semestra, gdje je prijelaz bio uvjetovan s položenim prvim državnim ispitom. Tom su prilikom 16-orica bila u prilici da se još okušaju s matematikom ili kemijom, kao težim predmetima tog ispita a neki da eventualno potraže zemunski fakultet, gdje je s tim predmetima išlo već lakše. Podaci nadalje govore da je 1936/37. godine diplomiralo 19 studenata. Zatim da je te godine, gledano kroz ljetne semestre, bilo na fakultetu 108 studenata, što će reći, da se radi o jednoj od godina između dva rata, s najmanjim brojnim stanjem. S obzirom da prethodna i slijedeća godina bilježe tek neznatna povećanja, očito da je bio u pitanju slabiji interes za ovaj studij i to zbog ondašnjih minimalnih izgleda za namještenje. Regionalno porijeklo te generacije uglavnom je vezano na područja koja gravitiraju Zagrebu, o čemu govori slijedeći pregled Broj Broj Područje učesnika Područje učesnika Slavonija 5 Ukupno Hrvatska 14 Bilogorsko-podravsko 3 Slovenija 4 Lika 3 Bosna 1 Dalmacija 1 Vojvodina 1 Zagreb 2 Inozemstvo 1 Sveukupno 21 Dok su ostali dijelovi zemlje bili više orijentirani prema Zemunu. Njihova zastupljenost, gledano kroz područje Hrvatske, moglo bi se reći da je odraz znača.ja šuma tih sredina. Prema socijalnoj strukturi roditelja stanje izgleda ovako: Socijalna grupa Broj učesnika — službenici 14 — seljaci 5 — obrtnici 2 Ukupno 21 Uzme li se u obzir da su najbronijju skupinu činili pretežno niži službenici i umirovljenici, lako je zaključiti o ekonomskom položaju tog godišta, gdje je tek manji broj raspolagao s dovoljno sredstava za normalan život, dok se je većina snalazila bilo kroz odmjerenu potrošnju, bilo kroz ispomoć putem podučavanja, a nekolicina isključivo preko podučavanja. |