DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 124 <-- 124 --> PDF |
OSVRT NA OPĆE PRILIKE TOGA VREMENA I UVJETE STUDIRANJA Na evropskoj sceni tridesete godine predstavljaju niz burnih zbivanja uvjetovanih pojavom totalitarnih režima u Italiji i Njemačkoj, koji kroz nacističke i rasne ideologije i teoriju životnog prostora, krše međunarodne obaveze i provode svoje imperijalističke ciljeve. Da bi se shvatila psihoza neizvjesnosti i opće ugrožneosti u tom dijelu svijeta dovoljno je spomenuti: 1936. godinu kada Italija osvaja Etiopiju, a njemačke trupe ulaze u demilitiziranu Rajnsku oblast, 1938. godinu kada Njemačka okupira Austriju, Sudetsku oblast, pa i čitavu Čehoslovačku, te 1939. godinu s talijanskom okupacijom Albanije i upadom njemačkih trupa u Poljsku. Kroz to vrijeme Jugoslavija je u sjeni vladavine kralja Aleksandra, kasnije kraljevskog Namjesništva, koji nisu u stanju da riješe teške ekonomske probleme zemlje, poput siromaštva sela, koje proživljava drastičan pad cijena poljoprivrednih proizvoda, nerazvijene industrije, besparice i emigracije radne snage, niti da rješavaju nacionalno pitanje svoje zajednice brojnih naroda. Umjesto toga režim provodi kruti centralistički unitarizam otvorene diktature s maskom parlamentarizma, prije svega protiv radničkog pokreta, te protiv svih građansko-demokratskih stranaka, koje mu se nisu prilagodile. Od značajnijih događaja tog razdoblja spomenut ćemo: ubojstvo kralja Aleksandra iz 1934. godine, napuštanje tradicionalnih veza s Francuskom i zemljama Male Antante 1935. godine, uz istodobno privredno i političko povezivanje s Njemačkom i Italijom, kao i pokušaj rješavanja hrvatskog pranja osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine. Razumljivo da će se takvo stanje odraziti i na društveno-politički život Sveučilište i to već tokom šestojanuarske diktature, kada se zabranjuje rad naprednih studentskih organizacija i osnivaju prorežimske, poput kluba »Jugoslavenska akademska čitaonica« — JAČ, čiji članovi kao doušnici i vinovnici nereda i tučnjava uživaju naklonost i privilegije režima. Nakon uporne borbe i obuzdavanja tog utecjaja središnja uloga u toj sredini pripada ljevičarima i ostalim naprednim pokretima, koje nastupaju kroz veći broj političkih, kulturnih i stručnih organizacija, na mnogim tribinama ideoloških rasprava, posebno u svom glasilu »Novi student«. Usporedo s njima, kroz povoljnu vanjskopolitičku situaciju izrastaju desno orijentirani frankovci, koji djeluju unutar jednog dijela stručnih udruženja, u Međuklupskom odboru hrvatskih sveučilištaraca — »Interklubu«, te u suradnji s klerikalcima uzimaju sve više maha u suprotstavljanju aktivistima naprednih snaga. Kao primjeri aktivnosti studentskih organizacija, bunta režimu i stupnja ideoloških borbi unutar studentskih redova, reći će nešto i ovi slučajevi: — Uporna borba naprednog »Središnjeg udruženja studenata — SUS-a za uključivanje studenata u rad uprave Đačkog doma ostvarena je 1932. godine, otkad sudjeluju u primanju novih stanara i odmjeravanju stanarine, a pogotovo u čišćenju Doma od raznih režimskih štićenika. — Upućivanje memoranduma rektoru Sveučilišta 1933. godine da se sprjieči ukidanje nekih fakulteta, o čemu su se pronosili glasovi, i dokinu ispitne takse i školarine s prijetnjom štrajka i bojkotom upisa. Nakon čega je uslijedila zabrana rada SUS-a, ali i proglas 15-dnevnog štrajka i neupisivanja u slijedeći semestar koji, istina, i nije uspio zbog kolebljivosti nekih stručnih udruženja pod utjecajem« Interkluba«. 218 |