DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Dakle, oborena je nul-hipoteza koja očekuje visok stupanj korelacije
između ekonomski višeg položaja i nižeg stupnja religioznosti, tj. u manjem
stupnju religiozni su oni koji su u lošijem materijalnom položaju.
Iz ovog podatka mogao bi se izvesti smion zaključak da su kod nas religiozniji
oni sa većim stupnjem tradicionalizma, pod utjecajem nasljeđene
buržoaske ideologije, koji su zahvaljujući nasljeđenim materijalnim dobrima,
ali i iskustvu stečenom u porodici, zauzeli viši rang. Da´kle, kod nas
je bogatstvo vezano s tradicionalizmom i starim ideologijama, pa je to upravo
obratan proces od onoga koji je očekivao Marx.


U našim istraživanjima zanimalo nas je kakvi su stavovi članova Saveza
komunista prema religiji, pa smo proveli analizu i usporedili stavove
članova SK s nečlanovima. Od 864 ispitanika 286 (33,llD/») su članovi SK.
Ovako velik broj članova SK u uzorku uzrok je što su odgovori »ateističkiji
« nego što bi se očekivalo, uzevši ih u cjelini. Ipak iznenađuje da se
samo za prva dva stava ne opredjeljuje ni jedan član SK. Da su nevjernici
izjašnjava se 47,2% ispitanika članova SK, a 29,7% zauzima stav 9, tj. da
su ateisti. Međutim, 8,3% ispitanika se ne izjašnjava, iako je anketa bila
anonimna, a ostali zauzimaju stavove 3, 4, 5, 6 i 7, koji očito nisu komunistički.
Dakle, 14,4*/a članova SK ispitanika ili su vjernici ili indiferentni,
ali na ovaj ili onaj način sudjeluju u vjerskim obredima ili su neodlučni.
Ako tom postotku pribrojimo one koji se nisu izjasnili, onda 22,4%
ispitanih članova SK u šumarstvu nisu raščistili s religijvm.


Međutim, postoji statistički značajna razlika između stavova članova
SK i ostalih ispitanika (P > 0,005), pa je nul-hipoteza o nepostojanju razlike
— oborena. Spomenimo još da je X-= 292,566, SS = 9, C = 0,50, C^ = 0,71.


U analizi rezultata ankete doveli smo u vezu´ godine starosti i stupanj religioznosti,
jer se pokazalo značajnim u nekim drugim istraživanjima religioznog
fenomena, koje su dobi ispitanici. Načinili smo rangove i to: do
30 godina starosti, od 31 do 40, od 41 do 50 i 51 i više.


Korigirani koeficijent kontingencije (QJ, koji iznosi 0,23, ukazuje da
je stupanj povezanosti među varijantama slab. X2 = 35.031. Stupanj slobode
(SS) je 27, a P < 0,25, znači da ne postoji statistički značajna razlika
među ukrštenim varijablama, odnosno nul-hipoteza je potvrđena.


ZAKLJUČAK


Istražujući stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske,
utvrdili smo da je on znatno niži od drugih populacija. Razlog bi
trebalo tražiti djelomično u uzorku. Naime, anketirano je 33,1% članova Saveza
komunista, 17,3B/o poslovođa i 12,50/0 ispitanika koji imaju neku izvršnu
funkciju u radnoj organizaciji, zatim u tome što je u šumarstvu zaposlen
mali broj žena sa nižim kvalifikacijama.


Dalje, potvrđena je naša hipoteza da postoji uslka veza između stupnja
religioznosti i stupnja obrazovanja i da je ona obratno proporcionalna.
Naime, ispitanici sa višom stručnom spremom bit će u pravilu manje religiozni
od ostalih, i među njima treba tražiti najviše nevjernika i ateista.