DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*22:631.415.3.001 (Fraxinus angustifolia Vahl) gum. list CXIII (1989) 111


TOLERANTNOST POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia
Vahl.) PREMA SOLIMA I MOGUĆNOST NJEGOVE PRIMJENE U
ŠUMSKIM ZASADIMA NA ZASLANJENIM ZEMLJIŠTIMA


Ratko KADOVIĆ*


SAŽETAK: U ovom radu se razmatra utjecaj hemizma zaslanjivanja
zemljišta na razvoj poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl.), u uslovima prirodne zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini.


Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se
održi i razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa
zaslanjivanja zemljišta, koje karakteriše sledeći odnos i sadržaj
toksičnih jona:


— sodno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,212—0,343*1« toksičnih jona,
od čega — do 0,122*1* HCO´rjona, 0,028>*/o Cl´-jona i 0,n5<>/<> SO",,-
jona;
— hloridno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,161—0,437*1« toksičnih
jona, od čega — do 0,049*1« HCO´Tjona, 0,03% Cl´-jona i 0,268V«
SO/k"-jona.


Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja
osnovne mase korenovog sistema (Xt) i sume toksičnih jona(X2) u tom sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze.


UVOD


Procesi zaslanjivanja i pojava halomorfnih zemljišta u nas, najviše su
izraženi u Vojvodini, gde zahvataju površinu od oko 250.000 ha, što čini
oko l0P/a ukupne ili 19"Vo obradive površine, s tendencijom daljeg širenja.
Ovaj, nesumnjivo, ozbiljan manjak u proizvodnom zemljišnom fondu, ukazuje
na neophodnost korišćenja dela ovih zemljišta za podizanje zasada
različite namene, a ujedno, ovo su i najveće potencijalne površine za pošumljavanje
u Vojvodini.


Pošumljavanje većih površina pod zaslanjenim zemljištima na ovom
području, doprinelo bi bržem uspostavljanju optimalne šumovitosti, koja
danas, u evropskim razmerima, ima najmanju vrednost — svega 6*1«.


U ovom radu se razmatra uticaj hemizma zaslanjivanja zemljišta na
razvoj poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl.) u uslovima prirodne
zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini. Istraživanja su provedena s ciljem da
se utvrdi odnos ove vrste drveća prema solima i mogućnost njene prime-
ne pri podizanju šumskih zasada u ovim specifičnim uslovima.


* Dr Ratko Kadović, Šumarski fakultet, Beograd.
111




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 18     <-- 18 -->        PDF

OBJEKTI ISTRAŽIVANJA I METOD RADA


Istraživanja su zasnovana na analizama rasta i razvitka poljskog jasena
na oglednim površinama formiranim na zemljištima različitog tipa i
stepena zaslanjenosti. Ogledna polja je osnovao Zavod za šumarstvo iz Novog
Sada u periodu od 1949—1953. godine na području Kanjiže i Bačkog
Monoštora.


Pošumljavanje oglednih polja, prema usvojenoj šemi unutrašnje organizacije
parcela, uz prethodnu pripremu zemljišta, izvršeno je u toku
1951. i 1952. god., sadnjom sadnica.


U okolini Kanjiže formirana su dva ogledna polja, površine 3,5 ha, na
opštinskom pašnjaku. Nalaze se na oko 83 mnm, na površini s vrlo izraženim
mikroreljefom.


Ogledno polje kod Bačkog Monoštora zahvata površinu od 4,0 ha i
nalazi se, također, na bivšem pašnjaku. Predstavlja- uglavnom, ravan teren,
s vrlo malim depresijama, na oko 89 mnm.


U geološkom smislu, teren oba proučavana lokaliteta izgrađuju les,
lesoidne sugline i barski les. Lesoidne sugline prate les na celoj površini.
U podini tih suglina nalaze se proslojci peskova veoma finog zrna koji sadrže
podzemnu vodu.


Pod uticaiem pedogenetskih procesa, tj. poplavnih površinskih i podzemnih
voda ili salinizacije i alkalizacije, nastala su sadašnja svojstva terasnog
lesa kao matičnog supstrata, pretežno metamorfozom prvobitnog,
relativno homogenog materijala.


U klimatskom pogledu proučavani lokaliteti pripadaju subhumidnoj suvljoj
klimi (C|). U toku vegetacionog perioda pada 55—57l8/o od ukupne količine
padavina (Sombor — 591 mm; Senta — 592 mm). Najkišovitiji mesec
je juni sa 71 mm (Sombor) i 75 mm (Senta).


Rekonstrukcijom oglednih površina (1981—87. god.), izvršeni su opsežni
radovi, kojima su obuhvaćena terenska i laboratorijska proučavanja
vegetacije, zemljišta, podzemnih voda i odgovarajuća taksaciona merenja.


Pri obradi dobijenih podataka primenjene su metode matematičke statistike,
a odgovarajući proračuni su izvršeni na PC ZX Spectrum.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Karakteristike zemljišta


Na osnovu izvršenih terenskih i laboratorijskih pedoloških proučavanja,
na oglednim površinama u Kanjiži izdvojeni su: livadska crnica solončakasta,
blagi solončak srednje alkalizovan i ljuti solončak jako alkalizovan.
Na površinama oglednog polja u Bačkom Monoštoru izdvojeni su: solonec
sa znacima osolođavanja i osolođeni solonec. Za sva izdvojena zemljišta
izvršen je proračun toksičnih jona po genetičkim horizontima, pri čemu
je posebna pažnja posvećena njihovom sadržaju u zoni razvoja osnovne
mase korenovog sistema.


112




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Prema podacima o sadržaju i odnosu toksičnih jona, livadsku crnicu
i blagi solončak karakteriše sodno-sulfatni tip zaslanjivanja. Horizonti Asa
(0—25—35 cm) su srednje do slabo zaslanjeni i u njima se razvija osnovna
masa korenovog sistema, HCOVjona 0,122%, Cl´-jona — 0,028´Vo i SO´Vjona —
0,096—0,115%. U slučaju ljutog solončaka, procesi salinizacije su ekstremno
izraženi, tako da sadržaj toksičnih jona u površinskom Sa-horizontu (0—7
cm) iznosi 8,4%, koji se s dubinom povečava.


Na zemljištima tipa solonec, rastvorljive soli su isprane na izvesnu dubinu,
a tip zslanjivanja je hloridno-sulfatni. Horizonti A3g (0—20 cm) i
gB, (20—40 cm) su srednje zaslanjeni. Suma toksičnih jona se kreće od
0,161—0,437l:l/», od čega HCCV-jona, Cl´-jona — 0,03% i SO,"-jona — 0,065—
—0,268%.


Sastav i raspored soli po profilima izučavanih zemljišta prikazan je
na grafikonima 1, 2, 3 i 4.


l 1) M 30


*


´ 1 1


´7.8 i


AS*D»


|7.8 \


-1\ \


\ \
8.ž\


\\ i\


\ V


s
ss \ )


\ i


8.8 \ /
c2


V
A


120


´ *


% io X 3
As,
1 pHi
i 7.2
3
ASJCI
X
SCi
c,
.i
CG.
´, v
\* ´
8.8 ~~
9L2
a3
~-^ ~Ci
> \
K S CO,"
gH3HC0j"
SSSci
110 APflSTOiTTiBr
113




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 20     <-- 20 -->        PDF

X 10 30 3) so n


t ads.Na


i CaCO 3


I


7.4 \
at
\ ^


8.7


L _J SO<


WSTCmpJi


Razvoj poljskog jasena na proučavanim zemljištima


O odnosu poljskog jasena prema zaslanjivanju zemljišta, u literaturi
ima malo podataka. Prema istraživanjima Migunove , E. S. (1966, 1976),
za većinu vrsta šumskog drveća, navodi se različito toksično dejstvo pojedinih
soli. Tako, koncentracija od 0,01% CO." izaziva značajno smanjenje
rasta, a koncentracije od 0,02—0,03´Vo dovode do potpunog sušenja drvenastih
vrsta. Sadržaj bikarbonata je manje štetan, tako da koncentracije
od 0,05—0,15lo/oHC03´-jona još uvek bitno ne utiču na njihov razvoj, dok


114




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 21     <-- 21 -->        PDF

sadržaj Cl´-jona iznad 0,1!%», čak i na dubini od 1,0 m, u prvih 3—5 godina
izaziva propadanje svih drvenastih vrsta, izuzev tamariksa. Znatno manju
toksičnost imaju sulfati, ikoji tek u koncentracijama od 0,2—0,3B/o SO/,"-jona
utiču na usporavanje rasta drvenastih vrsta.


U okviru izdvojenih zemljišnih celina na oglednim poljima, poljski
jasen je zastupljen na svim, izuzev ljutog solončaka.


Analizama zastupljenosti broja stabala u odnosu na početno stanje
iz 1951. i 1952. godine, ova vrsta drveća se održala u relativno visokom
procentu i to: na livadskoj crnici solončakastoj i blagom solončaku (Kanjiža)
sa 55 i 34"Vo, a na solonecu sa znacima osolođavanja i osolođenom
solonecu (Bački Monoštor) — 50 i 4P/».


Na osnovu izvršenih analiza stabala, zapažaju se osetne razlike svih
taksacionih elemenata u odnosu na stepen zaslanjenosti zemljišta. Pored
razlika zapaženih na kraju posmatranog perioda u razvoju stabala (30. godina),
konstatovane su i značajne oscilacije parametara u pojedinim vremenskim
intervalima. Elementi porasta srednjih stabala (visina i prečnika)
prikazani su na graf. 5.


Srednje visine stabala, dostignute u 30. godini, pokazuju da su stabla
imala bolji porast na zemljištima tipa solonec (9,3 m), nego na livadskoj
crnici solončakastoj (5,9 m) i blagom solončaku (6,1 m). Za razliku od ovih,
vrednosti srednjih prečnika su: 9,9 cm (livadska crnica solončakasta), 9,1
cm (blagi solončak), 7,4 cm (osolođeni solonec) i 6,8 cm (solonec sa znacima
osolođavanja). Značajnost razlika je utvrđena analizom, varijanse i testom
NZR.


Rezultati provedene analize varijanse pokazuju da je za navedene taksacione
elemente F-odnos veći od vrednosti iz F-distribucije za prag značajnosti
od 0,05 i stepene slobode 3 i 8. Ova vrednost za prečnike iznosi
11,91 > 4,07, a za srednje visine 6,97 > 4,07.


Uvidom u opšte stanje poljskog jasena na pojedinim površinama, konstavovano
je da stabla na solonecu sa znacima osolođavanja i livadskoj crnici
solončakastoj, zauzimaju, uglavnom, gornji, a na ostalim zemljištima srednji
sprat. Vitalnost većine stabala je normalna, sa normalno razvijenim asimilacionim
organima.


Rezultati istraživanja pokazuju da režim soli u zemljištu predstavlja
osnovni faktor koji određuje stanje, otpornost i produktivnost zasada drveća.
Kvalitativni sastav soli i dubina na kojoj se nalaze, posebno u koncentracijama
štetnim za biljke, limitira procese rasta i razvitka. Lako rastvorljive
soli (soda, hloridi, sulfati) koje se sreću u proučavanim zemljištima,
karakterišu se različitim stepenom toksičnosti, što je, pored ostalog,
tesno povezano i sa karakterom vlaženja zemljišta.


Na osnovu izvršenih analiza prijema sadnica i preostale zastupljenosti,
jasno se ističe da se korenov sistem, u prvim godinama razvijao u slojevima
bogatijim hranljivim materijama i znatno manje zaslanjenim, što
je i uticalo na, relativno visok stepen održanosti. Međutim, u kasnijim
godinama, korenov sistem dospeva u zbijenije i jako zaslanjene slojeve i
horizonte, koji limitiraju njegov dalji razvoj, što dovodi do usporavanja
rasta i razvoja.


115




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 22     <-- 22 -->        PDF

graf. 5


Fraxinus an gu s t i f cl i a Vani.
a) porast prečnika
livadska crni ca s ol o n ča kasta
blagi so loncak
. solonec sa znacima osol odavanja
osolođeni solonec


/


/


/


.S


´/


i o 20 30 god,


bj porast visina
livadska crni ca s olonćakasta
blagi solončak
solonec sa znacima osolođavanja


osolođeni solonec ^-f´


10 2 0 30 god,




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Dejstvo edafske sredine na razvoj korenovog sistema je višestruko,
tako da je i tolerantnost prema solima, pored bioloških svojstava vrste i
navedenih faktora, u mnogome uslovljena i plastičnošću korenovog sistema.


Polazeći od rezultata izvršenih analiza, razmatran je porast srednjih
visina stabala poljskog jasena (u 30. god.), kao zavisno promenljiva (Y),
u funkciji dubine razvoja osnovne mase korenovog sistema (X|) i sume
toksičnih jona (X2) u tom sloju. Primenom višestruke regresije i korelacije,
dobijene su linearna i stepena zavisnost sledećeg oblika:


— linearna forma:
Y = 14,438 Xt — 0,83 X, + 3,564
R = 0,899; R2 == 0,808; R\,„. = 0,765; F (2,9) = 18,961; F 0,05 = +
u (Y, X,) = 0,88; r (Y, X2) = — 0,74


— stepena forma:


581 X-om3


Y = Xi0´ 13,950
R == 0,926; R2 = 0,857; R\or = 0,826; F (2,9) = 27,045; F 0,05 = +
r (Y, Xi) = 0,890; r (Y, X2) = — 0,80


Na osnovu dobijenih modela, može se konstatovati visok stepen korelacije
između zavisno promenljive i nezavisnih varijabli, s nešto boljim
vrednostima za stepenu formu, za navedene uslove zaslanjivanja.


Daljim istraživanjima, koja obuhvataju više tipova hemizma zaslanjivanja,
omogućiće se kako detaljnija analiza stepena tolerantnosti poljskog
jasena prema solima, tako i provera i usavršavanje modela.


ZAKLJUČAK


Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se održi i
razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa zaslanjivanja
zemljišta, koje karakteriše sledeći sadržaj i odnos toksičnih jona:


— sodno-sulfatni tip: 0,212—0,343% toksičnih jona, od čega — do 0,122%
HCCV-jona, 0,028%> Cl´-jona i 0,115% SO,,"-jona;
— hloridno-sulfatni tip: 0.161—0,437% toksičnih jona, od čega — do
0,049% HCO.´-jona, 0,03% Cl´-jona i 0,0,268% SO,"-jona.
Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja osnovne
mase korenovog sistema (X|) i sume toksičnih jona (X2), u tom
sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze.


Na osnovu rezultata istraživanja, poljski jasen se može svrstati u grupu
vrsta drveća tolerantnih prema solima u zemljištu. U šumskim zasadima,
u uslovima zaslanjivanja zemljišta, poljski jasen predstavlja značajnu
vrstu drveća, iako se dimenzije srednjih stabala bitno razlikuju od
onih koje postiže na optimalnom staništu. Zbog toga, ulogu takvog zasada
ne karakteriše produkcija komercijalne drvne mase, već, pre svega, obezbeđenje
povoljnih uticaja na procese u zemljištu i ostalih opšte korisnih
funkcija.


117




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 24     <-- 24 -->        PDF

LITERATURA


1.
Kađović , R.: (1984) Istraživanja tolerantnosti nekih šumskih vrsta drveća
prema solima u halomorfnim zemljištima. Doktorska disertacija, Beograd.
2.
Mi gun ova, E. S.: (1966) Lesoprigodnost zasolenih počv i sposobi ocenki.
Lesnoe hozjajstvo N° 11. Moskva.
3.
Migunova , E. S.: (1976) Sravnitelna ocenka solevinoslivosti derevev i kustarnikov.
Lesovedeni N» 3. Moskva.
4.
M i 1 j k o v i ć, N.: (1963) Karakteristike vojvođanskih slatina. Doktorska disertacija.
Novi Sad.
Narrow-Leaved Ash Salt Tolerance and the Possibility of Its-Application in


Forest Planting on Saline Soils
Summary


The paper deals with the effect of the chemism of soil salinity to the development
of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Wahl.) in the conditions
of naturally saline soils in Vojvodina. The research has been carried out to
establish the relations of this species to salts, and the possibility of ith use in
forest~plantings in the above specific contitions. It has been based on the analyses
of narrow-leaved ash growth on sample plots established on soils of different
types and degrees of salinity.


The results point out that narrow-leaved ash can thrive and develop in the
conditions of soda-sulphate and chloride — sulphate types of soil salinity, which
are characterized by the following contents and relations of toxic ions:


— soda — sulphate type: 0,212 — 0,343«Va toxic ions — up to 0,122»/o HCO,´-
ions 0,028B/c», Cl´-ions and 0,115V« S04"-ions;
— chloride — sulphate type: 0,161 — 0,43T>/0 toxic ions — up to 0,049?´/<>
HC03´-ions, 0,03% Cl´-ions and 0,268!Vo SO,,"-ions.
The resulting dependences for height ancrement (Y), and the dipth of the
basic mass of root system development (X:) and the sum of toxic ions (X2)
in the layer, show the high degree of interrelationship.


Based on the results of the investigation, narrow-leaved ash can be classified
into the group of trees tolerant to soil salinity. As for the forest plantings,
in the condition of saline soils, narrow-leaved ash represents the significant
tree species, although the dimensions of average trees are essentially
different from those achieved on optimal sites. Such plantings are not characterized
by high production of commercial timber, but, first of all, by the beneficial
effect to the processes in the soil and also by their other multi-purpose
functions.