DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS
UDK 630*68:681.14 šum. list CXIII (1989) 119


RAZVOJ INFORMACIJSKOG SISTEMA U ŠUMARSTVU*


Simeun TOMANIĆ, Ninoslav NOVAK**


SAŽETAK: U radu su obrađene karakteristike informacijskogsistema (IS) šumarstva i njegova struktura, metode razvoja IS u
šumarstvu, te efekti razvoja tog sistema.


Karakteristike IS šumarstva i oblici njegova korištenja ovise


o dostignućima informatičkih znanosti i njihovoj primjeni u šumarstvu,
te o prirodnim zakonitostima šumarstva. Prostorna i
vremenska distribucija proizvodnih i poslovnih događaja, nastanka
i obrade informacija, uvjetuju specifične oblike razvoja IS u
šumarstvu.
Razvoj IS šumarstva neopravdano kasni u odnosu na ostale
djelatnosti. To je opća pojava u većini zemalja. Uzroci zaostajanja
su relativno manje informatičko obrazovanje zaposlenih u šumarstvu
i otpori novostima zbog inertnosti.


Organizirani razvoj IS šumarstva je kompleksan i dugotrajan
posao. U torn razvoju potrebno je angažirati profesionalne informatičare
i šumarske stručnjake koji su neposredni korisnici togsistema. Za razvoj IS šumarstva treba izraditi idejni i izvedbeni
projekt. Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci poslai izvori financijskih sredstava trebaju biti dobro definirani, realni
i usklađeni s potrebama šumarstva. Pri razvoju IS šumarstva moguće
je primijeniti centraliziranu i distribuiranu obradu podataka
i informacija. Integritet IS šumarstva postiže se standardiziranim
bazama podataka, hardwerskom mrežom i programskompodrškom.


Efekti korištenja razvijenih IS šumarstva su direktni i indirektni,
mjerljivi i nemjerljivi. Najznačajniji direktni mjerljivi efekti
su smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja, povećanjestupnja raspoloživih informacija i njihova kvaliteta, veće su mogućnosti
predviđanja i planiranja procesa u šumarstvu, te njihovareguliranja.


Ključne riječi: Organizacija, informatika, razvoj.


UVOD


Prihvaćanje razvoja i korištenje suvremenih informacijskih tehnologija


jedan je od najznačajnijih problema s kojim se šumarstvo susreće u po


sljednjih dvadeset godina.


* Uvodni referat na Međunarodnom simpozijumu »Dostignuća sistema planiranja
i kontrole šumskih radova« održanom u Edinburgu 1988. godine.
* Prof. dr. Simeun Tomanić, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska
cesta 25
Ninoslav Novak, dipl. inž., Slavonska šuma, Vinkovci


119




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Uvjeti i pretpostavke za efikasno korištenje informatike u smislu postojanja
integralnog informacijskog sustava, proizvodnje, poslovanja i rukovođenja
podržanog automatskom obradom podataka, velikim dijelom su
pod utjecajem unutrašnjih odnosa šumarske struke. Taj oblik kontrole
nad razvojem informatike od potpunog negiranja bilo kakvog pozitivnog
utjecaja informatike, pa do omogućavanja efikasnog razvoja distribuirane
obrade podataka u posljednjih dvadeset godina predmet je razmatranja u
ovom radu.


Središnji dio naše pažnje bit će posvećen razvoju informatike u šumarskoj
radnoj organizaciji u kojoj je šuma i šumsko zemljište opće društvena
svojina. U njoj se direktnim, sporednim a naročito općim koristima od
šuma poklanja velika pažnja.


U ovom radu obradit će se razvoj informatike u šumarstvu u pogledu
organizacione, kadrovske i strojne komponente.


Takav pristup obradi teme ima svoje dobre i loše strane. Dobre su te
što se o svakom aspektu rasprave mogu dati osnovne značajke i pruža se
mogućnost naglašavanja onog što osigurava detaljnije pomake u ukupnom
razvoju šumarske struke putem korištenja informatike na bilo koji od
mogućih načina.


Loše strane takvog izbora su različite i mnogobrojne, jer se ne bavimo
ostalim aspektima uvođenja informatike. To je u prvom redu opće društvena
klima i jedan dio posebnih pitanja vezano za informatičku pismenost
stručnog — rukovodnog kadra u šumarskoj radnoj organizaciji, još
od samih početaka razvoja informatike.


Ovaj rad nastoji dati samo globalan pregled razvoja i primjene informatike
korištenjem vlastitog znanja metodom projektiranja u distribuiranom
načinu obrade podataka na šumskogospodarskom području od 250.000
ha, gdje se nalaze vrijedne šume hrasta lužnjaka, jasena i graba.


1. UVOĐENJE INFORMATIKE U ŠUMARSKE DJELATNOSTI
1.1 Metoda projektiranja informacijskog sistema
Potreba korištenja informatike u smislu zamjene ručnog rada automatiziranom,
strojnom, obradom podataka kod rutinskih kancelarijskih poslova,
pojavila se u ovoj djelatnosti relativno kasno u odnosu na ostale sektore
privrede, odnosno na mogućnosti raspoložive kompjutorske opreme.


Uzroci su mnogobrojni. Neke smo istraživali, a neke samo naslućujemo.
Prvenstveno je to posljedica tradicionalističkog i zatvorenog ponašanja
u šumarskoj struci vezano za nedovoljnu spremnost rukovodećeg kadra
kod usvajanja đ korištenja novih znanja i vještina.


Naravno da su u takvim uvjetima za početak primjene informatike nužne
uobičajene metode razvoja. To znači da se postojeća ograničenja moraju
prevladati taktičkim metodama, koje u startu daju atraktivna rješenja u
glavnim djelatnostima struke, a kratkom vremenu i potpuno točno supstituiraju
veliki broj rutinskih operacija upravo onog stručnog osoblja koje
bi po logici stvari moralo najviše zastupati i podržavati takav informatički
razvoj.


Kada se na tim principima stvore preduvjeti ravnopravnog dijaloga informatičkih
profesionalaca i ostalih stručnih radnika u proizvodnom i po


120




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 27     <-- 27 -->        PDF

slovnom procesu omogućeno je organizirano sustavno i planski razvijati,
nekom od poznatih metoda, generalni informacijski sistem u šumarstvu.


Prethodno samo po sebi govori da takav pristup razvoja inicijalno treba
nositi mala grupa entuzijasta ili pojedinac. Savladavajući vlastita ograničenja,
a još više zaobilazeći otpore okruženja, izrađujući i omogućavajući
početne informatičke rezultate na određen način, oni se kvalificiraju
da samostalno, ili sa pridobijanjem rukovoditelja mogu doći u poziciju,
predlaganja i izrade polazne dokumentacije za razvoj i izradu idejnog pro


jekta informacijskog sistema podržanog automatskom obradom podataka.


U takvim uvjetima razvoj informatike mora na samom početku u potpunosti
zadovoljavati uvjete projektnog zadatka. Zadatak je kompleksan i
dugoročan.


Ciljevi projekta moraju biti dobro definirani, realni, usaglasem sa ostalim
ciljevima šumarstva ili iz njih indirektno proizlaziti. Pri tom valja
osigurati rad na višim razinama apstrakcije.


Ciljevi moraju biti razumljivi, svima poznati. Naročito je važno da su
što potpunije kvantificirani. Ciljevi koji se ne mogu u nekoj jedinica mjere
pokazati vjerojatno su apstraktni i teško ih realiziramo.


1.2. Funkcionalne i operativne karakteristike
informacijskog sistema
Prema definiciji informacijskog sistema, to je sistem informacijskih


i ko-finformacijskih procesa (Graf. 1).


Pod informacijskim procesima podrazumijevamo sve pojavne oblike, in


formacijskih transformacija. Tu spadaju stvaranje, obrada, prijenos, pohra


njivanje i upotreba informacije. Osnovna karakteristika svake od ovih trans


formacija je algoritamsko transformiranje i povezivanje izlazne informacije


sa ulaznim podacima i informacijama.


OBRADA
»NMWMACIJA


/
/


\: V´.


/


N. y y [OBRADA DODATKIH INFORMACIJA] y /
INFORMACIJSKI SISTEM


GRAF. 1 Karakteristike informacijskog sistema




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Ko-informacijski procesi omogućavaju odvijanje informacijskih procesa
u realnom svijetu, a odnose se prvenstveno na materijalne procese, energetske
procese, kadrovske procese, gospodarske procese, organizacijske procese,
financijske procese, biološke procese, tehnološke procese, vremenske
procese, prostorne procese, klimatske procese itd.


Radi značajnog broja kojinformacijskih faktora obično za informacijski
sistem u šumarstvu kažemo da je kompleksan. Kompleksnost tog sistema
naročito je značajna u interakciji između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
šumarstva. To se naročito odnosi na cjelokupno područje planiranja sa različitim
utjecajem ekologije i koristi od šuma koje se teško definiraju uobičajenim
ekonomskim faktorima.


Oblici korištenja informacijskog sistema u šumarstvu usko su povezani
sa prirodnim zakonitostima ove djelatnosti. Ti oblici posebno su interesantni
za korisnike na različitim razinama rukovođenja s obzirom na prostornu
i vremensku distribuiranost proizvodnih i poslovnih događaja. Neformalni
prikaz shema ovakvog tradicionalnog gledanja na stvari uprošćeno je prikazano
na graf. 2.


GRAF. 2 Prirodni zakoni i informacijski sistem šumarstva


Razumljivo je i lako vidljivo, da vrijeme ovakvoj shemi daje još jednu
vrlo bitnu dimenziju, ako sistem obogatima sa strategijom, taktikom, operativom
i rutinom (Graf. 3) koje podrazumijevamo kao sistemski povezane
elemente ulaza, obrade i izlaza.


Kao i svaki biološki sistem, informacijski sistem u šumarstvu definira
veze između elemenata na razini biologije stohastičkim veličinama, a
kompleksnost ukupnog sistema se višekratno povećava postojanjem funkcionalne
segmentacije na ulazu, obradi i izlazu. U svakom elementu sistema
i na svakoj njegovoj razini (Graf. 4) to znači, da je granica između
šumarstva kao djelatnosti i okruženja jasno definirana, ali i da je za
moderno poimanje općih koristi od šuma često vrlo nedefinirana (amorf




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 29     <-- 29 -->        PDF

GRAF. 3 Složenost informacijskog sistema šumarstva


GRAF. 4 Dinamika informacijskog sistema šumarstva


na) i vjerojatno u globalnim okvirima obuhvaća i cijelu našu planetu.
Sigurno je danas jedino da upravljanje i kontrola nad tako velikim i kompleksnim
sistemima ne može biti uspješna bez dimenzioniranog informacijskog
sistema u funkciji informacijskih i ko-informacijskih procesa.


2. DIJELOVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Među ciljevima informacijskog sistema šumarstva naročito se ističu
oni iz grupe proizvodnje, prometa i upravljanja u šumarstvu:


— povećanje proizvodnje
— smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja
— povećanje prihoda
— bolja mehanizacija rada
— opće poboljšanje informiranosti.
Radi efikasnog ostvarivanja postavljenih ciljeva i funkcionalnosti, informacijski
podsistemi projektiraju se autonomno za svaki poslovni i pro




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 30     <-- 30 -->        PDF

izvodni sistem, uvažavajući posebnosti u smislu načina obavljanja poslova
i zadataka na kompjutorskoj opremi.
Primjenjuju se slijedeće orgnizacije obrade podataka:


— centralizirana obrada podataka,
— decentralizirana obrada podataka,
— distribuirana obrada podataka.
Razvijenost šumskog poduzeća i tehničke karakteristike kompjutorske
opreme uvjetuju, pored organizacijskog nivoa i lokalnog zahtjeva, način obrade
podataka. Vrlo važno je osigurati mogućnost direktnog komuniciranja
računarske opreme međusobno lokalno ili udaljeno.


Integritet podsistema u proizvodnom i poslovnom području rješava se
dizajniranjem i kreiranjem banke podataka, koja se sastoji od proizvodne
i poslovne baze podataka.


Radi potreba šumarskih radova jedan dio obrade podataka i informacija
mora se obavljati u realnom vremenu. Taj zahtjev predstavlja poseban
izazov pred projektni tim informacijskog sistema. I pored obrade podataka
na mjestu i u vrijeme nastanka promatranog događaja, troškovi eksploatacije
opreme i komunikacijskih kanala moraju se minimalizirati. Zadovoljavanje
informatičkih potreba šumarstva omogućava se sa slijedećim informacijskim
podsistemima i njihovim nižim jedinicama:


— podsistemi upravljanja u šumarstvu
— podsistemi resursa u šumarstvu
— podsistemi šumarske proizvodnje
— podsistem trgovine i prometa šumskim proizvodima
— podsistemi istraživanja u šumarstvu
— podsistemi obrazovanja za potrebe šumarstva
— podsistemi stručne literature i drugih izvora informacija.
3. EFEKTI KORIŠTENJA KOMPJUTERIZIRANOG SUSTAVA
Iznošenje i obrazlaganje direktnih i indirektnih koristi, odnosno djelotvornosti
informatike, mora počivati prije svega na zadovoljavanju i realnom
osiguranju nekih pretpostavki koje smo u uvodu naveli. No, te
pretpostavke ne osigurava informatika sama i samostalno. To je uloga rukovodnih
struktura.


Uobičajeno je da se gospodarski efekti korištenja informatike dijele
na mjerljive i nemjerljive. I jedni i drugi efekti mogu biti direktni i indirektni.


U uvjetima poslovanja uvriježeno je shvaćanje koje pod mjerljivim
stranama djelotvornosti informatike smatraju samo one čiji je financijski
ekvivalent evidentan.


Ovdje namjeravamo svrstati i opisati one koristi informatike koje jednostavno
možemo egzaktno izraziti. U svakom slučaju subjektivnost kod
ovakvog pristupa teško je zaobići, pogotovo što se za područje šumarstva
takva ispitivanja nisu sustavno obavljala. Međutim, mislim da je trenu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 31     <-- 31 -->        PDF

tak i mjesto za dogovor uspostavljanja jedinstva metoda i ciljeva budućeg
istraživanja na ovom području.
Navest ćemo tri skupine pokazatelja poslovanja radne organizacije koje
općim korištenjem informatike možemo u šumarstvu unaprijediti.


3.1. Mjerljivo smanjivanje troškova proizvodnje i poslovanja
Ovdje prije svega mislimo na uštede kod troškova ljudskog rada i materijalnih
troškova. Ove efekte najlakše mjerimo, a kvantifikacije očitamo.


Smanjivanje ukupnog administrativnog i rutinskog rada prvi su efekti
razvoja i primjene informatičkog sistema podržanog kompjutorom. Kod
rutinskih poslova u kancelarijskom poslovanju primjena kompjutora omogućava
znatno veću produktivnost rada a time i relativno sniženje troškova
administrativnog poslovanja. To je jedan od mnogih razloga što se
masovnija primjena pojavila upravo kod supstitucije ručnih rutinskih radnih
operacija kompjutorima u obliku elektroničke obrade podataka u kancelarijskom
poslu.


Razvojem informacijskog sistema u šumarstvu podržanog kompjutorom
(Graf. 5) ostvarene su uštede u prostoru i opremi. Pri tom mislimo na
smanjenje investicijskih ulaganja i troškova održavanja jedne količine nepotrebnog
poslovnog prostora za smještaj izvršitelja posla i opreme te
evidentne uštede u prostoru za arhive i skladišta. Poboljšanje situacije vezano
za prostor je posljedica i sve veće minijaturizacije opreme tako da
su efekti u ovoj podskupini udvodstručeni. Tehnološki napredak kod instalacije
suvremene opreme ne zahtijeva više zadovoljavanja rigoroznih uvjeta
(temperatura, vlaga, čistoća, vibracije, električno pražnjenje, itd.). To
znatno pojednostavnjuje i pojeftinjuje hardwersku podršku informacijskog
sistema.


Uvođenje kompjutora u poslovanje uzrokovalo je eliminaciju konvencionalne
dokumentacije. Evidentno je da su uštede na papiru uvođenjem
znatne. Jednim dijelom vezane su za smanjenu potrebu papira kao medija
za uskladištenje podataka i Informacija. Zatim gube se troškovi kopiranja
i umnožavanja svake vrste. Umanjuju se troškovi odlaganja i kolanja
dokumentacije i ostalo što je s tim u vezi.


Razvoj informacijskog sistema podržanog kompjutorom smanjuje redundacije
podataka. Te su uštede očite i to dvostruke. Jednim dijelom vezano
je to za prethodno nabrojene efekte. Međutim, najznačajnije je što se
potpuno izbjegava višestruki unos i obrada jednog te istog podatka u različitim
prostornim i vremenskim dimenzijama.


Reguliranje procesa putem kompjutora uzrokuje smanjenje troškova na
zalihama. Misli se na sve zalihe materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda
i to u svim fazama i sa svim aspektima. Na ovu skupinu gospodarskih efekata
pored ostalih, utječu informatička komponenta i strojna komponenta.


Uloga kompjutora tu nije ništa manje od uloge čovjeka koji s njim komunicira,
jer je samo u toj interakciji moguće postići navedene efekte.


Kompjutorskom obradom podataka (programima, sistemskom analizom,
obradom) putem jednostavnih algoritama razni izvještaji se mogu skupno
generirata i ostvariti dvostruke uštede na vremenu uz povećanje kvalite




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 32     <-- 32 -->        PDF

AKTIVNOST PLANIRANJA


DETALJAN


POČETNO


OPIS


ISTRAŽIVANJE


SISTEMA


STO?
TEHNIČKI
ZAHTJEVI
ISPITIVANJE
IZVEDIVOSTI
PLAN
POSTAVLJANJA
SISTEMA
STOP STOP
ISPIT IV AP4 JI
PLANIRANJA
SISTEMA
PROGRAMIRANJE
STOP
UČENJE
KORISNIKA
RAZVOJNE
AKTIVNOSTI
TESTIRANJE
SISTEMA
DEFINICIJA
ZAHTJEVA
SISTEMA STOP
"* STOP AKTIVNOSTI
INSTALIRANJA


GRAF. 5 Dijagram razvoja informacijskog sistema




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 33     <-- 33 -->        PDF

te. Drugim riječima omogućena je standardizacija bez suvišnih informatičkih
šumova.


3.2. Povećanje stupnja raspoloživosti informacije
Vrijednost informacije vezana je za njen odnos prema prostoru i vremenu.
Pod tim mislimo na ciljanost informacije prema određenom subjektu
kad ona tek predstavlja informaciju, odnosno još više vezanost za vremensku
dimenziju. To znači dobiti još danas ili sad, a ne u budućnosti kad
informacija nema više pravog ili nikakvog značaja. Svakako kod toga treba
imati u vidu činjenicu da će reakcija na informaciju uslijediti brže, ako je
brže primamo. Primjera za to ima mnogo. I sami osjećamo negativnu stranu
kašnjenja informacnje ili dobi janje informacije koje su upućene nekom
drugom.


Djelotvornost brže reakcije sa poslovnog i proizvodnog stajališta manifestira
se u dva vida:


— potpuno iskorištavanje šansi što ih stvaraju različiti uvjeti u radnom
procesu i poslovanju;
— izbjegavanje određenih akcija koje ne jamče očekivane efekte ako
su pravodobno poznati faktori koji na to utječu i informacije koje na to
ukazuju. Ovakvi efekti obično se ne mogu neposredno i jednostavno količinski
izraziti pa ih svrstavamo u nemjerljive koristi. No, to nikako ne
znači da ih ne raspoznajemo i da ne postoje. Oni se mogu izraziti više
manje uspješno koristeći se deskripcijom i apstrakcijom.


Povećanje mogućnosti pravodobnog i ispravnog reagiranja na podražaje
okruženje vrlo je značajno. Budući da okolina proizvodnog i poslovnog
sustava šumarstva djeluje dinamički, te promjene se izravno ispoljavaju
na promatranom sustavu. Uočiti i shvatiti karakter promjene okoline
sustava, osigurava pravodobno reakciju i omogućuje adekvatno prilagođavanje.
Bez informacije o promjenama gubimo mogućnost ispravne reakcije.
Posljedica toga je nekontrolirano odvijanje procesa u sistemu.


Prognoziranje i planiranje poslovnih događaja pomoću kompjutora postaje
lakše, točnije i brže jer se osigurava brži zahvat velike količine informacije.
Na taj način širimo ekonomski horizont a izravno utičemo na
događaje u budućnosti. Tim putem izbjegavamo tromost u planiranju jer
kao podlogu za planiranje koristimo najažurnije i najnužnije informacije.


Brzo otkrivanje graničnih događaja je osnova svake proizvodnje. Ono
počiva na dobrom planu, a svaki plan treba obuhvatiti limite do kojih je
nešto tolerantno, odnosno kada treba intervenirati. Prekoračenje limita ima
praktične proizvodne i ekonomske posljedice.


Kompjutorskom obradom podataka u realnom vremenu reakcija na
poremećaje u proizvodnji i poslovanju je trenutna. Time su smanjeni ili eliminirani
gubici koji bi kod drugih metoda praćenja zbog tromosti sistema
bili znatni.


Vremenske uštede u proizvodnom procesu koji je kontroliran računarom
(ne još robotom) evidentne su već i radi velikih brzina kojima računan
rade. Isti je slučaj u poslovnom procesu. Radi smanjenog ciklusa proizvodnje
i poslovanja, racionalizacije obično imaju i dodatne efekte, jer se
sustav proizvodnje posebno prati u svim fazama pa je prisutan sinergistički
efekt.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Brža upotreba alternativnih načina djelovanja je evidentno jedna od
djelotvornih koristi od upotrebe računara. Kod toga podrazumijevamo postojanje
algoritama obrade i konvencija ponašanja, tako da se u svakoj situaciji
pronalazi na najbrži način optimalna varijanta ponašanja i postižu
očekivani (uvijek veći efekti) od drugih načina obrade.


Tehnike sistemske analize i operativnih istraživanja bile bi značajno
otežane u uvjetima tradicionalne obrade. Korištenje računala daje nam u
toj sferi neslućene mogućnosti.


3.3. Povećanje preciznosti informacija
U ovu skupinu ubrajamo slične efekte djelotvornosti upotrebe kompjuteriziranog
informacijskog sustava ali ih je teže kvantificirati. Njihova
prisutnost ima za posljedicu veću korektnost poduzete akcije jer su osigurani
obrambeni mehanizmi eliminacije objektivnih i subjektivnih pogrešaka.


Svaki sustav nastoji eliminirati pogreške u svim dijelovima, na ulazu,
u fazi obrade i na izlazu iz sustava. Računarska obrada podataka tu pruža
velike mogućnosti i daje dodatne koristi putem permanentne kontrole unosa
i protoka podataka. Dobro postavljenim algoritmima za formalnu, a
često i logičnu kontrolu osiguravamo veliku točnost podataka na ulazu u
sustav. Na izlaznoj strani sustava dodatnim kompjutorskim kontrolama još
jednom kontroliramo ulaz podataka i samu obradu. Uspoređivanjem izlazne
veličine sa očekivanom vrši se dodatna kontrola. Uz potpuno automatizirane
korekcije tako eliminiramo pogreške i temeljito čistimo postupak
od neželjenog divergiranja.


Kontrola elektroničkog postupka obrade podataka pruža nam dvdje značajne
prednosti. Omogućeno nam je tajno (ovlašteno) manipuliranje podacima.
To u ovom vremenu nije mala korist. Osim toga omogućeno je istovremeno
raspolaganje informacijama očišćenim od pogrešaka za svakog subjekte
odlučivanja. Telekomunikacijski prenos podataka sam po sebi, uz
ugrađene kontrole zaštite, pruža vrlo pouzdan i ekonomičan prenos podataka.


Elektronička obrada podataka osigurava za razliku od drugih postupaka
obrade analizu ukupnog broja raspoloživih podataka. Tradicionalne metode
služe se analizom uzorka koji može a i ne mora biti reprezentant cjelokupne
populacije, dok kompjutor osigurava brzu obradu svih podataka. Takav način
modeliranja i simuliranja u omjeru 1:1 teško je adekvatno financijski
vrednovati. Međutim, više je nego jasno da je moguća simulacija šumarske
proizvodnje pomoću računara, kad je fond ulaznih podataka vrlo velik, a mogućnost
modifikacije znatna uz eliminaciju neželjenih grešaka. To je ono
što smo uvijek željeli postići, ali je tek računar omogućio da želja postane
realnost.


U uvjetima razvijenog instrumentarija za simuliranje ponašanja pojedinih
podsistema pruža se mogućnost izvanjske intervencije teško da se pojedini
podsistemi integralno različito promatraju na različitim nivoima cjelokupnog
sustava. Ova mogućnost osigurana je jedino u suvremenim uvjetima
obrade podataka u sistemu, ali i okruženju koje može dati stručni nivo ope




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 35     <-- 35 -->        PDF

racijama ili u toku izvođenja na računaru ili preko razvjenog programskog
alata u fazi pripreme.


4. ZAKLJUČCI
Na temelju općih spoznaja o razvoju informacijskih sistema, spoznaje
o razvoju informacijskih sistema u šumarstvu i vlastitih iskustava u tom
razvoju, mogu se izvući slijedeći zaključci:


Postoje široke mogućnosti primjene dostignuća informatičkih znanosti
u šumarstvu. Postoje također značajne potrebe za razvijenim integralnim
informatičkim sistemom šumarstva podržanim kompjutorima u svim dijelovima
šumarstva.


Razvoj informacijskog sistema šumarstva podržanog kompjutorima neopravdano
kasni u odnosu na ostale djelatnosti. To je opća pojava u mnogim zemljama
s razvijenim šumarstvom, kao i u zemljama u razvoju. Uzroci sporijem
razvoju su prvenstveno u relativno manjem informatičkom obrazovanju
zaposlenih u šumarstvu, zatvorenost šumarstva za specijaliste iz drugih
područja, te u otporima novostima zbog inertnosti.


Za organizirani razvoj integriranog informatičkog sistema šumarstva
potrebno je angažirati profesionalne informatičare i šumarske stručnjake
koji će najviše koristiti taj sistem za olakšanje i unapređenje svog vlastitog
rada. Za početak treba birati atraktivna rješenja u glavnim djelatnostima,
koja brzo i točno zamjenjuju na rutinskim poslovima osobe koje odlučuju
o razvoju informacijskog sistema.


Organizirani razvoj integriranog informacijskog sistema u šumarstvu
je kompleksan i dugoročan posao.


Za razvoj informacijskog sistema valja izraditi idejni i izvedbeni projekt.
Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci posla i izvori financijskih
sredstava, trebaju biti dobro definirani, realni i usklađeni s potrebama
šumarstva i njegovih podsistema. Najznačajniji ciljevi su povećanje
proizvodnje i prihoda, smanjenje troškova, humanizacija rada i poboljšanje
informiranosti svih osoba koje donose odluke i rješavaju probleme
u šumarstvu.


Oblici korištenja informacijskog sistema ovisni su o prirodnim zakonitostima
šumarstva. Prostorna i vremenska distribuiranost proizvodnih i poslovnih
događaja uvjetuju specifične oblike razvoja i korištenje informacijskog
sistema u šumarstvu. Granice između šumarstva i okruženja nisu
uvijek jasno definirane. One su često amorfne. To se naročito odnosi na
opće funkcije šume i opće koristi od šuma. U tim slučajevima mnogi pojmovi
se teško kvantificiraju.


Pri razvoju informacijskog sistema šumarstva moguće je primijeniti cen


traliziranu, decentraliziranu i distribuiranu obradu podataka. Dio obrade


podataka i informacije obavlja se na mjestu i u vremenu njihova nastan


ka. Pri tome se troškovi njihove obrade trebaju minimizirati. Taj zahtjev


predstavlja značajan izazov za projektante informacijskog sistema.


Informacijski sistem šumarstva obuhvaća podsisteme: šumski resursi,


upravljanje u šumarstvu, šumska proizvodnja, trgovina šumskim proizvo


dima, istraživanja u šumarstvu, obrazovanje za šumarstvo, te podsistem šu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 36     <-- 36 -->        PDF

marske literature i drugih izvora informacije. Integritet podsistema postiže
se dizajniranjem standardiziranih baza podataka, hardwerskom mrežom i
programskom podrškom koji omogućuju nesmetani protok informacija u
željenim smjerovima.


Efekti korištenja razvijenih informatičkih sistema šumarstva su direktni
i indirektni. Oni mogu biti mjerljivi i nemjerljivi. Direktni mjerljivi efekti
su slijedeći:


Smanjenje admnistrativnog i rutinskog rada, uštede u prostoru i opremi,
eliminacija konvencionalne dokumentacije, smanjenje redundacije podataka,
smanjenje troškova na zalihama, skraćenje vremena i povećanje
kvalitete obrade podataka i informacija.


Razvoj informacijskog sistema omogućuje provedbeno i ispravno donošenje
odluka, izbjegavanje tromosti pri reguliranju dinamike procesa,
izbjegavanje nekontroliranog odvijanja procesa u sistemu, prognoziranje i
planiranje poslovnih i drugih događaja, povećanje preciznosti informacija.


Ovo je prilika za dogovor o međunarodnim konvencijama razvoja integralnog
informacijskog sistema šumarstva. To podrazumijeva koncepcije
razvoja, izradu međunarodnih standarda za šumarstvo, mogućnosti komuniciranja
i izmjene informacija i znanja u šumarstvu.


LITERATURA


Boss , E. D., Corcoran , J. T., (1986): Local´Enterprisal Strategic Forerst Planning
as Assisted by computerized Cartographic Modelling. ECE FAO ILO
Joint Committe on Forest Working Techniques and Training of Forest Workers,
TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 1.


Dykstra , D. P., (1984): Mathematical programing for natural resource management,
ISBN 0-07/018552-2, New York, USA; NoGraw-Nill Book Company.
Harper , L., (undt): Data Processing Documentacion: Standards, Procedurs and
Application, Prentice-hall, Inc. Englenwood Cliffs, N. J.
Marjanović , S., (1982): Primena kibernetike u rukovođenju radnim organizacijama,
četvrto izdanje, Informator, Zagreb.
N a k a j i m a, I., (1982): Satellite and computer aid forest resources survey. Japan
Agricultural Research Quartely, 15, APR-82, p. 272—278.


Novak , N., (1984): Distribuirana obrada podataka pomoću opreme FDT 150-Kopa
1500, rukopis na savjetovanju: Godišnje srećanje uporabnikov ´84, TOZD Kopa
terminali, Slovenj Gradec.


Novak , N., (1987): Proizvodni informacijski sustav u šumarstvu, IV Savjetovanje
SITH o informacijskim sustavima u tehnološkom razvoju, Programska
oprema, zbornik radova, str. 57—75, Cavtat.


P e r o vić-Jo va n o v i ć, M., (1987): Analiza efikasnosti funkcionisanja automatizovanih
infromacijskih sistema. Zavod za organizaciju poslovanja i obrazovanja
kadrova, str. 1—153, Beograd.


Priesol , A., (1986): Forest Management and Planning in Forestry, UN/ECE Seminar
on the preparation and implementation of forest management plans,
Cost erbeek the Netherlands, 26:may-86, p. 1—14.


Pr it chard, M. A. (1986): Computers For Forest Management — Asset or Liability?
ECE/FAO/ILO Joint Committe on Forest Working Techniques and
Training of Forest Workers, TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 4.


Rupnik , V., (1988): Razvoj, izgradnja i optimalno upravljanje velikim informacijskim
sistemima. Workshop — Letna šola, Istra-Delta, Ljubljana


130




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Souček , B., (1982): Od mikrokompjutora do superkompjutora u narednih de


set godina. Zagreb
Tomanić , S., (1985): The Role of Computers in the Forestry, Information System.
Proceedings the papers from the 7 the international symphosium on
computer aided design and computer aided manufacturing, UDK:
634.0:65.012.45:681.3, Zagreb.


Tomanić , S., (1986): Utjecaj mikroračunala na sistem planiranja i organizacije
u šumarstvu. Šumarski list 11—12. Str. 509—518.


Development of the Information System in Forestry


Summary


The paper deals with the characteristics of the information system (IS)
in forestry its structure, development methods and effects.


The characteristics of IS in forestry and the forms of its use depend on
the achievements of the information science and their application in forestry
as well as on the natural laws in forestry.


The development of forestry IS has unjustly started late when copared to
other activities, which is a common phenomenon in most countries. The reason
for the lag is a relatively low education related to the information science of
the forestry staff and inertia-caused resistance to inovation.


An organized development of IS in forestry is a complex and long-term job
requiring experts in information science and forestry who are the immediate
users of the system they create. It is necessary to make a conceptual and realization
project whose aims, development concept, tasks and financial resources
ought to be well defined, real and harmonized with the requirements
of forestry. In the development of the information system it is posible to apply
a centralized, decentralized and distributed data processing. The integrity of
the forestry IS is achieved through standardized databases, hardware network
and programme support.


The effects o using developed forestry IS can be direct, indirect, measurable
and unmeasurable. The most significant direct measurable effects are lower production
and business costs, more information and their better quality, greater
possibilities of predicting and planning the processes within forestry and their
regulation.


Key words: Information system, IS development, IS effects.