DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 44     <-- 44 -->        PDF

ANALIZA STRUKTURE RADNOG DANA


U Jugoslaviji je zakonom propisano trajanje radnog dana od 7 sati dnevno.
Međutim tjednim rasporedom radnog vremena šumsko poduzeće utvrdilo
je osam satne radne dane i slobodna dva dana za vikend. Pomoću dobivenih
rezultata izračunali smo apsolutne iznose po grupama radnog vremena
u radnom danu (8 sati).


Projektirana struktura URVP radnog dana


Tablica 4


]Potrebni prekidi rada


Čisto vriji ;me


Metoda projektirani


Ukupno


rada


RA1 RA2 PDS PZV PPR1 PPR2 PPR3


minute/danu


Mi 218 108 8 26 85 31 4 480
IVI 2 205 101 10 36 84 35 9 480
M4, M6 104 222 8 30 84 25 7 480
M3, M5, M7 210 40 20 48 102 46 14 480


RA1 — trajanje radnih operacija na stablu s motornom pilom
RA2 — trajanje radnih operacija na stablu bez korišćenja pile


Na osnovi podataka iz tablice 4 možemo konstatirati da su radnici više
nego je dopušteno izloženi štetnim utjecajima motorne pile, osim ako rade
metodama M4 i M6. Ima li se u vidu još i činjenica da naši radnici manjkavo
koriste osobna zaštitna sredstva taj rad postaje opasan za zdravlje.
Niži stupanj izrade sortimenata u šumi dovodi radnike sjekače, uz zadržavanje
smjene

FIZIČKO NAPREZANJE RADNIKA


S obzirom da smo istraživali fizičko naprezanje radnika putem mjerenja
pulsa/min prikazat ćemo kolika su ta naprezanja po metodama rada.


Istraživanjem naprezanja nismo utvrdili signifikantnu razliku naprezanja
radnika pri izvršavanju operacija CV u ovisnosti o prsnom promjeru
stabla, o danima u tjednu, o metodama rada za iste radne aktivnosti. Razlika
u naprezanju ne postoji ni kod prekida rada.


Korišćenjem podataka iz tablice 5 izračunali smo prosječno naprezanje
radnika u radnom danu po grupama metoda rada. (Tabl. 6.).


Ako pretpostvimo da puls/min u mirovanju iznosi približno 70 otkucaja,
a gornja dopuštena granica u radnom danu iznosi 30, odnosno 40 otkucaja
iznad pulsa u mirovanju, prema autorima (4, 5), prosječna dnevna naprezanja
naših radnika su veća.


Iz višegodišnjih praćenja i analiza proizvodnosti rada zapazili smo da
velik broj radnika trajno prebacuje planirani radni učinak. Redovito su to