DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Cvjeta u travnju ili svibnju. Na osnovi opažanja proljetnih fenofaza na
suplutnjaku iz Novoga Vinodolskog, ustanovili smo da se opadanje lišća s
gornjih dijelova krošnje, razvijanje resa i rastenje izbojaka odigrava oko


1. svibnja. Nakon 8—10 dana izbojci su dugi oko 7—10 cm. Listovi tada
imaju
duljinu 1—3,5 cm i širinu 0,5—2 cm, a rese su duge 2—3 cm (si. 2).
Plodovi (žirovi) suplutnjaka dozrijevaju u jesen slijedeće godine.


RASPROSTRANJENOST


Prema Jovanović u (1967:383), suplutnjak — Q. pseudosuber Santi
rasprostranjen je u zapadnim oblastima Sredozemlja. Nalazi se u Africi, Pirinejskom
i Apeninskom poluotoku. Kriissman n ga navodi (1958:517)
i za Albaniju. Prema Horvat u (1954, 1 : 2), neki autori spominju da dolazi
i u Dalmaciji. Hir e (1904:153) i Ani ć (1946:506) navode ovaj takson
za Istru. Ross i bilježi (1930, 17:77) suplutnjak na kamenitim ošumljenim
mjestima između Opatije i Veprinca.


Picciol i izvještava (1923: 127) da u Italiji suplutnjak raste na poluotoku
i otocima od primorske zone do 1.000 m n.v. Prema Beg u i no tu
(1931, IX : 819), u Siciliji sa zimzelenim vrstama hrastova raste i cer koji
s njima a naročito s plutnjakom stvara mnogobrojne hibride. G i p e r b orejsk
i et Markovi ć ističu (1952:122) da se u Italiji suplutnjak nalazi
u mješovitim sastojinama cera i plutnjaka uslijed čega je križanje olakšano.
Vjerojatno je iz ovih šuma suplutnjak prenesen pomoću žira i u druge
predjele.


Horva t donosi (1954, 1 : 2) navode Hempela i Fioria prema kojima
suplutnjaka nema od prirode u Dalmaciji. Od poluzimzelenih hrastova Lovri
ć bilježi (1981, 3—4:128) za Istru i Opatiju suvar (oplutnik, jadranski
hrast). Prema tome, nije potvrđeno da je suplutnjak zastupljen u autohtonoj
flori Dalmacije i istarskog poluotoka.


Uzgaja se s rijetkim primjercima u parkovima našeg Primorja, pa tako
i u Novom Vinodolskom. Prema karti Bertović a (1963, 2), na području
Vinodolskog primorja raširene su submediteranske šume i šikare hrasta medunca
s bijelim grabom — Carpinetum orientalis adriaticum Horv. et. al.
i razni tipovi kamenjara i submediteranskih travnjaka, sveza Chrysopogono


— Satureion, Scorzoneriani villosae i dr.
EKOLOŠKI UVJETI


a) Klimatski faktori. — S obzirom da Novi Vinodolski nema
meteorološku stanicu, donosimo klimatske podatke koje iznose M a k s i ć
(1963, 2 : 22, 23) iJurdanaet Novak (1967, 1 : 744) za obližnju Crikvenicu.
U periodu od 1925—1940. i 1950—1961. srednja godišnja temperatura
Crikvenice iznosila je 14,3 °C; u proljeće 12,7 °C, ljeti 22,8 °C, u jesen 15,0 °C,
zimi 6,4 °C. Srednja godišnja amplituda bila je 18,2 °C. Zabilježeno je prosječno
25,3 dana s mrazovima i srednji broj sati sijanja sunca u godini 2.135.
Srednja godišnja relativna vlaga iznosila je 67"(l, oblačnost 5,6, a godišnji
hod količina oborina 1.354 mm. U Vinodolskom primorju, naročito u Crikvenici
i Selcu, dani s jakim, odnosno olujnim vjetrovima su mnogo rjeđi