DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*:215.001 Sum. list CXII (1989) 101


STUPANJ RELIGIOZNE SVIJESTI ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU
HRVATSKE


Josip BISKUP*


SAŽETAK. Kabinet za marksizam i samoupravljanje Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru longitudinalnih istraživanja
socioloških fenomena u šumarstvu SR Hrvatske, istražuje


— uz ostalo — i stupanj religiozne svijesti zaposlenih [u šumarstvu
naše republike. Autor ovog članka analizirao je rezultate istraživanja
i utvrdio da ne zavisi stupanj religiozne svijesti samo od »negativne
ekonomske osnovice« nego i od drugih faktora među kojima
na prvo mjesto stavlja stupanj obrazovanja populacije
koja se istražuje.
UVOD


Religiju sociolozi obično definiraju kao jedan od najstarijih oblika
društvene svijesti. »Religija je prvobitni oblik ideologije kao izopačene
svijesti. Ljudi proizvode religiju, a nije bog stvorio čovjeka.« (5) Mar x
kaže za religiju da je ona »opijum za narod« i da je religija svojevrsno
otuđenje čovjeka koji se nije našao ili se već izgubio.« (9)


»Religija je za Feuerbacha primarno i bitno otuđenje, a njeno prevladavanje
znači, prema tome, bitnu promjenu biti čovjeka.« (1) Iako Feuerbach
svodi religiju na antropološku osnovicu, Marx se s njime ne slaže u
potpunosti, smatrajući da je ekonomsko otuđenje za čovjeka teže i da se
religiozno otuđenje ne može ukinuti zabranom religije nego da će religija


odumrijeti.


Ovoj Marxovoj ekonomskoj kritici religije Engels pridodaje znanstvenu,
smatrajući da će nauka potisnuti i zamijeniti religiju. »Osobito posle
ogromnih uspeha prirodnih nauka u ovom veku, mi smo sve više u stanju
da upoznamo, a time i savladamo i udaljenije prirodne posledice bar najobičnijih
naših operacija u oblasti proizvodnje. I ukoliko se više bude dešavalo,
utoliko će više i ljudi ne samo opet osećati, nego i znati svoje
jedinstvo s prirodom, i utoliko će biti nemogućnija ona besmislena i protivprirodna
predstava o nekoj suprotnosti između duha i materije, čoveka
i prirode, duše i tela, koja se pojavila u Evropi posle propasti klasične
antike i koja je u hrišćanstvu postigla svoj najviši razvitak.« (7)


Međutim, B. Bošnja k kaže: »Iluzija je ako se misli da će jednoga
dana religija sama po sebi odumrijeti. Pretpostavka za odumiranje religi


* Prof, dr Josip Biskup, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Šimunska
c. 25.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 8     <-- 8 -->        PDF

je je totalni racionalni odnos prema bitku. A takav se odnos postiže razvojem
mišljenja, svijesti i prakse.« (4)


Na temelju Engelsovog mišljenja te Bošnjakove opservacije mogla bi
se postaviti slijedeća teza: da bi religija iščezla, potrebno je apsolutno znanje.
Budući da apsolutno znanje nije moguće, slijedi da ni religija neće iščeznuti
jer će joj uvijek ostati granično i prekogranično područje, koje
ljudski um još nije dosegao i objasnio, jer čovjek iza svega što ne zna
objasniti vidi natprirodne sile. Naime, teolozi ia toj osnovi od znanstvenika
neprestano traže apsolutno znanje o kozmosu i čovjeku i ako samo
jedno objašnjenje manjka ili je neophodno, teolozi iz toga zaključuju na
ispavnost vjerovanja.


Ako razmotrimo odnos filozofije i religije, evidentno je da se idealistička
filozofija i ne bori protiv religije. Ona nastoji pomiriti filozofiju
i teologiju. Ona želi teologiju racionalizirati. A to žele i teolozi.


Dijalektički materijalizam, od kojega se očekuje odgovor na mnoga pitanja
iz ovog područja, odviše je dogmatiziran i polazi od netočnih pretpostavki
kojih se ne želi osloboditi. Tako npr. Marx piše da je kritika religije
osnova za svaku drugu kritiku i da je za Njemačku njegova vremena
kritika religije već završena. Međutim, Marx je promatrao religiju pod utjecajem
Feuerbacha i Bauera — antropološki, a ne filozofijski, a to znači da
istinska filozofska kritika religije nije dovršena, tj. nije dana gnoseološka,
ontološka, etička, estetska itd. marksistička kritika religije.


Pogrešna teza da se znanjem, tj. racionalno, ne može prevladati iracionalno
uzrok je nezainteresiranosti da znanstveno objašnjavamo fenomene
koje teologija eksplicira kao »prve istine«. Ako religiozni fenomeni nisu
znanstveno objašnjeni, onda se oni i ne mogu transformirati u znanje pomoću
kojeg se educiraju mladi naraštaji.


Strah od borbenog ateizma doveo nas je do pasiviteta. Pustili smo neka
religija »odumire«, pa su glavnu riječ preuzeli teolozi stvorivši »borbeni
teizam«.


»U skoro svim istraživanjima obavljenim u SAD i Zapadnoj Evropi
više klase pokazuju više vezanosti za religiju d crkvu, dok u Istočnoj Evropi
niže klase više vjeruju i odlaze u crkvu.« (11) Ti podaci opovrgavaju
točnost Marxovog mišljenja da je religija vezana uz negativnu ekonomsku
osnovicu i da će sama odumrijeti i idu u prilog Engelsovog stava da je
religija ipak najmanje pod utjecajem »ekonomske baze«.


Američki sociolozi religije temeljito istražuju pluralizam religija i stupanj
religiozne svijesti i evo jednog zaključka: »Međutim, ta kultura obuhvata
impresivan broj religioznih institucija koje mogu da računaju na lojalnost
trojice od svake petorice građana i na redovno nedjeljno učešće u
obredima dvojice od petorice njih, što će se, po svemu sudeći, produžiti u
nedogled.« (8)


Budući da su i kod nas provedena brojna istraživanja o stupnju religioznosti
naših građana, zanimalo nas je kakav je odnos prema religiji i koji
je stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske. Evo tih
rezultata.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 9     <-- 9 -->        PDF

UZORAK I METODE ISTRAŽIVANJA


U istraživanju religioznog fenomena kod zaposlenih u šumarstvu SR
Hrvatske koristili smo se stratificiranim uzorkom koji je obuhvatio 847 ispitanika
ravnomjerno uzetih prema broju zaposlenih na području čitave republike.
Prema kvalifikacionoj strukturi uzorak izgleda ovako: KV radnika


— 284, SSS — 264, NKV radnika — 104, PKV radnika — 81, VSS — 52, NSS
— 24, VKV — 21 i VŠS — 17.
Istraživanje je obavljeno anketiranjem ispitanika putem znanstvenog
upitnika prethodno verificiranog i sondiranog. Anketiranje su obavili studenti
II godine šumarstva u toku 1987. godine. Oni su prethodno bili instruirani
za obavljanje toga zadatka. Anketiranje je uspješno obavljeno uz pomoć
i razumijevanje operative.
Pri obradi podataka korištena je suradnja članova Instituta za društvena
istraživanja u Zagrebu.* Obavljena je kompjuterska obrada podataka,
a zatim provedena znanstvena analiza uz pomoć statističke metode. Korištena
je faktorska i multivarijantna analiza.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Naša polazna hipoteza bila je da su obrazovaniji građani manje religiozni.
Osim te hipoteze pošli smo i od slijedeće konstatacije: »Istini za
volju mora se reći da ima generalizacija koje se već mogu smatrati naučnim
zakonima: to da su mladi slabije ´religiozno muzikalni´ od starih, da su
žene u prošeku više vezane za religiju i crkvu no muškarci, da su seljaci
religiozniji od građana. ..« (11)


Zanimalo nas je da li se gornje postavke odnose i na zaposlene u šumarstvu.
Postavili smo, stoga, pitanje:
»Ocijenite Vaš stav prema religiji:


1. Vjernik isam i redovito tjedno idem u crkvu
2. Vjernik sam i često idem u crkvu
3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu
4. Vjernik sam, ali ne idem u crkvu
5. Iako posjećujem vjerske obrede, u pogledu vjere sam neodlučan
6. Nisam vjernik iako posjećujem obrede
7. Obrede posjećujem ali sam neodlučan u pogledu vjere
8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede
9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje
10. Bez odgovora.
Religijsku identifikaciju zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske pokušali
smo provesti putem gornje skale nastojeći da ona bude komparabilna s
rezultatima sličnih Istraživanja. S obzirom na mogućnost nijansiranja odgovora,
ona je precizna, a odgovore je moguće i grupirati u tri skupine: a)
vjernici, b) indiferentni i c) nevjernici. Ta mogućnost je važna stoga što
postoji veliki broj varijacija, a skaliranje se preporuča sa tri ili pet varijacija.
(10)


* Suradnici su bili Željko Buzov i Ivan Rimac pa im izražavamo zahvalnost.


ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Budući da je religioznost kompleksan fenomen, nismo se zadovoljili
samo deskriptivnim raščlanjivanjem niti »jednodimenzionalnim« raščlanjivanjem
i tabeliranjem nego smo se pri obradi podataka koristili i »višedimenzionalnim
« tabeliranjem i ukrštanjem podataka.


»Jednostavno tabeliranje služi nam samo kao izlazišna točika za daljnju
statističku analizu. Takav daljnji korak statističke analize je dvodimenzionalno
tabeliranje: uzorak se podijeli na podgrupe...« (10) Mi smo tako
raščlanili naš uzorak po stručnoj spremi da bismo evidentno dokazali ili opovrgli
NUL-hipotezu da je stupanj religioznosti u kauzalnom odnosu sa
stupnjem obrazovanja, a iz toga bi dalje slijedilo da se obrazovanjem može
utjecati na religioznost, odnosno na smanjivanje religioznosti. Dakle, mi smo
kao nezavisnu varijablu (Vn) uzeli stupanj obrazovanja, a kao promjenljivu
varijablu (Vz), tj. zavisnu, intenzitet (stupanj) religioznosti od 1—9. Pogledajmo
kako izgleda tablica 1.


Dakle, postavili smo pitanje: razlikuju li se značajno po stupnju religiozne
svijesti zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske u odnosu na stupanj
obrazovanja. Dobili smo da X´1 iznosi 237,002 uz stupanj slobode (SS) od
63, što potvrđuje značajnost razlike. Zatim, C = 0,467 označava da je stupanj
povezanosti među varijablama značajan.


Vizualna interpretacija tablice omogućava nam da uočimo kako su prve
tri varijable sa svojim odgovorima raspoređene po sredini i u lijevom
dijelu tablice, a ostale pretežno udesno, a to znači da su NKV, PKV i KV
— radnici u znatno višem stupnju religiozni od drugih, i obratno: da .su
ostali zaposleni, koji — razumljivo —imaju i višu školsku spremu —
znatno manje religiozni. Posebno je evidentno da od zaposlenih sa SSS,
VŠS i VSS samo je jedan ispitanik koji »redovito tjedno ide u crkvu« i
»vjernik je«, a ´samo dva ispitanika sa VSS »nisu vjernici iako posjećuju
obrede«. Svi ostali ili »nisu vjernici« »ili su »ateisti«.


Dakle, naša polazna hipoteza je potvrđena!
Ipak, interesantno je naglasiti da 92 ispitanika, tj. 10.8",o, nije dalo nikakav
odgovor, iako je anketa bila tajna i koristi se samo u znanstvene
svrhe. Zaključujemo da su svi ispitanici smatrali da je religija privatna
stvar pojedinca, i da nisu željeli odgovarati na postavljeno pitanje, jer teško
bi bilo vjerovati da su se bojali »posljedica« ako odgovore da su re


ligiozni. Ipak, možemo pretpostaviti da bi odgovorili na upitnik kad ne
bi bili religiozni, pa bi se taj procenat mogao pribrojiti procentu vjernika.
Međutim, ovi podaci mogu dobiti pravu dimenziju tek ako ih kompa


riramo s drugim već postojećim rezultatima nekih drugih globalnih istraživanja
na tom planu.


Tablica 2, zbog preglednosti, skraćena je, pa su isključeni odgovori
koji ukazuju na indiferentnost stavova prema crkvi, religiji i pohađanju
vjerskih obreda. Uzeli smo samo one stavove koji se mogu definirati
kao oznake vjernika (1, 2, 3, 4) i nevjernika (8, 9). Zanemarili smo,
također apstinente od odgovora. Da bismo bolje i lakše mogli provesti
komparativnu i segmentarnu analizu, spojili smo i po nekoliko rangova


gdje je to bilo moguće i sveli stupaj obrazovanja na pet rangova.


»Iz ovih podataka očita je vrlo visoka veza između stupnja obrazovanja
i formiranja uvjerenja u pogledu vjere što, međutim, ne znači da i


104




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 11     <-- 11 -->        PDF

105




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Komparativni pokazatelji stupnja religioznosti Slavonaca i šumara


Tablica 2


1 2 3 4 8 9


o i upanj
obrazovanja j* b
%
a
%
b
%
a
%
b
%
a
%
b
%
a
"...
b
%
a
%
b
%
0—8 76 31 20 27 87 34 61 40 19 17 8 5
KV 4 30 5 60 30 48 14 34 17 28 10 19
SSS 7 30 4 13 19 13 11 23 23 41 19 48
VŠS + VKV 7 9 2 0 11 2 7 2 36 5 28 13
VSS 9 0 1 0 8 3 8 2 21 9 31 15


Oznake odgovora:


1. Vjernik sam i redovito Ijedno idem u crkvu
2. Vjernik sam i često idem u crkvu
3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu
4. Vjernik sam ali ne idem u crkvu
8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede
9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje
a) odgovori ispitanika u Slavoniji i Baranji izraženi procentualno


b) odgovori ispitanika zaposlenih u šumarstvu


najviši stupnjevi školske spreme nisu spojivi s religioznošću, iako je to
kod njih manjinska pojava.« (3)


Međutim, ako kompariramo odgovore, onda je vidljivo da stav 1 zauzima
76% populacije Slavonije i Baranje koje je završilo najviše osmogodišnju
školu, a samo 31% zaposlenih u šumarstvu su iz tog ranga ortodoksni vjernici.
Naprotiv, veći stupanj religioznosti pokazuju kvalificirani radnici i zaposleni
sa srednjom stručnom spremom u šumarstvu, skoro su podjednaki
na razini VŠS + VKV. Zaposleni u šumarstvu sa VSS ne opredjeljuju se
ni za prvi ni za drugi stav, a samo 3, odnosno 2% za treći i četvrti stav.
Ali ni za 8. i 9. nije se mnogo opredijelilo šumara, odnosno njih je znatno
manje nego u tom rangu Slavonaca i Baranjaca. Proizlazi da je većina šumara
s VSS indiferentna prema religiji i vjerskim obredima, a oni u najnižem
rangu su približno jednaki kad se radi o ateizmu, odnosno o stavu da su
nevjernici. Dakle, naša_ hipoteza je i na širem planu potvrđena, tj. da postoji
korelacija između stupnja obrazovanja i stupnja religioznosti.


Ako bismo pokušali dati odgovor na pitanje otkud tolika razlika oko


1. stava najnižeg ranga, očito da bi nam odgovor mogla dati istraživanja
koja povezuju naciju s religijom (6). Naime, rezultati pokazuju da su katolici
vatreniji vjernici nego pripadnici drugih vjera, a budući da su zaposleni
u šumarstvu u većem postotku pripadnici drugih nacija i religija (2) nego
procentualno stanovnici Slavonije i Baranje, rezultat bi upravo zato mogao
biti ovakav kako ga prikazuje tablica.
U obradi rezultata istraživanja ukrstili smo, dalje, ekonomski status
zaposlenih u šumarstvu sa stupnjem njihove religioznosti. Naime, imali smo


106




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 13     <-- 13 -->        PDF

na umu Marxov stav da postoji uska povezanost između stupnja ekonomskog
razvoja i religioznosti.


Ekonomski status utvrdili smo na temelju slijedećih ekonomskih dimenzija:


— broj zaposlenih u domaćinstvu,
— prosječni osobni dohodak,
— posjedovanje zemlje,
— veličina zemljišta,
— posjedovanje stoke,
— posjedovanje automobila i
— posjedovanje traktora.
Zatim, odredili smo pet rangova ekonomskog položaja zaposlenih u šumarstvu
i to:


Rang 1 = Visok položaj


Rang 2 = Dobar položaj


Rang 3 = Srednji položaj


Rang 4 = Niži položaj


Rang 5 = Nizak položaj.


Pomoću kompjutora ukrstili smo rangove sa stavovima (1—10) i dobili
tablicu 3. Iz podataka proizlazi da je X2 = 66,53, da je stupanj slobode
SS = 36, P = 0,00145, Ti = 17 (34,0%), da je C = 0,26, a Ck = 0,29, što ukazuje
da je stupanj povezanosti slab.


Ako analiziramo tablicu, onda proizlazi da prema segmentu V postoji
tendencija da ispitanici koji pripadaju Rangu 1 neće zauzimati stav 1, 6,
7, 8, 9, 10 (V = negativan). To, dalje, znači da ispitanici koji imaju ekonomski
Visok položaj, neće se u principu izjašnjavati da su vjernici i da redovito
tjedno idu u crkvu, zatim, neće se izjašnjavati »da nisu vjernici, iako
posjećuju obrede«, ni »da obrede posjećuju, ali su neodlučni u pogledu
vjere«. Neće se oni izjašnjavati niti da su nevjernici ili ateisti, što je suprotno
Marxovom mišljenju.


Ispitanici iz Ranga 2 neće zauzimati stav 3, 7, 8, 9, a to opet znači da
ispitanici zaposleni u šumarstvu, koji ekonomski imaju Dobar položaj, nisu
nevjernici ili ateisti jer se ne izjašnjavaju za stav 8 i 9, pa i to ide u prilog
hipotezi da stupanj religioznosti ne ovisi o ekonomskom položju i da je
korelacija Ck slaba (0,29).


Iz tablice 3 vidi se da Rang 3, tj. ispitanici koji imaju »srednji polo


žaj« u pravilu neće zauzimati stav 1, 2, 6 i 8. To znači da nisu ortodoksni


vjernici (stav 1 i 2 prihvaća samo 4 ispitanika), a 37,8° () su nevjernici.


Međutim, iznenađuje, i naglašeno ide u prilog našoj hipotezi da Rang
4, koji zauzima »niži ekonomski položaj« u šumarstvu SR Hrvatske, imaju
V negativan u prvih 5 stavova, da se samo 9 ispitanika iz tog ranga izjašnjava
kao neodlučan s nižim stupnjem religioznosti, a 52,4% izjašnjava
se da su nevjernici, odnosno ateisti.


Slično je i sa ispitanicima koje smo svrstali u Rang 5, tj. koji imaju
»nizak ekonomski položaj«. I kod njih je V u prvih pet stavova negativan,
što znači da će se malo ispitanika iz tog ranga izjasniti da su vjernici, a
40,8% se izjasnilo da su nevjernici odnosno ateisti.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 14     <-- 14 -->        PDF

108




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Dakle, oborena je nul-hipoteza koja očekuje visok stupanj korelacije
između ekonomski višeg položaja i nižeg stupnja religioznosti, tj. u manjem
stupnju religiozni su oni koji su u lošijem materijalnom položaju.
Iz ovog podatka mogao bi se izvesti smion zaključak da su kod nas religiozniji
oni sa većim stupnjem tradicionalizma, pod utjecajem nasljeđene
buržoaske ideologije, koji su zahvaljujući nasljeđenim materijalnim dobrima,
ali i iskustvu stečenom u porodici, zauzeli viši rang. Da´kle, kod nas
je bogatstvo vezano s tradicionalizmom i starim ideologijama, pa je to upravo
obratan proces od onoga koji je očekivao Marx.


U našim istraživanjima zanimalo nas je kakvi su stavovi članova Saveza
komunista prema religiji, pa smo proveli analizu i usporedili stavove
članova SK s nečlanovima. Od 864 ispitanika 286 (33,llD/») su članovi SK.
Ovako velik broj članova SK u uzorku uzrok je što su odgovori »ateističkiji
« nego što bi se očekivalo, uzevši ih u cjelini. Ipak iznenađuje da se
samo za prva dva stava ne opredjeljuje ni jedan član SK. Da su nevjernici
izjašnjava se 47,2% ispitanika članova SK, a 29,7% zauzima stav 9, tj. da
su ateisti. Međutim, 8,3% ispitanika se ne izjašnjava, iako je anketa bila
anonimna, a ostali zauzimaju stavove 3, 4, 5, 6 i 7, koji očito nisu komunistički.
Dakle, 14,4*/a članova SK ispitanika ili su vjernici ili indiferentni,
ali na ovaj ili onaj način sudjeluju u vjerskim obredima ili su neodlučni.
Ako tom postotku pribrojimo one koji se nisu izjasnili, onda 22,4%
ispitanih članova SK u šumarstvu nisu raščistili s religijvm.


Međutim, postoji statistički značajna razlika između stavova članova
SK i ostalih ispitanika (P > 0,005), pa je nul-hipoteza o nepostojanju razlike
— oborena. Spomenimo još da je X-= 292,566, SS = 9, C = 0,50, C^ = 0,71.


U analizi rezultata ankete doveli smo u vezu´ godine starosti i stupanj religioznosti,
jer se pokazalo značajnim u nekim drugim istraživanjima religioznog
fenomena, koje su dobi ispitanici. Načinili smo rangove i to: do
30 godina starosti, od 31 do 40, od 41 do 50 i 51 i više.


Korigirani koeficijent kontingencije (QJ, koji iznosi 0,23, ukazuje da
je stupanj povezanosti među varijantama slab. X2 = 35.031. Stupanj slobode
(SS) je 27, a P < 0,25, znači da ne postoji statistički značajna razlika
među ukrštenim varijablama, odnosno nul-hipoteza je potvrđena.


ZAKLJUČAK


Istražujući stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske,
utvrdili smo da je on znatno niži od drugih populacija. Razlog bi
trebalo tražiti djelomično u uzorku. Naime, anketirano je 33,1% članova Saveza
komunista, 17,3B/o poslovođa i 12,50/0 ispitanika koji imaju neku izvršnu
funkciju u radnoj organizaciji, zatim u tome što je u šumarstvu zaposlen
mali broj žena sa nižim kvalifikacijama.


Dalje, potvrđena je naša hipoteza da postoji uslka veza između stupnja
religioznosti i stupnja obrazovanja i da je ona obratno proporcionalna.
Naime, ispitanici sa višom stručnom spremom bit će u pravilu manje religiozni
od ostalih, i među njima treba tražiti najviše nevjernika i ateista.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Također smo potvrdili postavku da visok ekonomski status ne potstiče
sam po sebi ateizam i da je kod nas, kao i u nekim razvijenim zemljama
Zapada upravo obratno — da su religiozniji oni bogatiji.


Godine starosti ne pokazuju statistički značajnu razliku.
Iznenađuje dobiveni podatak da 14,4% članova SK ili su vjernici ili na
ovaj ili onaj način sudjeluju u obredima i imaju vezu sa crkvom. Ako k
tom postotku pribrojimo one (8,3%) koji se nisu izjasnili (?), proizlazi da
22,4´°/o članova SK u šumarstvu nije načisto s religijom.


LITERATURA


1.
Berlot , D. (1975): Djelokrug i domet Feuerbachove kritike religije, Marksistički
centar, str. 41, Rijeka.
2.
Biskup , J. (1984): Sociološka istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet,
str. 27, Zagreb.
3.
Borzan , T. (1985): Religioznost u Slavoniji i Baranji 1975—1984, Centar za
idejno-teorijski rad, str. 16—17, Osijek.
4.
Bošnjak , B. (1966): Filozofija i kršćanstvo, Naprijed, str. 17, Zagreb.
5.
Cvjetičanin , V. (1979): Marksistička teorija društva, Naprijed, (str. 17),
Zagreb.
6.
Dugandžija , N. (1986): Religija i nacija, str. 25, Stvarnost, Zagreb.
7.
Engels , F. (1970): Dijalektika prirode, Kultura, str. 205, Beograd.
8.
Marty , E. M. (1982): The Public Churc, America Academy of Arts and Sciences,
str. 45, Boston.
9.
Marx , K. (1972): Kritika Hegelove filozofije državnog prava, u Marx —
Engels: Dela, tom 3, Prosveta, str. 150, Beograd.
10.
Supek , R. (1984): Ispitivanje javnog mnijenja, SNL, str. 357, Zagreb.
11.
Šušnjić , Đ. (1988): Znati i verovati, Kršćanska sadašnjost — Stvarnost, str.
46, Zagreb.
Degree of Religious Consciousness of Forestry
Employees in Croatia


Summary


Within the framework of the longitudinal sociological investigation in forestry
the degree of religious consciousness of forestry employees was investigated.
It was established that forestres were less religious than other society
groyps in Croatia. More religious feeling was present in the materially better
situated and greater number of atheists and non-beliveres was found among more
educated individuals. It was also confirmed by using multi-variety analyses
and other statistical methods, that no firm connection exists between the degree
of religious feeling and the age of examinees: i.e. there is no statistically significant
difference in this field. Of interest are data showing that nearly a fifth
of League of Communist members have not entirely abandoned religion and celebration
of religious events.