DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 74 <-- 74 --> PDF |
UDK 630*432.9 Šum. list CXIII (1989) 168 POŽARI ŠUMA Vlado ŠOŠTARIĆ* UVOD Kao i prethodnih godina, a posebno 1985. i ove godine ponovno imamo pojačan interes naše šire javnosti u Republici za zbivanjima na području šumskih požara. Ovaj interes je s razlogom povećan, kad se imaju u vidu veliki materijalni gubici, štete na ekosistemu u cijelosti, a posebno u turističkom području, kao i druge štete koje proističu iz šumskih požara. Nameće se pitanje, u kojoj smo mjeri osposobljeni da se kao društvo u cijelosti suprotstavimo ovim pojavama. Ovo pitanje nameće se s razlogom zbog različitog shvaćanja, počevši od toga da su šumski požari elementarne nepogode čije nastajanje čovjek ne može spriječiti, pa sve do potcjenjivanja i zanemarivanja stvarne opasnosti, sve su to razlozi za ovakovo stanje u oblasti šumskih požara. Pristupom i sagledavanjem stvarnog stanja postignutog nivoa zaštite, kroz višegodišnji antropogeni utjecaj na ovaj jedini sačuvani prirodni ekosistem, može se zaključiti da su ovi požari, a pogotovo nastale štete rezultat našeg rada i naših aktivnosti. Radi potpunijeg sagledavanja ove problematike, osim naznake osnovnih problema i karakteristika stanja zaštite šuma i ostalih otvorenih prostora od požara, daju se i osnovni podaci o broju požara i spaljenih površina u SR Hrvatskoj u posljednjih 10 godina i za usporedbu podaci o tim požarima u nekim zemljama Sredozemlja i Sjeverne Amerike. Tabela nam pokazuje da u našoj Republici godišnje nastane oko 410 šumskih požara, koji zahvate oko 10.000 hektara šumskih površina, s napomenom da su znatna odstupanja u pojedinim godinama posljedica klimatskih prilika. Navedeni šumski požari predstavljaju u prosjeku oko 60% od ukupnog broja požara vegetacije. Odnosi ovih požara na cjelokupan broj požara i spaljenih površina u SFRJ, na SR Hrvatsku otpada oko 44´Vo požara i 62aA< spaljenih površina. Također ovdje treba istaći, tj. skrenuti pozornost da je prema prvim podacima u toku prošle ljetne sezone na području SR Hrvatske nastalo preko 600 požara na poljoprivrednim i šumskim površinama koji su zahvatili preko 12.000 hektara. U ovim površinama i požarima nije jedan od ovogodišnjih najvećih požara kod Šibenika i još neki koji zasigurno ove podatke uvećavaju. * Vlado Šoštarić, dipl. inž., Zagreb, Tomićevo 3 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 75 <-- 75 --> PDF |
BROJ POŽARA I SPALJENE POVRŠINE Šumski požari i spaljena površina u SR Hrvatskoj od 1978. do 1987. godine Tabela 1. Spaljene površine Godina Broj požara (hektri) 1978 387 4.973 1979 422 13.132 1980 520 7.461 1981 397 8.247 1982 431 11.262 1983 490 20.657 1984 324 7.614 1985 498 19.503 1986 280 2.997 1987 353 4.919 UKUPNO: 4.102 100.765 Požari i spaljene površine u nekim zemljama od 1975. do 1984. godine Tabela 2 Spaljene površine Zemlja Broj požara (hektri) Francuska 54,600 466.500 Grčka 10.200 329.300 Italija 74.700 1.303.200 Portugal 30.000 585.100 Španjolska 63.100 2.121.900 Turska 11.000 144.000 Kanada 93.500 20.191.000 SAD 1.466.800 10.862.000 Broj požara na vegetaciji u Italiji i Španjolskoj u 1987. godini Tabela 3 Spaljene površine Zemlja Broj požara (hektri) Italija 11.823 122.000 Španjolska 8.316 137.000 Na osnovu iznesenih podataka, tj. primjera, vidljivo je da zemlje Sredozemlja, a i ostale imaju na polju šumskih požara velikih problema i da su nastale vrlo velike dkološke štete, kao i da iste nisu našle način kako ih spriječiti. 169 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 76 <-- 76 --> PDF |
OKOLNOSTI I UZROCI POŽARA NA VEGETACIJI Pojava manjeg iil većeg broja požara, njihova jačina i brzina širenja, težina gašenja, te veličina oštećene površine, pored niza faktora je i posljedica čovjekova djelovanja, bilo neposrednog iil posrednog i to kroz dulje vremensko razdoblje. Poslijeratna preorjentacija i ekonomski razvitak potisnuli su poljodjelsvo i stočarstvo, te smanjili broj seoskog stanovništva. Zbog toga su mnoge nekad obrađivane i uredno održavane poljoprivredne površine i kulture napuštene, a znatno je smanjen broj stoke u proređenim seoskim domaćinstvima. Posljedice su toga zakorovljene kulture (npr. maslinici, vinogradi, voćnjaci i si.) i zarašćivanje obrađivanih površina, pašnjaka, livada, prolaza, staza i puteva šipražjem i šikarom, makijom i si. Na taj su način objekti, koji su bili prirodna zapreka za širenje požara ili mjesta gdje se nastali požar mogao bez većih teškoća lokalizirati, postali prostori s velikom količinom zapaljiva i lako goriva materijala, dakle, nova požarna žarišta izvan šume u neposrednoj okolici prometnica, sela i ostalih naseljenih površina. U takvim okolnostima, za vrijeme dužeg sušnog perioda, kada su pojedini dijelovi vegetacije dovedeni gotovo u stanje apsolutne presušenosti, uz pojačan vjetar, svaka nastala vatra predstavlja potencijalnu opasnost za cijela područja i naselja, što je bilo karakteristično i za prošlu sezonu, kako u našoj zemlji tako i u ostalim zemljama Sredozemlja. U tim okolnostima, našim prilikama, čovjek nekom svojom djelatnošću, bilo namjerno ili nehatom izazove 95%> požara. Namjerno izazvanih požara ima u ukupnom broju do (Pio, zavisno od godine do godine. Većina takovih požara izazivaju duševno poremećene osobe ili piromani, zatim slijede požari izazvani iz osvete i mržnje prema pojedincu ili prema nekoj društvenoj organizaciji. Preostalih 90:´/zanemaruje ili potcjenjuje okolnosti koje pogoduju nastajanju i širenju požara ili nije svjestan tih opasnosti. Najviše požara izazvano na ovaj način nastaje prilikom spaljivanja korova i drugog otpada na poljoprivrednim površinama. Ovdje treba imati na umu da je ovo spaljivanje tradicionalni način uklanjanja otpada, što u prijašnjim okolnostima nije značilo opasnost kao danas, što i potvrđuje činjenica da najviše ovih požara prouzrokuju osobe starije životne dobi. Vrlo čest uzrok požara je i odbačen opušak, temperatura žara cigarete je oko 450" C i mnogo je veća od temperature paljenja isušenog i mrtvog travnatog pokrova. Također i dječja igra šibicama ili otvorenom vatrom je čest uzrok požara za sušnih razdoblja. Ispod dalekovoda također nastaje veći broj požara, zbog iskrenja vodiča, pucanja žica ili izolatora, pada stupova, dodirivanja žica i krošanja drveća, zapaljen je drvenih stupova od posolice, itd. Česti su uzroci požara neuređena smetlišta, iskrenje kočionog sistema vlaka, vatra s roštilja i ložišta u prirodi, proširenje požara sa zapaljenog vozila ili objekata, itd. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Prema tome uzroci požara su mnogobrojni i raznovrsni, te zahtijevaju znatne napore da bi se sveli u podnošljivije granice. MJERE PREVENCIJE Uspješna zaštita šuma od požara ovisi o izučavanju niza faktora kao i rezultatnte njihova djelovanja, kao polazne osnove za planiranje i provođenje bioloških i tehničkih mjera prevencije, organizacije otkrivanja i dojave požara, snaga i sredstava za gašenje požara, njihovoj operativnoj mobilnosti, zatim provođenju odgojnih, obrazovnih, propagandnih i drugih mjera. U svrhu zaštite šuma od požara potrebni su nam šumarski stručnjaci, usmjereni na zaštitu šuma od požara, vatrogasni stručnjaci, sposobni za vođenje velikih akcija gašenja, te stručnjaci, usmjereni na istraživački rad. Sadašnja brojnost ovih stručnih kadrova ne zadovoljava. Poznavanjem ekosistema šuma ne daje nam samo odgovor da li je ugroženost nekog područja mala, velika ili vrlo velika, nego i konkretne parametre kolika je i kojim mjerama se može svesti u podnošljivi ju mjeru. Za sada ove mjere planiramo na osnovi grubih procjena i iskustava bez provedenih istraživanja. Provođenjem uzgojnih i uređajnih mjera, čija vrsta i opseg ovisi o pojedinom tipu šume, stvaramo preduvjete za uspješno suzbijanje šumskih požara, odnosno neposredno ili posredno smanjujemo negativni utjecaj pojedinih činitelja, odnosno smanjujemo ugroženost. To se ne bi moglo reći za sadašnji način gospodarenja šuma na Jadranu obzirom na obim i vrstu uzgojnih i uređajnih mjera nemaju hitnijeg utjeca na nivo zaštite. Sadašnje uzgojne mjere više povećavaju ugroženost nego što je smanjuju, pogotovo stvaranjem monokultura bora na većim kompleksima. Uz napomenu da je vršni požar u borovoj kulturi pri vjetru od 10 m/s skoro nerješiv problem za postojeće vatrogasne snage, opremu i sredstva, ne samo kod nas, nego i u svijetu. Slijedeće područje je dojava požara. Sadašnji način organiziranja otkrivanja i dojave požara, kombiniranjem zemaljskih osmatračnica i patrola sa zračnim izviđanjem, dalo je dobre rezultate, uz potrebu za daljnjom dogradnjom kroz zajedničko planiranje ova dva načina osmatranja. Izbor opreme za gašenje šumskih požara sastavni je dio organizacije zaštite šuma od požara i rješava se u okviru ostale problematike. O izboru opreme se odlučuje na osnovi ispitivanja svih činitelja imajući u vidu specifičnosti svakog područja. Ovdje su problemi istaknuti obzirom na nedostatak opreme na ugroženom području, kao i neprilagođenost opreme specifičnostima pojedinih područja. Uspješna zaštita podrazumijeva i dobru organizaciju raspoloživih snaga, opreme i sredstava za gašenje požara. Operativna organizacija za gašenje požara, osim osiguranja brzog djelovanja na početne požare, mora biti spremna za vrlo brzu mobilizaciju i koncentraciju ljudstva i tehnike, i da nađe rješenja za nepovoljne terenske i vremenske uvjete, opskrbu, vezu, pravovremeno i djelotvorno korištenje raspoloživih snaga i sredstava ši |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 78 <-- 78 --> PDF |
re regije, kada je u kratkom vremenu potrebno angažirati više stotina vatrogasaca s odgovarajućom opremom i tehnikom. Treba istaći da sadašnja organizacija gašenja požara u SR Hrvatskoj je primjerena godinama s povoljnijim klimatskim uvjetima, dok u godinama s klimatskim uvjetima kakvi su vladali prošle sezone ne uspijeva spriječiti nastajanje velikih i katastrofalnih požara. ZAKLJUČAK Koncepcija ove organizacije je definirana u postojećim zaključcima Sabora (NN SRH br. 6/1986.) kao i zaključcima Izvršnog vijeća Sabora proteklih nekoliko godina, a njenu daljnju dogradnju treba vršiti kroz provođenje i konkretizaciju ovih zaključaka. Napominjem da su tablice i pojedini podaci kao i dijelovi teksta korištene iz materijala sa savjetovanja u Karlovcu 9. 09. 1988. godine na temu »Provođenje društvene samozaštite, zaštite od požara i eksplozija i općenarodne obrane u RO »Šumarstvo i prerada drva«, a iz izlaganja dipl. inž. Ise Galovića — inspektora RSUP-a SRH. |