DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 76     <-- 76 -->        PDF

OKOLNOSTI I UZROCI POŽARA NA VEGETACIJI


Pojava manjeg iil većeg broja požara, njihova jačina i brzina širenja,
težina gašenja, te veličina oštećene površine, pored niza faktora je i posljedica
čovjekova djelovanja, bilo neposrednog iil posrednog i to kroz
dulje vremensko razdoblje.


Poslijeratna preorjentacija i ekonomski razvitak potisnuli su poljodjelsvo
i stočarstvo, te smanjili broj seoskog stanovništva. Zbog toga su mnoge
nekad obrađivane i uredno održavane poljoprivredne površine i kulture
napuštene, a znatno je smanjen broj stoke u proređenim seoskim domaćinstvima.


Posljedice su toga zakorovljene kulture (npr. maslinici, vinogradi, voćnjaci
i si.) i zarašćivanje obrađivanih površina, pašnjaka, livada, prolaza,
staza i puteva šipražjem i šikarom, makijom i si. Na taj su način objekti,
koji su bili prirodna zapreka za širenje požara ili mjesta gdje se nastali požar
mogao bez većih teškoća lokalizirati, postali prostori s velikom količinom
zapaljiva i lako goriva materijala, dakle, nova požarna žarišta izvan šume
u neposrednoj okolici prometnica, sela i ostalih naseljenih površina.


U takvim okolnostima, za vrijeme dužeg sušnog perioda, kada su pojedini
dijelovi vegetacije dovedeni gotovo u stanje apsolutne presušenosti, uz
pojačan vjetar, svaka nastala vatra predstavlja potencijalnu opasnost za cijela
područja i naselja, što je bilo karakteristično i za prošlu sezonu, kako u
našoj zemlji tako i u ostalim zemljama Sredozemlja.


U tim okolnostima, našim prilikama, čovjek nekom svojom djelatnošću,
bilo namjerno ili nehatom izazove 95%> požara.


Namjerno izazvanih požara ima u ukupnom broju do (Pio, zavisno od
godine do godine. Većina takovih požara izazivaju duševno poremećene osobe
ili piromani, zatim slijede požari izazvani iz osvete i mržnje prema
pojedincu ili prema nekoj društvenoj organizaciji.


Preostalih 90:´/zanemaruje ili potcjenjuje okolnosti koje pogoduju nastajanju i širenju
požara ili nije svjestan tih opasnosti.


Najviše požara izazvano na ovaj način nastaje prilikom spaljivanja korova
i drugog otpada na poljoprivrednim površinama. Ovdje treba imati
na umu da je ovo spaljivanje tradicionalni način uklanjanja otpada, što u
prijašnjim okolnostima nije značilo opasnost kao danas, što i potvrđuje
činjenica da najviše ovih požara prouzrokuju osobe starije životne dobi.


Vrlo čest uzrok požara je i odbačen opušak, temperatura žara cigarete
je oko 450" C i mnogo je veća od temperature paljenja isušenog i mrtvog
travnatog pokrova.


Također i dječja igra šibicama ili otvorenom vatrom je čest uzrok požara
za sušnih razdoblja.


Ispod dalekovoda također nastaje veći broj požara, zbog iskrenja vodiča,
pucanja žica ili izolatora, pada stupova, dodirivanja žica i krošanja
drveća, zapaljen je drvenih stupova od posolice, itd.


Česti su uzroci požara neuređena smetlišta, iskrenje kočionog sistema
vlaka, vatra s roštilja i ložišta u prirodi, proširenje požara sa zapaljenog
vozila ili objekata, itd.