DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 79 <-- 79 --> PDF |
UDK 630*91 (458.2) Sum. list CXIII (1989) 173 ŠUMARSKA RAZGLEDNICA SA MALTE Ivan MIKLOŠ* EVROPA ILI AFRIKA Republiku Maltu ne čini samo otok istog imena, već i dva manja otoka: Gozo i Comino (si. 1). Ako bismo htjeli biti sasvim precizni, onda bi tome trebalo dodati još i nekoliko nenastanjenih otočića, što znači da se zapravo može govoriti o Malteškom arhipelagu. Najveći otok, Malta, ima površinu od 245,8 km2, Gozo 67 km2, Comino 2,7 km2, što čini ukupno 315,5 km2. Radi komparacije: naš je otok Korčula za 30 km2 veći od Malte, a Lošinj za 5 km2 veći od druga dva otoka zajedno. Maksimalna udaljenost na otoku Malti, od sjeverozapada prema jugoistoku, iznosi 27 km, a minimalna, od sjeveroistoka prema jugozapadu, 14 km. Ukupna je duljina otoka Malte 136 km, a Goza 43 km. Ime Malta izvedeno je vjerojatno iz feničke riječi maleth, što znači nebeska luka. Prema drugom tumačenju ono potječe od riječi Melita, kojom su taj otok nazivali stari Grci, prema grčkoj riječi »meli«, što znači med. Malteški je med od davnina bio, i još je uvijek, poznat po svojoj kvaliteti i važnosti za narodno gospodarstvo. Nije zato bez razloga na jednom malteškom kovanom novčiću (od 3 milsa) prikazan lik pčele na saću. Homer je Maltu nazvao »pupkom mora«. Općenito je prihvaćena pretpostavka da je u svom epu »Odiseja« pod imenom »Kalipsin otok« opisao jedan od malteških otoka, na kome je nimfa Kalipsa, kći Atlantova, »boginja strašna ljepokosa s ljudskim glasom« zadržala Odiseja sedam godina dok je lutao morima progonjen od boga Poseidona. Ovdje treba spomenuti i Dubrovčana Aristida Vučetića (1884—1975), inženjera geodezije, prema kojima je Odisej lutao otocima južnodalmatinskog arhipelaga te da je »Kalipsin otok« zapravo Mljet a ne Malta. Oba su otoka naime Grci nazivali Melita, ali je Malta bila neusporedivo poznatija i na važnom strateškom položaju pa je, misli Vučetić, zbog toga došlo do zabune. Malta je smještena između Evrope i Afrike, gotovo u sredini južnog dijela Sredozemnog mora (si. 1). Najbliža je talijanskom otoku Siciliji, od koje je dijeli osamdesetak kilometara i koja se za lijepa vremena može vidjeti golim okom. Udaljenost od Tripolija, glavnog grada Libije, iznosi 360 km, a od tuniskog kopna nešto manje. Prema tome Malta geografski nije ni Evropa ni Afrika, to više što je nezavisna država, a ne otok koji bi pripadao nekoj od evropskih ili afričkih zemalja. Ipak, u političkog pogledu Malta se službeno ubraja među evropske zemlje. Pripadnost Evropi određena je njenom poviješću, kulturom, načinom života, a osobito njenom dugom katoličkom tradicijom. * Prof. dr. Ivan Mikloš, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25 173 |