DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 8     <-- 8 -->        PDF

je je totalni racionalni odnos prema bitku. A takav se odnos postiže razvojem
mišljenja, svijesti i prakse.« (4)


Na temelju Engelsovog mišljenja te Bošnjakove opservacije mogla bi
se postaviti slijedeća teza: da bi religija iščezla, potrebno je apsolutno znanje.
Budući da apsolutno znanje nije moguće, slijedi da ni religija neće iščeznuti
jer će joj uvijek ostati granično i prekogranično područje, koje
ljudski um još nije dosegao i objasnio, jer čovjek iza svega što ne zna
objasniti vidi natprirodne sile. Naime, teolozi ia toj osnovi od znanstvenika
neprestano traže apsolutno znanje o kozmosu i čovjeku i ako samo
jedno objašnjenje manjka ili je neophodno, teolozi iz toga zaključuju na
ispavnost vjerovanja.


Ako razmotrimo odnos filozofije i religije, evidentno je da se idealistička
filozofija i ne bori protiv religije. Ona nastoji pomiriti filozofiju
i teologiju. Ona želi teologiju racionalizirati. A to žele i teolozi.


Dijalektički materijalizam, od kojega se očekuje odgovor na mnoga pitanja
iz ovog područja, odviše je dogmatiziran i polazi od netočnih pretpostavki
kojih se ne želi osloboditi. Tako npr. Marx piše da je kritika religije
osnova za svaku drugu kritiku i da je za Njemačku njegova vremena
kritika religije već završena. Međutim, Marx je promatrao religiju pod utjecajem
Feuerbacha i Bauera — antropološki, a ne filozofijski, a to znači da
istinska filozofska kritika religije nije dovršena, tj. nije dana gnoseološka,
ontološka, etička, estetska itd. marksistička kritika religije.


Pogrešna teza da se znanjem, tj. racionalno, ne može prevladati iracionalno
uzrok je nezainteresiranosti da znanstveno objašnjavamo fenomene
koje teologija eksplicira kao »prve istine«. Ako religiozni fenomeni nisu
znanstveno objašnjeni, onda se oni i ne mogu transformirati u znanje pomoću
kojeg se educiraju mladi naraštaji.


Strah od borbenog ateizma doveo nas je do pasiviteta. Pustili smo neka
religija »odumire«, pa su glavnu riječ preuzeli teolozi stvorivši »borbeni
teizam«.


»U skoro svim istraživanjima obavljenim u SAD i Zapadnoj Evropi
više klase pokazuju više vezanosti za religiju d crkvu, dok u Istočnoj Evropi
niže klase više vjeruju i odlaze u crkvu.« (11) Ti podaci opovrgavaju
točnost Marxovog mišljenja da je religija vezana uz negativnu ekonomsku
osnovicu i da će sama odumrijeti i idu u prilog Engelsovog stava da je
religija ipak najmanje pod utjecajem »ekonomske baze«.


Američki sociolozi religije temeljito istražuju pluralizam religija i stupanj
religiozne svijesti i evo jednog zaključka: »Međutim, ta kultura obuhvata
impresivan broj religioznih institucija koje mogu da računaju na lojalnost
trojice od svake petorice građana i na redovno nedjeljno učešće u
obredima dvojice od petorice njih, što će se, po svemu sudeći, produžiti u
nedogled.« (8)


Budući da su i kod nas provedena brojna istraživanja o stupnju religioznosti
naših građana, zanimalo nas je kakav je odnos prema religiji i koji
je stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske. Evo tih
rezultata.