DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SI. 1. Republika Malta NAJMLAĐA EVROPSKA REPUBLIKA Domorodačko stanovništvo Malte pokorili su najprije Feničani, oko 800 god. p. n. e. Poslije njih otokom su vladali Grci, Kartažani, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Normani, Španjolci, Malteški vitezovi, Francuzi i Britanci. Arapska je okupacija (870—1090 god.) ostavila duboke tragove u povijesti Malte. U to doba nastao je i malteški jezik, koji je u biti ostao nepromijenjen sve do danas. To je u osnovi arapski, iako ima u sebi dosta talijanskih, španjolskih, francuskih i engleskih riječi. Posebno je zanimljiva činjenica da je malteški jedini od jezika semitskog porijekla, koji se služi latiničnim pismom. Drugo je važno razdoblje u povijesti Malte vladavina Malteških vitezova, od 1530. do 1798. godine. Tim su imenom nazvani pripadnici katoličkog viteškog reda sv. Ivana, osnovanog oko 1120. godine u Jeruzalemu. Povlačeći se pred Turcima oni su neko vrijeme boravili na Cipru, zatim prešli na Rodos i konačno na Maltu. Zajedno s njima otišli su i mnogi stanovnici Rodosa, pa je zato danas na Malti dosta često prezime Grech, što na malteškom znači Grk. Turci nisu pustili na miru ni Maltu. Godine 1565. počela je tzv. velika opsada otoka, koja je trajala četiri mjeseca. No ovaj puta Turci su bili poraženi i uz velike gubitke primorani da se povuku. Već iduće, 1566. godine, veliki meštar La Vallette svečano je postavio kamen temeljac za izgradnju utvrđenog grada, koji će kasnije postati glavni grad Malte, Valletta. Napoleon je uz pomoć pete kolone osvojio Maltu 1798. godine, ali je već poslije dvije godine morao vlast prepustiti novim okupatorima, Englezima. Tek 174 |